Upravni sud već pet godina ne rešava tužbu protiv Sekretarijata za kulturu Beograda, podnetu zbog rezultata konkursa za sufinansiranje projekata iz 2019. godine
Ovog maja navršiće se pet godina od kako su kulturne organizacije i udruženja iz Beograda tužile Upravnom sudu Sekretarijat za kulturu Beograda, zbog rezultata konkursa za finansiranje.
Do danas, Upravni sud nije se ni oglasio.
Potpisnice tužbe su Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije, Srpski PEN centar, Udruženje književnih prevodilaca Srbije, Remont – nezavisna umetnička asocijacija, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Stanica Servis za savremeni ples, Institut za urbane politike i Teatar Mimart.
„Poslednje vesti koje imamo o tom slučaju su od pre godinu dana. Tada je naša advokatica tražila prijem kod sudije i bila je odbijena. Od tada sud se nije oglašavao “, kaže za „Vreme“ Marijana Cvetković iz Stanica Servis za savremeni ples, i dodaje da „osim tog pravnog puta, mi nemamo drugog načina da osporimo rezultate gradskog konkursa iz 2019. godine“.
Propusti, kršenje zakona
Te godine, Fond za konkurs za finansiranje i sufinansiranje projekata u kulturi iznosio je 136.592.000 dinara ili 3,11% od budžeta kojim je tada raspolagao Sekretarijat za kulturu. Podeljen je na osnovu, kako glasi zvanični naziv, na Javnom konkursu radi prikupljanja predloga za finansiranje ili sufinasiranje iz budžeta grada Beograda, projekata u kulturi kao i projekata umetničkih, odnosno stručnih i naučnih istraživanja u kulturi.
Način na koji je Ministarstvo izabrao učesnike konkursa koji zaslužuju novac iz budžeta, izazvao je velike reakcije javnosti, pa i pomenutu tužbu Upravnom sudu.
U tužbi je navedeno niz propusta, kršenja zakonske procedure i netransparentnosti postupka.
Odakle početi? Rezultati konkursa su te godine objavljeni bez imena članova komisija koji su odlučivali o raspodeli budžeta, izostali su podaci o odbijenim predlozima projekata, kao i obrazloženja za podržane i za odbijene projekte, nije objavljen ukupan iznos sredstva koji je dodeljen, niti iznos sredstava po oblastima. Istina, sve ovo bilo je praksa i ranijih konkursa.
Novac iz budžeta grada Beograda tada je dobilo 28 projekata organizacija koje su označene kao „sumnjive“. To su organizacije koje nisu registrovane za oblast kulture; koje su se registrovale neposredno pred konkurs; ili koje su neposredno pred konkurs preregistrovane tako da im kultura postane osnovna delatnost.
Ko je dobio novac
Na primer: Organizacija „Mreža za poslovni razvoj“ dobila je ukupno 1.400.000 dinara za projekte iz oblasti klasične muzike („Velikanima srpske operske scene – domaći kompozitori“ 300.000 dinara; „Opera na tvrđavi – prolećni operski koncert na otvorenom“ 700.000 dinara i „Septembar: solo pesme Riharda Štrausa“ u čast 70 godina od smrti 400.000 dinara), a da se, kao što se i iz njihovog imena vidi, muzičkim programima i projektima prethodno nije bavila.
„Udruženje za zaštitu mladih“ dobilo je 900.000 dinara za projekat „Kulturom do mladih“. Prema njihovoj veb stranici, ovo udruženje je do sada realizovalo tri projekta – „Promotivni štand udruženja za zaštitu mladih na Adi Ciganliji“, gde su članovi udruženja delili poklone i sugerisali mlade o štetnosti bacanja smeća svuda oko nas, kao i o dugotrajnom procesu razgrađivanja, i tri predavanja „Kulturom protiv učmalosti“ gde su ukazali kako je „problem zagađenja životne sredine sve više izraženiji kod mladih, a posebno su se istakli u borbi protiv pokreta „Ne davimo Beograd“ i u zaštiti mladih od njihovih aktivnosti.
Podržan je projekat „Sačuvajmo folklorno i narodno stvaralaštvo i tradiciju srpske kulture“ folklornog ansambla „Frula Beograd“, koji je osnovan 21. januara 2019. godine, na dan objavljivanja konkursa Sekretarijata za kulturu Grada Beograda.
Ko nije dobio novac
Ali, zato, te godine nije podržan ni jedan jedini od deset podnetih predloga projekata „Stanice – servisa za savremeni ples“; ni jedan od pet podnetih predloga projekata grupe „Hajde da..“; nijedan od četiri projekata „Cirkusfere“; ni jedan od tri predloga projekta „Dah teatra“; ni jedan od predloga projekta Bazaarta; ni jedan od projekata „Satibare“; galerije „Remont“; organizacije „Evropa Nostra“, Pen centra, niti Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije. To ne bi bilo čudno kad ovo ne bi bile organizacije koje imaju ubedljivo najviše uspeha na međunarodnim konkursima u oblasti kulture, te sasvim izvesno vladaju veštinama pisanja predloga projekata i organizacije koje su, neke već decenijama, među najvažnijim akterima kulturnog života Beograda.
Zato smatraju da su rezultati konkursa, odnosno raspored finansiranja, bili nepravedni i nezakoniti, te da ga zato treba poništiti.
Ali, evo, ni posle pet godina, još uvek se ništa nije desilo.
Treba reći da je na narednim konkursima bilo znatno manje propusta, kršenja zakonske procedure i netransparentnosti postupka, ali da to nikako ne abolira petogodišnje nerešavanje tužbe Upravnom sudu protiv Gradskog sekretarijata za kulturu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U jeku protesta protiv Izraela i skandala sa isključivanjem Holandije, predstavnici Srbije, Hrvatske i Slovenije u Malmeu su bili demonstrativno bliski. Nemo iz Švajcarske je za dlaku završio ispred Baby Lasagne
Idućeg meseca je licitacija Stare Šećerane. Ako država iskoristi pravo preče kupovine, Šećerana će biti spasena. U protivnom, uzeće je Beograd na vodi s obzirom da se Šećerana nalazi na delu onih 327 hektara koje je Vlada nedavno prodala Muhamedu Alabaru
Direktorka Muzeja Bojana Borić Brešković izjavila je da će jubilej biti obeležen izložbom „Tela i prostori", na kojoj će biti prikazana dela Adolfa Mancela, Pjera Bonara, Edgara Dega, Ogista Renoara, Pabla Pikasa i brojnih drugih
Mohmed Rasulof, nagrađeni iranski reditelj, kažnjen je na osam godina zatvora, bičevanje i oduzimanje imovine zato što će njegov film „Seme svete smokve“ iduće nedelje biti prikazan na festivalu u Kanu. Rasulof je i ranije kažnjavan zbog filmova na evropskim festivalima, i nije jedini
U čemu je tajna vitalnosti desničarskog populizma u bivšoj Jugoslaviji? Odgovor glasi – u bezočnom cinizmu, laganju i gaženju demokratije. Tako već decenijama drže građane kao taoce u nacionalističkim i atavističkim podrumima
Kad su reporteri RTS već ceo dan pocupkivali na aerodromu, red je bio i da dočekaju druga Sija. Na užas fanova Evrovizije, a sa fanovima Evrovizije se nije šaliti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!