img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Noć autočipsoždera

11. decembar 2013, 14:07 Dragan Ilić
Copied

Na nedavno završenoj noći reklamoždera publika je po običaju cele noći gledala najbolje domaće i svetske reklame. Kod kuće, naročito kada ste sami, reklame su izvor velike dosade, tada skuvate kafu, odete u ve-ce, popričate telefonom. Na komercijalnim televizijama, često zaboravite šta ste ono počeli da gledate, jer ste u međuvremenu prebacivali kanale, pogledali ko se svađa kod Sarape, pogledali neki fudbal – šta sam ono gledao? Reklame su Alchajmerova bolest domaće televizije, prazan hod na sirotinjskom tržištu, beskrajno ponavljanje preporuka za robu široke potrošnje.

U pomenutoj sirotinji reklame prate apeli za humanost, pomoć da neko ne umre od bolesti ili gladi. Teško je u svemu ovom pronaći zrnce duha, dokument vremena, duhovit obrt i maštovitu sliku, a sve to bi, po meni, morala da sadrži dobra reklama. Toga ima sve manje, jer reklame za robu iz samoposluge konkurišu isključivo cenom, eventualno natprirodnim moćima da se opere neverovatna količina suđa, neverovatno izbele zubi, revolucionarno smanji obim struka ili spreči nadimanje u slavsko doba – koje je, da podsetim, ujedno i doba posta.

Reklame zaista imaju socijalni aspekt, jer kada se gledaju u društvu, postaju neuporedivo zabavnije – ma kako glupe bile. U stvari, što su gluplje to su zabavnije, jer otkrivaju našu pritajenu sklonost prema kiču. Kada napunite čitavu salu publikom, date im kokice i piće, pustite im reklame – one će postati zabavne, to je recept noći reklamoždera.

Najbolja svetska reklama 2013, a toplo vam preporučujem da je vidite, ima jasnu poruku „Lepši ste nego što mislite“. (Dove Real Beauty Sketches) Profesionalni crtač portreta iza zastora je skicirao portret žena koje su mu opisivale svoje lice. Posle je nacrtao još jedan na osnovu opisa njihovih drugarica, takođe iza zastora. Žene su otkrile nešto što svima može biti fenomenalna pouka – neuporedivo su lepše i prirodnije na crtežima nastalim na osnovu opisa drugih o nama. Mislite o tome, drage dame, ne budite prestroge prema sebi! Ah, da, naručilac reklame je Dove, kompanija koja prodaje sapune i ostala sredstva za higijenu.

Dve najbolje srpske reklame ove godine bave se potpuno različitim stvarima.

Komercijalni spot – koji je nagrađen – oglašava Domaćinski čips. Ideja je dobra, strano jelo je „posrbljeno“, tako je bliže našoj gurmanskoj tradiciji. Da rezimiramo – Sergej i njegov deda sugerišu da „bez starca nema udarca“, da „snajke“ bolje đuskaju kad se krompir nareže deblje – dok se na ražnju vrti goveče. Trend povratka selu – kad je teško, izgleda nije samo kod Radašina, omladinci su prihvatili recept pradjedova! Snajka i praunuk zaista zaigraju kolce – čist bezobrazluk, seks u najavi. Pitanje glasi: što su njih trojica, a jedna devojka, da li je drugi par gej? To bi bilo potpuno u redu – a reklama bi dobila neverovatan twist koji bi možda samo sablaznio dedu tradicionalistu – kojem se istopolna veza možda ne bi dopala. No, ukoliko smo zaista hrabri u nameri da menjamo stereotipove, deda bi rekao: gej je okej! Tada bi ista ova reklama, zbog promovisanja tolerancije, mogla da postane internacionalni hit. No, u svetu marketinga – novac određuje scenario, tradicionalizam je super, čips postaje domaćinski, ali drugari mogu samo da gledaju kako par igra kolo. Valjda…

Najbolja reklama za kampanju, dakle reklama koja ne sugeriše da kupite nešto, vezana je za Telekom: „Dok voziš, parkiraj mobilni!“ U stilskom smislu, ona je pročišćena, poruka je potpuno jasna, a obrt je brutalno dramatičan i istinit.

Savremena komunikacija mobilnim telefonom, u bilo kom obliku, predstavlja ozbiljan rizik u saobraćaju. Šleper koji ugledate u kadru realistično dočarava sekund pred saobraćajnu nesreću. Verujem da u spotovima za bezbednost autori imaju pravo da eksploatišu dramatične slike suočavanja sa posledicama nemara.

Socijalna interakcija putem mobilnog telefona pokazuje da postoje ljudi oko nas do kojih nam je stalo, ali istovremeno naša mogućnost da komuniciramo uvek i svuda ima svoju mračnu stranu. Ovo je psihološka borba protiv adikcije – da smo uvek onlajn, dostupni, i činjenice da ugrožavamo svoju – ali i tuđu bezbednost.

Jedina mana ovog spota je njegova autističnost, jer je i u šleperu čovek koji možda neće preživeti sudar.

Twist ovog spota je da izaziva fizičku nelagodnost i strah bez prikazane krvi, slupanih automobila i glumaca koji su pomoću šminke okrvavljeni i polomljeni.

Naš mozak odlično zna šta sledi posle slike šlepera u vašem vetrobranu. Odličan spot, nepretenciozan – a efektan! Čak i u društvu nije smešan, baš naprotiv.

Da skratim, u oskudnoj ponudi, dobili smo bar jedan originalan spot koji ima smisla jer čuva život vozača i gurmanski tradicionalizam, koji je uprkos duhovitosti propustio šansu da iskorači u savremeni svet. Ruku na srce – to mu dođe kao dosta tačan opis Srbije u ovom trenutku.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure