img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Region u Veneciji

Kosovo dobilo specijalno priznanje Venecijanskog bijenala

21. april 2024, 17:13 S.Ć./SEEcult
Copied

Instalacija umetnice sa Kosova bavi se ženama i prekarnim radom, skulptura bosanskohercegovačke umetnice, na trgu u centru grada, postavlja pitanje da li je konačno došlo vreme da odamo počast i oplakujemo žrtve i potlačene svih aktuelnih ratova, dok hrvatski projekat ističe preduslove za suživot s drugima

Na 60. Vnecijanskom bijenalu učestvuju sve članice Jugoslavije, a najviše uspeha za sad ima Kosovo.

Kosovo

Specijalno priznanje dodeljeno Venecijanskog bijenala  je Kosovu za izložbu “Odjekujuća tišina metala i kože” umetnice Dountine Kastrati, čija je kustoskinja Eremire Krasnići, a komesarka Hana Halilaj iz Nacionalne galerije Kosova.
Skulpturalna instalacija Doruntine Kastrati, kako je istakao žiri, odnosi se na nejednakost ženskog rada naspram muškog i na (ne)materijalne oblike prekarnog rada u “lakim” industrijama nakon rata na Kosovu 1999. godine.

Projekat Doruntine Kastrati bavi se iskustvima 12 radnica fabrike ratluka u njenom rodnom Prizrenu, drugom po veličini gradu na Kosovu. Delom zbog toga što rade stojeći, gotovo jedna trećina njih podvrgnuta je operaciji zamene kolena.

Metalni predmeti koji im se ugrađuju u kolena tragovi su višečasovnog rada za male plate. Instalacija Kastratijeve sastoji se od metalnih skulptura oblikovanih po uzoru na ljuske različitih orašastih plodova koji se koriste kao sastojci u turskim ratlucima. Nabijeni simboličkim značenjem i aludirajući na odvojenost žena iz radničke klase, sastavni delovi izložbe u kosovskom paviljonu, kako je naveo žiri, odaju počast narativima u prvom licu i stvaraju oštre asocijacije.

Bosna i Hercegovina

Uoči otvaranja Venecijanskog bijenala, u centru grada kraj crkve Svetog Stefana ,postavljen je rad bosanskohercegovačke umetnice Šejle Kamerić „Cease“, koja nije zvanični predstavnik ove zemlje, ali je vrlo primećena.

U opisu njenog rada piše da je stvaran nezavisno od „struktura duboko podeljene postdejtonske Bosne i Hercegovine“, da nosi političku poruku mira, i da je monumentalna estetika sadržana u minimalističkom aranžmanu skulpture: postament, crveni stub i bela zastava. A pozicioniranje bele zastave koja se povremeno vijori na plavom nebu, ali je spuštena na pola koplja, podstiče pitanje da li je konačno došlo vreme da odamo počast i oplakujemo žrtve i potlačene svih aktuelnih ratova.

Bosna i Hercegovina na Bijenalu učestvuje projektom “Mera mora” Stjepana Skoka.

Hrvatska

Hrvatski paviljon, u kojem je predstavljena projekat “Priručnim sredstvima” umetnice Vlatke Horvat i kustoskinje Antonije Majače, otvoren je u obnovljenoj bivšoj stolarskoj radionici Fàbrica 33.

U središtu projekta je izložba u prostoru paviljona koja nastaje kroz procese razmene radova između Vlatke Horvat, umetnice rođene u Hrvatskoj koja živi u Velikoj Britaniji, te umetnica i umetnika koji žive u dijaspori.

Razmena će se, kako je najavljeno u saopštenju, odvijati između Venecije i drugih lokacija improvizovanim sredstvima – radove će u svojim džepovima, torbama ili koferima transportovati prijatelji i poznanici koji već putuju u Veneciju za vlastite potrebe, a koji će pritom postati neformalni kuriri projekta.

Sam naziv projekta “Priručnim sredstvima” stavlja u fokus upravo te improvizovane transportne sisteme kojima pojedinci aktiviraju neformalne mreže prijatelja, poznanika, pa čak i stranaca, za dostavu pisama, paketa, dokumenata, novca i drugih materijalnih dobara članovima porodice i drugima koji žive u udaljenim gradovima ili zemljama.

Iako se takve prakse rađaju iz društvene raspršenosti, migracija i raseljavanja, mreže koje one podstiču zasnovane su na načelima solidarnosti, zajedničke borbe, uzajamne podrške i prijateljstva, elementima koje projekat “Priručnim sredstvima” ističe kao preduslove za suživot s drugima i kao nezamenljive alate onih koji žive u “stranim zemljama”.

Srbija

Srbija u svom paviljonu predstavlja izložbu Aleksandra Denića “Exposition Coloniale”, koja ukazuje na posledice kolonijalne ere u savremenom društvu.

Još pre otvaranja koje je bilo u petak, Srpski paviljon je stavljen na listu izložbi koje obavezno treba videti na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu.

Crnu Goru predstavlja Darja Bajagić projektom “Potrebno je ostrvo za ovako dobar osećaj”, koji je posvećen ostrvu i nekadašnjem logoru Mamula. Komesar je Vladislav Šćepanović, a kustoskinja Ana Simona Zelenović.

Severnu Makedoniju predstavlja Slavica Janešlieva projektom “Inter Spem et Metum“, dok iz Slovenije dolazi Nika Špan projektom „Baštenska tajna za tebe“.

Tagovi:

Bosna i Hercegovina Hrvatska Kosovo Srbija Venecijansko bijenale
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijere

12.decembar 2025. S. Ć.

Filmski maraton za najdužu noć u godini

„Najduža noć filma“ za najdužu noć u godini, maraton tri filma od kojih je "Izlet" svetska a "Karmadona" domaća premijera

Slučaj Narodno pozorište

12.decembar 2025. Sonja Ćirić

Zaposleni Narodnog pozorišta: Upravo, džaba ste krečili

Za samo pet dana od kad je otvoreno posle dvomesečne pauze, Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu izdala je već dve Odluke kojima bi da sputa slobodu zaposlenih. Oni se, međutim ne obaziru

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

11.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović, Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar i drugi

Književnost/filozofija

11.decembar 2025. Ivan Milenković

Zapisi potištene kurve

Emil Sioran, Sveske 1957–1972; s francuskog preveo Bojan Savić Ostojić; Službeni glasnik, Beograd 2025

Pozorište

11.decembar 2025. Marina Mlivojević Mađarev

Preobražaj na teži način

Prima facie, Suzi Miler, režija Anja Suša, igra Maša Dakić; Bitef teatar

Komentar
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure