img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Region u Veneciji

Kosovo dobilo specijalno priznanje Venecijanskog bijenala

21. april 2024, 17:13 S.Ć./SEEcult
Copied

Instalacija umetnice sa Kosova bavi se ženama i prekarnim radom, skulptura bosanskohercegovačke umetnice, na trgu u centru grada, postavlja pitanje da li je konačno došlo vreme da odamo počast i oplakujemo žrtve i potlačene svih aktuelnih ratova, dok hrvatski projekat ističe preduslove za suživot s drugima

Na 60. Vnecijanskom bijenalu učestvuju sve članice Jugoslavije, a najviše uspeha za sad ima Kosovo.

Kosovo

Specijalno priznanje dodeljeno Venecijanskog bijenala  je Kosovu za izložbu “Odjekujuća tišina metala i kože” umetnice Dountine Kastrati, čija je kustoskinja Eremire Krasnići, a komesarka Hana Halilaj iz Nacionalne galerije Kosova.
Skulpturalna instalacija Doruntine Kastrati, kako je istakao žiri, odnosi se na nejednakost ženskog rada naspram muškog i na (ne)materijalne oblike prekarnog rada u “lakim” industrijama nakon rata na Kosovu 1999. godine.

Projekat Doruntine Kastrati bavi se iskustvima 12 radnica fabrike ratluka u njenom rodnom Prizrenu, drugom po veličini gradu na Kosovu. Delom zbog toga što rade stojeći, gotovo jedna trećina njih podvrgnuta je operaciji zamene kolena.

Metalni predmeti koji im se ugrađuju u kolena tragovi su višečasovnog rada za male plate. Instalacija Kastratijeve sastoji se od metalnih skulptura oblikovanih po uzoru na ljuske različitih orašastih plodova koji se koriste kao sastojci u turskim ratlucima. Nabijeni simboličkim značenjem i aludirajući na odvojenost žena iz radničke klase, sastavni delovi izložbe u kosovskom paviljonu, kako je naveo žiri, odaju počast narativima u prvom licu i stvaraju oštre asocijacije.

Bosna i Hercegovina

Uoči otvaranja Venecijanskog bijenala, u centru grada kraj crkve Svetog Stefana ,postavljen je rad bosanskohercegovačke umetnice Šejle Kamerić „Cease“, koja nije zvanični predstavnik ove zemlje, ali je vrlo primećena.

U opisu njenog rada piše da je stvaran nezavisno od „struktura duboko podeljene postdejtonske Bosne i Hercegovine“, da nosi političku poruku mira, i da je monumentalna estetika sadržana u minimalističkom aranžmanu skulpture: postament, crveni stub i bela zastava. A pozicioniranje bele zastave koja se povremeno vijori na plavom nebu, ali je spuštena na pola koplja, podstiče pitanje da li je konačno došlo vreme da odamo počast i oplakujemo žrtve i potlačene svih aktuelnih ratova.

Bosna i Hercegovina na Bijenalu učestvuje projektom “Mera mora” Stjepana Skoka.

Hrvatska

Hrvatski paviljon, u kojem je predstavljena projekat “Priručnim sredstvima” umetnice Vlatke Horvat i kustoskinje Antonije Majače, otvoren je u obnovljenoj bivšoj stolarskoj radionici Fàbrica 33.

U središtu projekta je izložba u prostoru paviljona koja nastaje kroz procese razmene radova između Vlatke Horvat, umetnice rođene u Hrvatskoj koja živi u Velikoj Britaniji, te umetnica i umetnika koji žive u dijaspori.

Razmena će se, kako je najavljeno u saopštenju, odvijati između Venecije i drugih lokacija improvizovanim sredstvima – radove će u svojim džepovima, torbama ili koferima transportovati prijatelji i poznanici koji već putuju u Veneciju za vlastite potrebe, a koji će pritom postati neformalni kuriri projekta.

Sam naziv projekta “Priručnim sredstvima” stavlja u fokus upravo te improvizovane transportne sisteme kojima pojedinci aktiviraju neformalne mreže prijatelja, poznanika, pa čak i stranaca, za dostavu pisama, paketa, dokumenata, novca i drugih materijalnih dobara članovima porodice i drugima koji žive u udaljenim gradovima ili zemljama.

