
Jubilej
Ujedinjene galerije oko Lazara Vozarevića
Sto godina od rođenja Lazara Vozarevića, Galerija u Sremskoj Mitrovici koja nosi ime ovog velikog slikara, obeležava zajedničkim izložbama sa galerijama u Zrenjaninu, Beogradu u Novom Sadu
U januaru je bilo četiri inicijative kojima su laureati nagrada pokušali da odbrane čast i ugled priznanja, ali i njihovih dodeljivača i celog društva
Nagrada je nešto čijim se imenom dičiš, a ne čega te je sram.
Ovo je jedan od postova sa društvenih mreža povodom neuobičajenih a učestalih inicijativa u vezi uglednih nagrada.
U januaru ih je bilo četiri, a odnosile su se na književne nagrade „Meša Selimović“, „Prva knjiga“ i „Goran Petrović“, i na nagradu „Vladislav Ribnikar“ za vizuelne umetnosti.
Nagrada „Goran Petrović“
Nagradu „Goran Petrović“ dodeljuje Narodna biblioteka „Stefan Prvovenčani“ u Kraljevu, prvi put ove godine. Nagrada se dodeljuje za najbolji neobjavljeni rukopis kratkih priča mladih autora do 35 godina.
Supruga, ćerka i sestra Gorana Petrovića ocenile su da, iako je to po protokolu, nagradu ne bi trebalo da uruči gradonačelnik Kraljeva Predrag Terzić koji je poznatiji po neprimerenim objavama na društvenim mrežama nego kao prvi čovek ovog grada. Široj javnosti je postao poznat kada je prvi među naprednjacima objavio krvavi srednji prst.
Članovi žirija su bili saglasni sa stavom porodice Petrović i objavili da Terzić u biblioteci nije poželjan. Pre tri dana, proglašena je prva dobitnica nagrade „Goran Petrović“, to je Jovana Nikolić, za rukopis „Gradovi i harmonike“.
„Prva knjiga“
Gotovo istovremeno, umetnik i pisac Luka Tripković se odrekao nagrade „Prva knjiga“ Matice srpske.
„Odluku sam doneo nakon što sam video snimak nasilja u svečanoj sali Matice srpske, najstarije srpske kulturne institucije, kada su ljudi nalik izbacivačima sa splavova silom sprečili studente da pročitaju pesmu o novosadskoj železničkoj stanici čiji je autor upravo predsednik Matice srpske.
Luka Trifković je nagrađen za roman „Osmeh pod gorom maslinovom“, o proneverinim idealima, o kulturi koja se našla u okršaju između fašista i levičara.
„Meša Selimović“
Ovu seriju čuvanja i odbrana ugleda naših nagrada započeo je početkom januara pisac Nebojša Milenković koji je pozvao kritičare na javni bojkot učestvovanja u žiriranju nagrade „Meša Selimović“.
Ovu nagradu dodeljuju „Večernje novosti“ i Udruženje izdavača i knjižara Srbije za najbolju knjigu srpske književnosti, na osnovu glasova žirija književnih kritičara.
„Objavljivanjem fotografija pasoša studenata Lazara i Luke Stojakovića i insinuacijama kako ’studentske proteste predvode Hrvati’, ’novinar’ Novosti ali i gl. urednik tog lista Milorad Vučelić, pored niza krivičnih dela – Neovlašćeno objavljivanje tuđih ličnih podataka, Izazivanje rasne i verske netrpeljivosti kao i Ugrožavanje lične bezbednosti – pogazili su i sve moralne zakone i principe do kojih je i Selimović itekako držao!“, napisao je Nebojša Milenković književnim kritičarima.
Redakcija ovih dnevnih novina nije reagovala niti komentarisala Milenkovićev poziv. Ni jedan od pozvanih kritičara nije javno objavio da se odrekao žiriranja. Redakcija kulture u „Novostima“ nema mandat uprave da govori o ovome, a uprava ćuti.
„Vladislav Ribnikar“
Druga vrsta odbrane od pomenuta tri primera , tiče se „Politikine“ nagrade „Vladislav Ribnikar“ za vizuelnu umetnost.
Dobitnici ovog izuzetno uglednog priznanja „zapanjeni i ogorčeni harangom nipodaštavanja koja sa stranica Politike, posebno elektronskog izdanja, ovih dana, tutnji prema studentima Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu – naših budućih kolega i vaših budućih dobitnika – i ne samo prema njima, nego generalno prema sadašnjim studentskim aktivnostima“, javno su zamolili redakciju da ih ne prisiljava da vrate nagradu.
„Politika“ ih naravno nije poslušala, ali su potpisi dobitnika „Ribnikara“, pa zato i sama nagrada, bili nedvosmislena kritika i društva i uređivačkoj politici ovog dnevnika.
Sto godina od rođenja Lazara Vozarevića, Galerija u Sremskoj Mitrovici koja nosi ime ovog velikog slikara, obeležava zajedničkim izložbama sa galerijama u Zrenjaninu, Beogradu u Novom Sadu
Odlukom Vlade Srbije, Jugoslav Pantelić više nije direktor Jugoslovenske kinoteke, ne zna se zašto. Da nije možda zato što se Kinoteka priključila martovskom štrajku na koji su pozvali studenti
Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa
Ako se složi Skupština Grada, Fest će biti održan od 21. do 28. decembra. Bio bi to jedini način da se zaboravi na sve ono što koči realizaciju ovogodišnjeg izdanja
Netačna je teza izneta ovih dana da nema preciznog uvida u stanje hala Beogradskog sajma, te da je procena troškova njihovog privođenja novoj nameni zbog toga neizvesna, kaže profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Dušan Najdanović
Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika
Bes, pendreci i suzavac Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve