Izložba radova najpoznatijih naivnih slikara iz Kovačice i Hlebina postavljena je u Palati umetnosti Madlena
U Palati umetnosti Madlena otvorena je izložba naivnog slikarstva „Moja naiva“. Izloženo je više od 60 dela 40 samoukih slikara iz Kovačice, zatim slike urađene neobičnom tehnikom na staklu iz hrvatsko-podravske oblasti Hlebina i umetničke radove ostalih naivaca.
Ondrej Pilh (1932-1992) Provera mreže, Uulje na platnu, 45,5×35,5 cm. 1976. Sign.Ondrej Pilh, Provera mreže, ulje na platnu,
Među eksponatima su i radovi osnivača naive u Srbiji Jonaša Martina, Jana Knjazovica i Martina Paluške. Tu su i dela prvih žena naivnog slikarstva, svetski poznatih Zuzane Halupove i Eve Husarikove.
Na izložbi su i čudesne slike Janoša Mesaroša sa fantastičnim prikazima konja, ali i radovi generacije umetnika slovačke nacionalnosti koji u današnjem vremenu verno, i na najvišem stvaralačkom nivou, održavaju tradicionalne vrednosti, poput Pavela Cicke, Marije Hlavati, Marine Petrik…
Upravo zbog toga što se ovo slikarstvo očuvalo u svom izvornom obliku sve do danas, od decembra prošle godine naivno slikarstvo iz Kovačice uvršteno je na Listu svetske kulturne baštine, a Srbija je postala prva zemlja u Evropi koja je u taj registar upisala umetničko nasleđe jedne nacionalne manjine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
I kakve veze sve ovo ima sa Srbijom? Zapravo, mnogo više nego što bismo, na prvi pogled, mogli da pretpostavimo. Umesto da podgreva mržnju prema Nemcima i Rusima – a imala bi sve pravo ovoga sveta da to radi – ili da zapomaže nad zlehudom sudbinom Poljske koja se nije prvi put u istoriji našla između ruskog čekića i nemačkog nakovnja (ili obratno), poljska Kultura promišlja budućnost Poljske pre svega u odnosima s “arhineprijateljima” i najvećim zlotvorima. Iskustvo, dakle, koje Srbiji očajnički nedostaje. Časopis Kultura i poljski Književni institut u Parizu ne nude samo putokaze za dezorijentisanu Srbiju, već i alate kojima se politička sloboda može instalirati
Miodrag Raičević je rođen u Kišmali u Titogradu. Tamo su nekad bili dućani u kojima su se prodavali ljekarije i voće. Na Selmanovoj tezgi, s lubenicama, dječak M.R. pojeo je osmijeh i ispljunuo mliječne zube
Fest remake u februaru, uvođenje umetničkih direktora festivala, pravednija raspodela budžeta, neke su od najava za 2026. sekretarke za kulturu Beograda Jelene Medaković
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!