Iako se takve prakse rađaju iz društvene raspršenosti, migracija i raseljavanja, mreže koje one podstiču zasnovane su na načelima solidarnosti, zajedničke borbe, uzajamne podrške i prijateljstva, elementima koje projekat “Priručnim sredstvima” ističe kao preduslove za suživot s drugima i kao nezamenljive alate onih koji žive u “stranim zemljama”.

Srbija

Srbija u svom paviljonu predstavlja izložbu Aleksandra Denića “Exposition Coloniale”, koja ukazuje na posledice kolonijalne ere u savremenom društvu.

Još pre otvaranja koje je bilo u petak, Srpski paviljon je stavljen na listu izložbi koje obavezno treba videti na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu.

Crnu Goru predstavlja Darja Bajagić projektom “Potrebno je ostrvo za ovako dobar osećaj”, koji je posvećen ostrvu i nekadašnjem logoru Mamula. Komesar je Vladislav Šćepanović, a kustoskinja Ana Simona Zelenović.

Severnu Makedoniju predstavlja Slavica Janešlieva projektom “Inter Spem et Metum“, dok iz Slovenije dolazi Nika Špan projektom „Baštenska tajna za tebe“.

Tagovi:

Bosna i Hercegovina Hrvatska Kosovo Srbija Venecijansko bijenale
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

EXPO

15.maj 2026. Sonja Ćirić

Pijanista: Krastavac za brojanje dana do početka EXPO-a

Ispred sedišta EXPO-a Pijanista je postavio ogroman krastavac koji, kako kaže, asocira na mnogo toga, pa i na našu banana-državu

Kadriranje

15.maj 2026. Sonja Ćirić

Da li će zbog nove v.d. direktorke biti promenjen Statut Muzeja Jugoslavije

Sudeći po reakcijama predstavnika Ministarstva kulture, zaposleni u Muzeju Jugoslavije pretpostavljaju da će njihov Statut biti prilagođen uslovima koje zadovoljava novoimenovana v.d. direktorka

SANU

15.maj 2026. S. Ć.

Na izložbi o životu Svetog Save su i vrednosti iz Hilandara

Izložba u SANU je 15. maja otvorena za publiku. Veče pre toga bilo je otvaranje za zvanice, koje je napustio akademik Radomir Saičić

Jubilej

14.maj 2026. Sonja Ćirić

„Zvezdarište“: 20 godina festivala za decu sa velikim temama

Veliki jubilej festivala za najmlađe Pozorišta Zvezdarište sa predstavama važnih svetskih tema: veštačkoj inteligenciji, klimatskim promenama, odnosom prema prošlosti, bolesti...

Darko Rundek sa glavom naslonjenom na ruku

Novi broj „Vremena“

14.maj 2026. I.M.

Rundek: Nalazimo se usred šestog velikog izumiranja

Darko Rundek, neponovljivi muzičar i pesnik, za „Vreme“ govori o tome zašto podržava srpske studente i boji se kraja života na Zemlji

Komentar
Aleksandar Vučić ispred Skupštine sa bedžom sa slovom

Pregled nedelje

Kako je Vučić konačno postao navijački vođa

Zašto je ulično nasilje postalo sve što Vučić može da ponudi građanima? Zbog čega je ono postalo bensendin za najtvrđe naprednjačko-radikalsko biračko telo? I čime je dokazao da ni malo ne poznaje ulicu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1845
Poslednje izdanje

Intervju: Darko Rundek, muzičar i pesnik

Želim da podržim studente, jer najiskrenije – to i moram Pretplati se
Političko gledanje u budućnost

Sjaj i beda istraživanja javnog mnjenja

Dobrica Veselinović, ZLF

Bojim se tučnjave svih protiv sviju

Kopanje tunela u centru Beograda

Majstore, dokle ide “mali metro”?

Uticaj oruđa veštačke inteligencije na obrazovanje

AI (i) univerzitet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure