
Otpor cenzuri
Počinje Ne:Bitef sa predstavama koje je odbio Odbor Bitefa
Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
U januaru je bilo četiri inicijative kojima su laureati nagrada pokušali da odbrane čast i ugled priznanja, ali i njihovih dodeljivača i celog društva
Nagrada je nešto čijim se imenom dičiš, a ne čega te je sram.
Ovo je jedan od postova sa društvenih mreža povodom neuobičajenih a učestalih inicijativa u vezi uglednih nagrada.
U januaru ih je bilo četiri, a odnosile su se na književne nagrade „Meša Selimović“, „Prva knjiga“ i „Goran Petrović“, i na nagradu „Vladislav Ribnikar“ za vizuelne umetnosti.
Nagrada „Goran Petrović“
Nagradu „Goran Petrović“ dodeljuje Narodna biblioteka „Stefan Prvovenčani“ u Kraljevu, prvi put ove godine. Nagrada se dodeljuje za najbolji neobjavljeni rukopis kratkih priča mladih autora do 35 godina.
Supruga, ćerka i sestra Gorana Petrovića ocenile su da, iako je to po protokolu, nagradu ne bi trebalo da uruči gradonačelnik Kraljeva Predrag Terzić koji je poznatiji po neprimerenim objavama na društvenim mrežama nego kao prvi čovek ovog grada. Široj javnosti je postao poznat kada je prvi među naprednjacima objavio krvavi srednji prst.
Članovi žirija su bili saglasni sa stavom porodice Petrović i objavili da Terzić u biblioteci nije poželjan. Pre tri dana, proglašena je prva dobitnica nagrade „Goran Petrović“, to je Jovana Nikolić, za rukopis „Gradovi i harmonike“.
„Prva knjiga“
Gotovo istovremeno, umetnik i pisac Luka Tripković se odrekao nagrade „Prva knjiga“ Matice srpske.
„Odluku sam doneo nakon što sam video snimak nasilja u svečanoj sali Matice srpske, najstarije srpske kulturne institucije, kada su ljudi nalik izbacivačima sa splavova silom sprečili studente da pročitaju pesmu o novosadskoj železničkoj stanici čiji je autor upravo predsednik Matice srpske.
Luka Trifković je nagrađen za roman „Osmeh pod gorom maslinovom“, o proneverinim idealima, o kulturi koja se našla u okršaju između fašista i levičara.
„Meša Selimović“
Ovu seriju čuvanja i odbrana ugleda naših nagrada započeo je početkom januara pisac Nebojša Milenković koji je pozvao kritičare na javni bojkot učestvovanja u žiriranju nagrade „Meša Selimović“.
Ovu nagradu dodeljuju „Večernje novosti“ i Udruženje izdavača i knjižara Srbije za najbolju knjigu srpske književnosti, na osnovu glasova žirija književnih kritičara.
„Objavljivanjem fotografija pasoša studenata Lazara i Luke Stojakovića i insinuacijama kako ’studentske proteste predvode Hrvati’, ’novinar’ Novosti ali i gl. urednik tog lista Milorad Vučelić, pored niza krivičnih dela – Neovlašćeno objavljivanje tuđih ličnih podataka, Izazivanje rasne i verske netrpeljivosti kao i Ugrožavanje lične bezbednosti – pogazili su i sve moralne zakone i principe do kojih je i Selimović itekako držao!“, napisao je Nebojša Milenković književnim kritičarima.
Redakcija ovih dnevnih novina nije reagovala niti komentarisala Milenkovićev poziv. Ni jedan od pozvanih kritičara nije javno objavio da se odrekao žiriranja. Redakcija kulture u „Novostima“ nema mandat uprave da govori o ovome, a uprava ćuti.
„Vladislav Ribnikar“
Druga vrsta odbrane od pomenuta tri primera , tiče se „Politikine“ nagrade „Vladislav Ribnikar“ za vizuelnu umetnost.
Dobitnici ovog izuzetno uglednog priznanja „zapanjeni i ogorčeni harangom nipodaštavanja koja sa stranica Politike, posebno elektronskog izdanja, ovih dana, tutnji prema studentima Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu – naših budućih kolega i vaših budućih dobitnika – i ne samo prema njima, nego generalno prema sadašnjim studentskim aktivnostima“, javno su zamolili redakciju da ih ne prisiljava da vrate nagradu.
„Politika“ ih naravno nije poslušala, ali su potpisi dobitnika „Ribnikara“, pa zato i sama nagrada, bili nedvosmislena kritika i društva i uređivačkoj politici ovog dnevnika.

Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
„Ovo je nov festival, i nema nikakve veze sa Festom, niti je njegova zamena“, kaže Igor Stanković, jedan od inicijatora Beogradskog filmskog festivala koji će od 30. januara do 6. februara prikazati najnovije meinstrim naslove

Debi album Peti Smit jedan je od temelja savremenog rokenrol izraza. Poseban doprinos Peti Smit rok muzici počinje već sa načinom na koji je zavrtala reči, razvlačila ih, uživala u njima i istovremeno im menjala smisao kroz izgovor, uz nezaboravno strasno podvriskivanje prepuklim glasom, kao da se svađa sa samim rečima dok ih izgovara, raspravljajući se sa celim svetom

Dražen Lalić, Dvije kuće iznad mora; TIM press, Zagreb 2025.

Kako je ovde tako zeleno?, režija Nikola Ležaić, igraju Filip Đurić i Izudin Bajrović
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve