

Iz novog broja „Vremena“
Darko Tomović: Štrajkovaćemo i na sceni Narodnog pozorišta
Glumac i sindikalac Darko Tomović za „Vreme“ priča o štrajku upozorenja, zahtevima za ostavkama i pretnjama vodećih ljudi Narodnog pozorišta




Shodno Pravilniku o nagradi „Dr Špiro Matijević“, žiri je naknadno uvrstio u finale četiri knjige među kojima i studiju „Srpska kultura dvadesetog veka“ Petra Pijanovića, koju je i nagradio sa 15.000 evra
Dobitnik nagrade „Dr Špiro Matijević“ za najbolju knjigu u 2025. godini je Petar Pijanović za studiju Srpska kultura dvadesetog veka, objavila je 23. februara Fondacija „Dr Špiro Matijević“, koja i dodeljuje ovo književno priznanje, na svom sajtu.
Na konkurs je stiglo 96 knjiga pisaca koji stvaraju na srpskom jeziku u najrazličitijim žanrovima.
Sve je po Pravilniku
O njima je odlučivao žiri čiji je predsednik Ivan Nergrišorac, a članovi su Selimir Radulović i Aleksandar Jerkov. Oni su u širi izbor izabrali 20 knjiga, a u uži – njih sedam.
Nagrađena knjiga „Srpska kultura dvadesetog veka“ Petra Pijanovića nije bila ni u jednoj od ove selekcije, pa ipak je dobila nagradu od 15.000 evra. Kako?
Na četvrtoj sednici žirija održanoj 19. februara 2026. godine, u čiji zapisnik je portal „Vremena“ imao uvid, u uži izbor uvršteno je još četiri knjige: zbirka poezije Još uvek Tanje Kragujević, studije Srpska kultura dvadesetog veka Petra Pijanovića i Metamorfoze Milorada Pavića Jelene Marićević Balać, i roman Razgovori s Vješticom Vladimira Vujovića.
Ovakva odluka doneta je na osnovu člana 5 Pravilnika o nagradi, koji žiriju daje mogućnost da sam kandiduje pojedine naslove uprkos činjenici da nisu stigli na konkurs.
Treba reći da je žiri i prethodnih godina naknadno proširivao spisak kandidata za uži izbor, pa je na primer pre dve godine dodao nekoliko desetina knjiga, a prošle godine desetak. Pre dve godine laureat je izabran iz tog proširenog spiska (Vladimir Pištalo Pesma o tri sveta), a prošle godine nije (Aleksandar Gatalica Druga violina i druge priče).
Obrazloženje žirija
Ove godine, žiri je o svojoj odluci rekao da je studijom Srpska kultura dvadesetog veka Petar Pijanović dovršio i krunisao dugogodišnji usredsređeni i izuzetno plodan rad na povesti srpske kulture. Pružio je, naveli su, obuhvatan pogled na zlosrećni vek za nama, srpsku i jugoslovensku ideju u njemu, sudbinu jedne mlade, obnovljene kraljevine i niz uzastopnih propasti više Jugoslavija.
„Autor, međutim, na sve gleda iz ugla kulture i književnosti, što je redak slučaj u našim susretima s izazovima ovog doba… Na toj osnovi Petar Pijanović gleda razvoj i napredak srpske kulture koliko i politička i državna posrtanja, te uzajamnost i saodgovornost ovih procesa. Ovo je studija u kojoj se sabira i zrelo pokazuje kakva je bila sudbina srpskog simboličkog kapitala u jednom dobu ekstrema, kako je nazvan ovaj vek“, zaključio je žiri.
Srpska kultura dvadesetog veka Petra Pijanovića je treći tom istraživanja ovog profesora i književnog kritičara o srpskoj kulturi. Izdavač je Matica srpska. Studiju Anđeli i ratnici – Stara srpska kultura, objavio je Zavod za udžbenike 2018. godine, a Srpsku kulturu u 18. i 19. veku takođe Matica srpska.
Na čelu Matice srpske je Dragan Stanić, koji je pod pseudonimom Ivan Negrišorac predsedavao žirijem književne nagrade „Špiro Matijević“.
O Fondaciji
Nagrada se dodeljuje u znak sećanja na tragično stradalog književnika i profesora univerziteta, osnovana je 2007. godine, a Fondaciju je osnovao Petar Matijević, brat dr Špire Matijevića, privrednik i vlasnik industrije mesa „Matijević“.
Petru Pijanoviću će nagrada biti uručena 27. februara u Matici srpskoj, na svečanosti otvaranja tradicionalnih Dana Špire Matijevića.


Glumac i sindikalac Darko Tomović za „Vreme“ priča o štrajku upozorenja, zahtevima za ostavkama i pretnjama vodećih ljudi Narodnog pozorišta


Dejan Dukovski, Crno zlato, režija Oliver Frljić, Beogradsko dramsko pozorište


Čuli su se folklorno ojkanje, blejanje ovaca, monaško pojanje, religijske inkantacije, unisono četvoroglasje. Mašine kao da su oživele i počele da plešu. Efekat je bio neobičan jer se na sceni ništa živo ne pomera, a u zvuku se mehanički razvijaju različite strukture


Treća je decenija XXI veka, katastrofalno je stanje (ne samo) za kulturu u Srbiji, ali to je kontekst u kojem uzleću mlade džez snage: nadareni i neretko školovani muzičari koji poznaju tehnologiju, umeju da posluju, ne sapliću se o granice i nametnuta pitanja identiteta


Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve