img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba - "Virtuelna realnost – realna virtuelnost" Alekse Gajića

Kroz podzemlje i svemir

16. jun 2005, 06:24 Rastko Ćirić
Copied

U Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu nedavno je otvorena izložba "Virtuelna realnost – realna virtuelnost" Alekse Gajića, jednog od najznačajnijih mlađih domaćih strip autora sa internacionalnom karijerom

Grupa beogradskih tinejdžera iz budućnosti, koja juri ulicama na svojim letećim skejt-bordovima, otkriva tajnu tunela i ogromnih pećina koje se nalaze ispod Beograda. Da vam ne bih pokvario uživanje, to je dovoljno da znate o radnji naučnofantastičnog stripa Tehnotajz, u kome Aleksa Gajić i scenarista Darko Grkinić pričaju uzbudljivu priču koja se dešava u Beogradu i Zemunu, ali u veoma dalekoj budućnosti (kad budemo bili u Evropskoj zajednici). Oni koji poznaju Beograd mogu posebno da uživaju prepoznajući fragmente današnjih zgrada ispod fantastičnih nadogradnji Aleksinog budućeg Beograda. Ovaj strip Aleksa je radio kao diplomski rad na Fakultetu primenjenih umetnosti, i to na više od šezdeset kolornih, slikanih tabli, što je višestruko prebacilo standarde broja strana jednog diplomskog rada.

S tablama pod miškom Aleksa je ponudio ovaj strip francuskim izdavačima, ali oni nisu pokazali interes za strip koji proslavlja sankcijama ograđen Beograd, makar on bio sjajan i komercijalan spoj fantastike, avanture, akcionog stripa i stripa za mlade. Međutim, crtež im se dopao i ponudili su mu neki ispotprosečni scenario da radi strip po njemu. On je to odbio i vratio se neobavljenog posla kući. Bilo mi je žao kad sam to čuo i priznajem da nisam verovao da će dobiti drugu šansu. Međutim, njegov crtež je bio toliko privlačan da mu je uskoro ponuđen drugi scenario od francuske kuće Solej: Bič božji Belgijanke Valeri Manzen. Ni ova priča sama po sebi nije bila nešto naročito – Huni protiv Rimljana, a sve se to dešava u svemiru; prilično bukvalno prenesen istorijski kontekst u futuristički okvir. Aleksa prihvata ovaj izazov, jer oseća da ta priča može da funkcioniše jedino kroz ubedljive likove i živo dočaranu atmosferu. (Kad rekoh ‘atmosferu’, znate li zašto na Marsu nema žurki? Zato što nema atmosfere.) U Francuskoj, početni tiraž jednog debitantskog albuma obično je 5000-6000 primeraka. Aleksin album odmah je štampan u 14.000, da bi do kraja godine dostigao najmanje 50.000 i ubrzo bio preveden na osam jezika. „Solej“ na francuskom znaci „sunce“, a Sunce je zvezda – Aleksa je munjevito postao zvezda i to u Francuskoj koja je zemlja stripa. Iz beogradskih katakombi on se vinuo pravo u svemir. To je imalo i neke loše strane: od svih posetilaca čuvenog Sajma stripa u Angulemu jedino Aleksa nije mogao da ga obiđe, jer je morao da sedi ispred vigvama svog izdavača i potpisuje albume kupcima i novim obožavaocima (naravno, i da im nešto nacrta), a red je bio velik, kao što je kod nas u to vreme bio red za šećer i ulje. Nedavno je izašao peti, pretposlednji tom serijala Bič božji. Kod nas su dosadašnji albumi prevedeni u izdanju kuće Sistem komiks, koja je, između ostalog, objavila i njegov prvi album Tehnotajz.

Možda je najvažniji učinak Aleksinog uspeha ohrabrenje koje je dobila čitava mlada beogradska strip scena. Sledili su međunarodni proboji i uspesi Dražena Kovačevića, Tihomira Čelanovića, Tiberija Beke i drugih, a jedan strani kritičar je izjavio da je srpski strip sledeća velika stvar na svetskoj strip pozornici. To bi i bilo tako da je situacija u strip izdavaštvu kod nas bolja i da strip podržavaju zvanične institucije. Ljudi i institucije koji se brinu o domaćem stripu mogu da se nabroje na prste jedne ruke, tako da za albume naših autora moramo da plaćamo licence stranim izdavačima. Ova izložba sigurno će biti još jedna injekcija adrenalina našim mladim stripadžijama koji će svoje radove objaviti u – inostranstvu.

Izložba je podeljena u pet celina. Prva je strip serijal Bič božji, na kome Aleksa radi osam meseci u toku jedne godine, svih pet godina ovog XXI veka. Preostala četiri meseca u godini rezervisana su za razne druge poslove. Druga celina su ilustracije za „Politikin zabavnik“, koji za Aleksu ima poseban status kao časopis koji je objavio prve njegove ilustracije, još tokom treće godine studiranja. Trećoj celini pripadaju animirani tehno-muzički spotovi, a za jedan je Aleksa i sam komponovao muziku. Pokretanjem svojih ilustracija, odnosno strip kvadrata Aleksa nas još više uvlači u svoj karakteristični svet koji je po motivima, ali ne i po rukopisu, unekoliko blizak mangama. Četvrtu celinu predstavlja strip Tehnotajz, gde možete videti ranu, neobjavljenu verziju ovog stripa, zatim objavljeni diplomski rad i čak nekoliko tabli budućeg autorskog serijala. Petu celinu čini sve ostalo: kalendari, oglasi, leci, flajeri, posteri, razne ilustracije, storibordovi i tako dalje. U toku izložbe, 23. juna, biće priređena panel-diskusija o stripu koju će voditi Anica Tucakov, a poslednjeg dana autor će biti vaš vodič kroz izložbu.

Verovatno ste čuli za izreku da je „u inostranstvu bolje, ali je kod nas lepše“. Aleksa Gajić je uspeo da spoji dobro sa lepim i da ostvari idealnu kombinaciju koja je san domaćih strip crtača – da zarađuju u inostranstvu, a da pare troše ovde. I pošto je Aleksa sada u poziciji da postavlja uslove, uskoro počinje rad na stripu koji će raditi po sopstvenom scenariju. Dakle, Aleksa se pobedonosno vraća iz svemira u Beograd, odnosno Zemun. Kao što sam već otkrio, novi strip serijal opet će se zvati Tehnotajz, ali biće to sasvim nova priča sa junacima koje smo već upoznali – dinamičnim i senzualnim tinejdžerima na svojim letećim skejtovima. Pitanje je samo vremena kad će leteći skejt-bordovi zaista pojuriti beogradskim ulicama, a sasvim sam siguran da će prvi tu novu modu ovde uvesti Aleksin sin Filip, koji sada ima već godinu dana.

Uživajte u izložbi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure