img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Ni istok ni zapad

26. avgust 2009, 18:00 Dragan Ilić
Copied

Predsednik Srbije boravio je u zvaničnoj i prijateljskoj poseti Narodnoj Republici Kini. To je ukratko vest koja bi obuhvatila ono što se prethodnih dana dešavalo u našoj međunarodnoj politici. Godinama unazad, sa Kinom imamo odlične odnose, a u Srbiji živi i radi veliki broj kineskih građana. Tokom nekoliko poslednjih izbora nastala je prilično nebulozna podela – oko naših saveznika u svetu. Radikali su tvrdili da su nam saveznici Rusija, Kina, Indija i Nesvrstani, naprednjaci (ili Toma Nikolić) pokušavali su da istovremeno gledaju i na Istok i na Zapad, dok su demokrate smatrale da se naša budućnost bazira na saradnji sa EU i SAD. Podela je, naravno, bila besmislena, a vremenom se pokazalo da se prijateljstvo i veoma konkretno plaća – kao u slučaju prodaje NIS–a ruskim partnerima. Predsednik Tadić je u diplomatskoj ofanzivi, vratio nas je među Nesvrstane, pa je na red stigla – Kina. Moramo priznati da su odnosi Srbije i Kine tokom devedesetih i danas delom uvek prekriveni misterijom. Setite se teorije Mire Marković o Kinezima, koje je, prema verovanju ovdašnje javnosti, uvezla kao buduće kosooke Srbe. Povremeno se ova tema aktuelizuje, kada se postavi pitanje oporezivanja domaćih trgovaca i proizvođača tekstila, ali ovde su viši ciljevi uvek nadilazili konkretna i logična pitanja. Neosporno je da nam je Kina bila saveznik po pitanju Kosova, neosporno je da se protivila NATO bombardovanju (kada je kineska ambasada na Novom Beogradu bila greškom pogođena). Ono što me zbunilo, a vezano je za turneju predsednika Tadića po Kini, jeste deja vu osećanje koje sam imao dok sam gledao i slušao izveštaje sa dalekog putovanja. Navodno je ceo svet ostao zbunjen ovim bratimljenjem Srbije i Kine, koje ide do te mere da smo postali istureno kinesko odeljenje u Evropi. Kada su ova preterivanja postala malo neprijatna – shvatio sam da je pomenuti deja vu vezan za slične izveštaje koje sam kao pionir slušao i gledao kada bi se Tito vraćao sa mnogobrojnih putovanja. Objašnjavali su nam da nije Tito potezao toliki put da bi se zez’o, nego da obiđe sve naše prijatelje u svetu koji su odajući počast njemu, u stvari, odavali priznanje našoj politici mira i miroljubive koegzistencije. Istini za volju – (što je kasnije divno prikazano u filmu Tito i ja), na snimcima smo gledali kako se Tile žešće provodi, jaše konja sa Mongolima, đuska sa urođenicima po Africi, ili sa suzicom sluša koreanske pionire koji su mu pevali Lepe ti je… Ako sada ostavimo po strani kult ličnosti, jer želim da verujem da predsednik valjda ne želi da se nadmeće sa Titom, ono što je ostalo nepromenjeno je klasično preterivanje. Lepo je kada bildujemo samopouzdanje, ali stvarno mi je teško da poverujem kako smo najbolji drugari i sa Rusijom i sa Kinom, da će po nama padati zlatna kiša i da ćemo istovremeno uskoro biti članica EU. Međutim – kad postanemo punopravni član EU, mi ćemo istovremeno biti u specijalnim odnosima sa Kinom i Rusijom, što nas dovodi u položaj superčlanice! Mi ćemo biti taj most između Istoka i Zapada, kao u dobra stara vremena.

Možda sam ja sve naopako shvatio, ali slike koje su stizale iz Kine bile su takođe neobične. Bile su nalik na video-album, pod radnim nazivom „Uspomene iz Kine, nemontirani materijal„. Prvo sam video predsednika sa ministrom Dinkićem i saradnicima kako se dive maketi grada, remek-delu modelarstva. Kao, Kinezi su podigli megalopolis na ledini, a mi smo čak korak ispred jer startujemo sa postojećom infrastrukturom. Biće valjda i most Zemun–Borča. Posle su se penjali na najviši toranj, pa su se vozili najbržim vozom, a uz to su im stalno govorili kako je Kini žešće potrebna neka vrsta ekonomskog saveznika, takoreći skladišta, u Evropi. Još da imamo more, pa da mogu da doplove do nas, al nema veze, dopremiće valjda kopnom preko Rusije.

Ovu međunarodnu idilu će donekle poremetiti pregovori sa MMF-om, jer njima dugujemo pare i tražimo još. Što se Kine tiče, setio sam se priče o delegaciji iz Leskovca koja se svojevremeno pobratimila sa jednim gradom u Kini, onomad kada su Kinezi počeli da gaje povrće oko Leskovac. Našinci otišli kod pobratima, vrnuli se doma, mrtvi ozbiljni. Provod bio extra, al taj grad imaše par miliona stanovnika, pa je delegacija sa zebnjom konstatovala – lele, ako ovim našim dođe familija u posetu – najebasmo!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Naš film u svetu

31.januar 2026. S. Ć.

Film „Planina“ najbolji inostrani dokumentarac Sandens festivala

„Sinjajevinu smo doneli u Ameriku”, rekla je protagonistkinja dokumentarnog filma „Planina“ koji je upravo pobedio na Sandens festivalu

Opera

31.januar 2026. S. Ć.

Opera za decu „Deca Bestragije“ poziv da se zajednički traga za odgovorima

Koncertno izvođenje opere za decu „Deca Bestragije“ Lazara Đorđevića, koja priča o zajedništvu, predstavlja mlade autore i izvođače, i dokazuje da je opera živa i savremena muzička forma

Festival

31.januar 2026. S. Ć.

Beograd film festival: Uživajte u magiji dok je ima

Na Beograd film festivalu su i Sodebergovi „Kristoferi“, kao film iznenađenja. „Uživajte u magiji dok je još ima“, poruka je publici na otvaranju ovog prvog beogradskog filmskog festivala

Beogradska filharmonija

31.januar 2026. Sonja Ćirić

Prvi dani Beogradske filharmonije pod upravom Bojana Suđića

Bojan Suđić je postao novi v. d. direktora Beogradske filharmonije, uprkos zahtevu zaposlenih da se direktor bira konkursom. Postovi koji svedoće o njihovom nezadovoljstvu i o kritikama javnosti tim povodom, izbrisani su sa FB stranice

ULUS i država

30.januar 2026. Sonja Ćirić

Krađa slike kao besplatna reklama: Tužno je, nije smešno

Dvoje mladih je ukralo sliku iz Galerije Udruženja likovnih umetnika Srbije. Krađa je razotkrila da Ministarstvo kulture ne izdvaja sredstva za osiguranje izložbi. Svi prošlogodišnji programi održani su bez dinara državne pomoći

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure