

Inicijativa
Muzičari organizovali humanitarni festival za Deliblatsku peščaru
Bendovi domaće scene osnovali su Udruženje „Lada“ s namerom da prikupe sredstva za obnovu Deliblatske peščare. Prvi festival organizuju 2. i 3. oktobra


Muzej Branka Šotre u Kući Tadića, nekad turistički i kulturni toponim, zaboravljen je i upropašćen iako je spomenik kulture, kažu u Dragačevu. „Samo što se ne sruši. To što je spomenik kulture ne može da je zaštiti, potrebni su ljudi kojima je stalo do nje", Ana Stanišić, praunuka Spasoja Tadića
Povodom teksta o Branku Šotri objavljenom u prošlom broju štampanog izdanja „Vremena“ (broj 1725), javila se redakciji Ana Tadić Stanišić iz Kaone u Dragačevskom kraju, s pričom koja još jednom dokazuje nebrigu o kulturnim vrednostima i baštini.
Ana Stanišić je praunuka Spasoja Tadića u čijoj kući se 1942. skrivao Branko Šotra, grafičar, slikar, profesor. U pomenutom tekstu su opisane freske kojima je oslikao domaćinovu kuću, zbog kojih je proglašena za Muzej Branka Šotre, a 1978. godine i za spomenik kulture.
Sad, kaže Ana Stanišić, „samo što se ne sruši. To što je spomenik kulture ne može da je zaštiti, potrebni su ljudi kojima je stalo do nje.“
Prednost imaju crkve i manastiri
O Kući Tadića brine Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo. Katarina Grujović, direktorka ove ustanove, zna da kuća propada.
„Postoji projekat za konzervatorske radove, radila ga je Turistička organizacija Guče sa Narodnim muzejom iz Čačka, a mi smo im izdali saglasnost. S tim projektom smo 2021. konkurisali kod Ministarstva kulture, i nismo uspeli. Uvek su preče razne crkve i manastiri, tako da za ovakvu vrstu kulturnih spomenika nema novca. Eto kako mi ostajemo bez kulturnih dobara“, rekla je za „Vreme“ Katarina Grujović.

Jovana Rajević iz Turističke organizacije Guča napominje da je osim Kuće Tadića propala i zgrada u kojoj je bila Dragačevska zadruga tkalja u Dupcu. „Sad je tu korov i ruina, a Zadruga je imala i bioskopsku salu i biblioteku i svašta, cela Srbija je dolazila kod nas.“
Sećate li se turista
Dodaje da je nekad bilo puno turista i da „ko jednom ode gore do Kuće Tadića i popne se na Orlujak, taj se zauvek zaljubi u Dragačevo“.
I Ana Stanišić se seća turista. Priča da je nekad, dok je bila dete „i po dva-tri autobusa dolazilo da obiđu Zadrugu i Kuću Tadića. Prodavale su se razglednice, svega je bilo“.
Kaže da se rodila u Dupcu i da je nekad tu bilo „veliko domaćinstvo sa nekoliko velikih i malih kuća, od kojih je sad ostala samo ta, Kuća Tadića, a i ona propada iako je zaštićena. Do pre tri godine čistila ju je i sređivala moja majka, dočekivala turiste, a od kako je ona umrla, kuća je zaključana.“

Ana Stanišić priča da je pokušavala da stupi u kontakt sa Zavodom za zaštitu spomenika, Turističkom organizacijom i Kulturnim centrom u Guči, da je htela da im predloži „kako da za male pare ta kuća opet oživi. Dovoljno je samo da se neko angažuje ko će da vodi računa o njoj, potrebno je malo da se poprave prozori, da se nešto okrpi, da se osposobi planinarska staza koja vodi do Kuće, ali nikako da me neko primi. Mi mali ljudi ne možemo da dopremo do njih“.
„Ni jedna turistička tura ranije nije došla u Guču, a da nije otišla da vidi Muzej Branka Šotre u Kući Tadića. A sad, sve je zaboravljeno i upropašćeno. Šteta da tolika lepota propada“, kaže Ana Tadić Stanišić.


Bendovi domaće scene osnovali su Udruženje „Lada“ s namerom da prikupe sredstva za obnovu Deliblatske peščare. Prvi festival organizuju 2. i 3. oktobra


Sa zakašnjenjem od više meseci raspisan je konkurs za Ninovu nagradu. Ujedno je imenovan i nov član žirija, Igor Perišić, koji je vrlo kritikovao odluke žirija o prethodnim laureatima


Najvažnije je što je Bitef održan u instituciji, kaže Jelena Medaković sekretarka za kulturu Beograda, očekuje da će Fest označiti nov početak ovog festivala, kao i da će 2026. proći uspešno što se tiče festivala


U ansamblu Baleta Narodnog pozorišta se komentariše zašto v.d. umetničkog direktora Baleta Jovica Begojev sam sebi dodeljuje koreografije i za svoj seminar koristi resurse Narodnog pozorišta. Evo šta je odgovorio


Izložba „Austrocomix: Linija i reč“ u Narodnom muzeju Pančeva predstavlja savremenu austrijsku strip scenu radovima šest umetnika
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve