img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Region u Veneciji

Kosovo dobilo specijalno priznanje Venecijanskog bijenala

21. april 2024, 17:13 S.Ć./SEEcult
Copied

Instalacija umetnice sa Kosova bavi se ženama i prekarnim radom, skulptura bosanskohercegovačke umetnice, na trgu u centru grada, postavlja pitanje da li je konačno došlo vreme da odamo počast i oplakujemo žrtve i potlačene svih aktuelnih ratova, dok hrvatski projekat ističe preduslove za suživot s drugima

Na 60. Vnecijanskom bijenalu učestvuju sve članice Jugoslavije, a najviše uspeha za sad ima Kosovo.

Kosovo

Specijalno priznanje dodeljeno Venecijanskog bijenala  je Kosovu za izložbu “Odjekujuća tišina metala i kože” umetnice Dountine Kastrati, čija je kustoskinja Eremire Krasnići, a komesarka Hana Halilaj iz Nacionalne galerije Kosova.
Skulpturalna instalacija Doruntine Kastrati, kako je istakao žiri, odnosi se na nejednakost ženskog rada naspram muškog i na (ne)materijalne oblike prekarnog rada u “lakim” industrijama nakon rata na Kosovu 1999. godine.

Projekat Doruntine Kastrati bavi se iskustvima 12 radnica fabrike ratluka u njenom rodnom Prizrenu, drugom po veličini gradu na Kosovu. Delom zbog toga što rade stojeći, gotovo jedna trećina njih podvrgnuta je operaciji zamene kolena.

Metalni predmeti koji im se ugrađuju u kolena tragovi su višečasovnog rada za male plate. Instalacija Kastratijeve sastoji se od metalnih skulptura oblikovanih po uzoru na ljuske različitih orašastih plodova koji se koriste kao sastojci u turskim ratlucima. Nabijeni simboličkim značenjem i aludirajući na odvojenost žena iz radničke klase, sastavni delovi izložbe u kosovskom paviljonu, kako je naveo žiri, odaju počast narativima u prvom licu i stvaraju oštre asocijacije.

Bosna i Hercegovina

Uoči otvaranja Venecijanskog bijenala, u centru grada kraj crkve Svetog Stefana ,postavljen je rad bosanskohercegovačke umetnice Šejle Kamerić „Cease“, koja nije zvanični predstavnik ove zemlje, ali je vrlo primećena.

U opisu njenog rada piše da je stvaran nezavisno od „struktura duboko podeljene postdejtonske Bosne i Hercegovine“, da nosi političku poruku mira, i da je monumentalna estetika sadržana u minimalističkom aranžmanu skulpture: postament, crveni stub i bela zastava. A pozicioniranje bele zastave koja se povremeno vijori na plavom nebu, ali je spuštena na pola koplja, podstiče pitanje da li je konačno došlo vreme da odamo počast i oplakujemo žrtve i potlačene svih aktuelnih ratova.

Bosna i Hercegovina na Bijenalu učestvuje projektom “Mera mora” Stjepana Skoka.

Hrvatska

Hrvatski paviljon, u kojem je predstavljena projekat “Priručnim sredstvima” umetnice Vlatke Horvat i kustoskinje Antonije Majače, otvoren je u obnovljenoj bivšoj stolarskoj radionici Fàbrica 33.

U središtu projekta je izložba u prostoru paviljona koja nastaje kroz procese razmene radova između Vlatke Horvat, umetnice rođene u Hrvatskoj koja živi u Velikoj Britaniji, te umetnica i umetnika koji žive u dijaspori.

Razmena će se, kako je najavljeno u saopštenju, odvijati između Venecije i drugih lokacija improvizovanim sredstvima – radove će u svojim džepovima, torbama ili koferima transportovati prijatelji i poznanici koji već putuju u Veneciju za vlastite potrebe, a koji će pritom postati neformalni kuriri projekta.

Sam naziv projekta “Priručnim sredstvima” stavlja u fokus upravo te improvizovane transportne sisteme kojima pojedinci aktiviraju neformalne mreže prijatelja, poznanika, pa čak i stranaca, za dostavu pisama, paketa, dokumenata, novca i drugih materijalnih dobara članovima porodice i drugima koji žive u udaljenim gradovima ili zemljama.

Iako se takve prakse rađaju iz društvene raspršenosti, migracija i raseljavanja, mreže koje one podstiču zasnovane su na načelima solidarnosti, zajedničke borbe, uzajamne podrške i prijateljstva, elementima koje projekat “Priručnim sredstvima” ističe kao preduslove za suživot s drugima i kao nezamenljive alate onih koji žive u “stranim zemljama”.

Srbija

Srbija u svom paviljonu predstavlja izložbu Aleksandra Denića “Exposition Coloniale”, koja ukazuje na posledice kolonijalne ere u savremenom društvu.

Još pre otvaranja koje je bilo u petak, Srpski paviljon je stavljen na listu izložbi koje obavezno treba videti na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu.

Crnu Goru predstavlja Darja Bajagić projektom “Potrebno je ostrvo za ovako dobar osećaj”, koji je posvećen ostrvu i nekadašnjem logoru Mamula. Komesar je Vladislav Šćepanović, a kustoskinja Ana Simona Zelenović.

Severnu Makedoniju predstavlja Slavica Janešlieva projektom “Inter Spem et Metum“, dok iz Slovenije dolazi Nika Špan projektom „Baštenska tajna za tebe“.

Tagovi:

Bosna i Hercegovina Kosovo Hrvatska Venecijansko bijenale Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Audicija

16.april 2026. S. Ć.

Na audiciju Baleta Srpskog narodnog pozorišta javilo se 1500 igrača

Na trodnevnu audiciju Baleta Srpskog narodnog pozorišta javilo se 1500 kandidata iz sveta za 10 radnih mesta. Među njima je samo 8 iz Srbije

Slučaj Generalštab

15.april 2026. Sonja Ćirić

Šta traže Selakovićevi revizori u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture

Od prethodnog ročišta, u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture svakodnevno borave revizori Ministarstva kulture. Ne zna se da li traže nešto određeno

Izložba

15.april 2026. Sonja Ćirić

„Generacija ’79“: Izložba ih je okupila

Nisu se družili 40 godina, a onda je slučaj hteo da se spoje zbog zajedničke izložbe „Generacija ’79“ - klasa sa Grafike Fakulteta primenjenih umetnosti

Kadrovi

14.april 2026. S. Ć.

Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda je glumica Jovana Petronijević

Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda, glumica Jovana Petronijević, poznata je po ulozi u „Kursadžijama“. Njeno iskustvo u vođenju ustanove kulture nije poznato

Lični stav

14.april 2026. Tihomir Dičić

Gradnja u Košutnjaku preti da ugrozi depo Jugoslovenske kinoteke

Planirana gradnja u ulici Miloja Zakića na Košutnjaku ugrožava bunkere u kojima se čuvaju nitratni filmovi arhiva Jugoslovenske kinoteke. Za ovaj previd možemo da krivimo raspis konkursa

Komentar
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure