Saopštenje potpredsednice Vlade Adrijane Mesarović kojim na sajtu SNS-a vređa reditelja Gorana Markovića izazvalo je velike kritike javnosti. Ona ga, između ostalog tereti i da se „otvoreno zalaže za ubistvo“ predsednika Srbije Aleksandra Vučića
U četvrtak, 5. februara u 17.30 časova, u Muzeju devedesetih (Kneza Miloša 3) biće održana projekcija filmova „Kordon“ i „Srbija, godine nulte“, nakon koje sledi razgovor sa njihovim autorom Goranom Markovićem.
Podrazumeva se, razgovaraće se pre svega o filmovima. Ali, s obzirom da se igrani film „Kordon“ bavi demonstracijama 1996. i 1997. godine, a dokumentarni „Srbija godina nulte“ slika život običnih ljudi od početka devedesetih do pada Miloševićevog režima, treba očekivati da će se u razgovoru prirodno pojaviti i paralele sa današnjim vremenom.
Zašto baš sad
Pogotovo što je ovih dana Goran Marković, ničim konkretno izazvan, postao tema SNS-a, valjda su primetili da ga još uvek nisu dovoljno izvređali,
Naime, Služba za informisanje SNS je na stranačkom sajtu 31. januara u rubrici Saopštenja objavila tekst Adrijane Mesarović, članice Predsedništva ove stranke, potpredsednice Vlade i ministarke privrede o Goranu Markoviću.
Foto: SNSAdrijana Mesarović
Nije jasno zašto je ministarka Mesarović trošila vreme na nekog ko nije iz njenog resora, niti zašto to radi baš sad. Ali, s obzirom da se dva dana kasnije, opet nejasno čime izazvana, bavila advokatom Božom Prelevićem, deluje kao da vređanje neistomišljenika u ime stranke (piše u stranačkom glasilu) spada u njenu radnu obavezu. Kao što to takođe na istom mestu i u formi Saopštenja, rade svakodnevno Ana Brnabić, Miloš Vučević i ostali iz Predsedništva SNS.
Koga brani ministarka
Javnost je izuzetno burno reagovala zbog ministarkinih reči o Goranu Markoviću, a mediji su uz negativne komentare preneli njen tekst u kome ga naziva „bolеsnikom i čovеkom bеz nacionalnog idеntitеta“, koji „za svoju zеmlju koja mu jе dala svе kažе da mu liči na logor“ plus se „žеstoko protivio postavljanju spomеnika Stеfanu Nеmanji i najavljivao da ćе sе vеzati lancima za nacistički Savski most kako bi sačuvao to zdanjе“.
Takođe, navela je i da se Goran Marković „nеkada otvorеno zalažе za njеgovo ubistvo, a najnoviji slučaj jе još jеdan pokušaj dеhumanizacijе i dеmonizacijе prеdsеdnika Vučića, dеlеći mu dijagnozе po podkastima političkih istomišljеnika. Ako jе nеkomе odavno trеbao psihijatar to jе Goran Marković. Zašto? Pa da sе ispita odaklе tolika mržnja i optеrеćеnost Alеksandrom Vučićеm, koja jе to vrsta psihičkog porеmеćaja da vam jе svеmu kriv Vučić i da o krvi govoritе kao o vodi, da vam sе svuda pričinjavaju logori, progoni, zločini“.
Ko su lažni rodoljubi
Goran Marković je reditelj i profesor emeritus na Fakultetu dramskih umetnosti. Njegovi filmovi su ovoj zemlji doneli mnoge nagrade i ugled.
„Proglašavanje političke kritike za bolest, a neslaganje sa vlašću za izdaju, obeležje je autoritarnih režima kojima nije stalo do države, već isključivo do gole vlasti“, piše u saopštenju Asocijacije filmskih reditelja Srbije u kojem protestuju zbog napada na Gorana Markovića.
„Pokušajima da se ućutka svaki drugačiji glas, predstavnici vlasti nastoje da prikriju sopstvenu krivičnu, političku i moralnu odgovornost za stanje u kom se država nalazi. Kada vlast napada i ućutkuje umetnike, to nikada nije znak snage, već jasan dokaz nemoći i straha.“
Asocijacija reditelja na kraju konstatuje da je Goran Marković „jedan od najznačajnijih srpskih filmskih umetnika 20. i 21. veka, čiji su filmovi trajni deo kulturnog identiteta ove zemlje, a upravo oni koji su uzurpirali državu i njene institucije, ubeđeni da ih položaj vlasti oslobađa obaveze poštovanja zakona, su lažni rodoljubi i predstavljaju jedinu stvarnu opasnost po našu državu i društvo“.
Njihovo saopštenje podržali su i Udruženje filmskih producenata Srbije, Udruženje scenarista Srbije, Udruženje filmskih glumaca Srbije i Srpska asocijacija snimatelja (SAS).
Udruženje filmskih umetnika Srbije je u svom saopštenju naglasilo da je ovaj napad na Gorana Markovića deo „kampanja koje izlaze iz okvira civilizovanog dijaloga i stručne kritike“, odbacujući „svaki vid javnog pritiska koji ima za cilj da ograniči slobodu mišljenja i integritet umetničkog poziva“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Gradnja zgrade budućeg Arheološkog muzeja lepo napreduje, ali se ne nazire da će imati Korunovićevu fasadu Stare pošte kao što je obećano i što je Beograđanima najvažnije. Bojan Kovačević kaže da ono što se sad vidi, izgleda kao da se izlio beton na ivici Savskog trga
Očigledno je da su „Gradovi u fokusu“ prioritet Ministarstva kulture, skoro svi izabrani na ovom konkursu su već isplaćeni. Isplaćeni su i neki manastiri i institucije van ovog projekta. Za savremeno stvaralaštvo i dalje nema para
Spomenik kralju Milanu i rekonstrukcija Muzeja tekstila u Leskovcu prvi su projekti čija je realizacija počela u okviru Prestonice kulture Srbije. Spomenik će koštati oko 55 miliona dinara, a Muzej oko 624 hiljade evra
Na festivalu u Dorjanu, u Severnoj Makedoniji, film „Karmadona“ dobio je dve nagrade. Od premijere prošlog septembra do sad, ima ukupno jedanaest nagrada
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.