

Književnost
Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg apsurda i boljeg posrtanja
Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast




„Ovo je jedna od najtužnijih godina u mom, i u životima mnogih od nas. Na žalost, okolnosti u kojima smo i dešavanja iz ove, imaće svoj rep i u dolazećim godinama”, rekao je u intervjuu za dnevni list „Danas” glumac Nikola Kojo
Svih ovih turobnih decenija jedan od najpopularnijih glumaca ostao je naš dobri duh, onaj retki, preostali građanski svetionik koji svedoči da Beograd nije izumrla metropola, da ovde još ima morala, hrabosti, dostojanstva i gospodstva.
U intervjuu za „Danas” glumac Nikola Kojo govori o godini koja je za nama i studentskoj pobuni, moralnoj obavezi svih građana da pomognu mladim ljudima da se izbore za bolju zemlju i bolji život.
„Ovo je jedna od najtužnijih godina u mom, i u životima mnogih od nas. Na žalost, okolnosti u kojima smo i dešavanja iz ove, imaće svoj rep i u dolazećim godinama”, rekao je Kojo.
Na pitanje novinarke „Danasa” da je mnoge tragične naprednjačke afere ovih godina pojela paučina, koliko je vlast sada zatečena što su se studentska pobuna, blokade fakulteta i akcija „Zastani Srbijo“ oteli kontroli i ne može da ih zaustavi?
Kojo odgovara: „Zatečena je. Zaigrali su se. Dugo su jahali na talasu diktature kojoj je pružan neznatan otpor. Osladilo im se. Uljuljkali se. Mislili su da će kidnapovanjem medija, pravosuđa, poluga vlasti, pravljenjem lažnih opozicionara i ostalih okupatorskih poteza zauvek vladati. To je opet danak kupovine diploma, neučenja istorije i narodnih poslovica („Ničija do zore“ i sl.), kao i nesagledavanja ubrzanja planetarnih događanja. Nisu grejali klupu, i sad im kvare planove ovi što jesu”.
„Ovi mladi ljudi ne mrze”
Po čemu se, recimo, studentska pobuna trenutno razlikuje od studentskih protesta neke naše generacije 1996/97? Kojo kaže da je to nesutrašivost, rešenost i istrajnost.
„Oni ne pamte ratove. Oni ne mrze. Njih ne možete da nahuškate da broje krvna zrnca. Više veruju u Deda Mraza nego da Hrvatske tajne službe ruše predsednika. Oni se druže i komuniciraju sa celim svetom. Oni su generacija otvorenog uma. I ono najgenijalnije i najtužnije: Oni samo traže da institucije rade svoj posao! Ništa više! To je nešto na šta diktator nema odgovor i, zato je to siguran put do uspeha. Mene je sramota divljenju ovom zahtevu, u sred XXI veka, u sred Evrope.”
Izvor: Danas


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže




Svetska premijera opere Klovnovi montrealske i naše kompozitorke Ane Sokolović odigrana je poslednjeg dana januara u Montrealu


Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve