img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Radio – 20 godina Drugog programa Radio Beograda

Elitizam za sve

07. mart 2007, 18:15 Teofil Pančić
Copied

Usred tranzicione diktature japija, tih skojevaca današnjice, nekim divnim čudom opstaje radio posvećen pametnim i pismenim slušaocima

Bio je to jedan od najranijih zapamćenih refrena mog detinjstva, a dopirao je iz starog, krčećeg radija sa onim belim dugmićima, i sa nestvarno zvučećim imenima stanica kakve behu Hilversum, Beromuenster, Stockholm ili San Marino; no, dakle, taj zvučni melanž beše ovakav: harmonika dugmetara plete neku poletnu ćirilicu, a onda se začuje usklik au–to–bus, praćen nekom džidža-bidžom koja je ispuštala nekakav čegrtavi zvuk. Beše to Drugi program Radio Beograda, špica emisije „Autobus u pola šest“, svakog radnog dana u narečeno vreme, posle podne. Megapopularan predvečernji show, miks narodne muzike i vedrih pošalica za široke narodne mase, nešto kao prethodnica potonjeg „Karavana“, sa Prvog programa, a koji će obeležiti osamdesete. Dobro, posle će doći „Tup-tup“ i još ponešto, ali će taj Drugi svejednako patiti od stanovite permanentne krize identiteta, odveć apartan da konkuriše Prvom, a opet, nedovoljno drugi da bude stvarno, namerno i smisleno Drugačiji.

I tako je to nekako taljigalo do tog drugog marta godine 1987, kada će Drugi program Radio Beograda oficijelno otpočeti transformaciju u „radio kulture i umetnosti“, na užas ljubitelja onog spomenutog zvučnog autobusa, sas prateće atrakcije. Dobro, nije se to sve baš obnoć izdešavalo, potrajalo je nekih godinu-dve dok je ta koncepcija koliko-toliko zaokružena i realizovana, ali tog je dana jedna manje-više nova ekipa na čelu sa Đorđem Malavrazićem – koji će, uz kraće i duže prekide, urednikovati na Drugom do dan-danas – krenula u tu programsku avanturu, čiji je jubilej ovih dana decentno obeležen na frekvencijama ovog programa (u Beogradu 97,6 mHz, u Novom Sadu 96,5 mHz).

Čudna je ta stvar, pomalo zlokobna: upravo u godini kada započinje duboki i dugotrajni sunovrat i osramoćenje Srbije, jedan radio program, pa još „državni“ par ekselans, okreće se kulturi. Čuj, kulturi? Grđe nedoba za to se od konca osamdesetih i celih devedesetih jedva i moglo zamisliti, otuda i nije čudo da je i Drugi, posle početnih uspeha, tamo negde 1992–93 – kada je, uostalom, definitivno slomljena kičma celog Radija – zapao u letargiju, metiljavost i kompromiserstvo, preguravši devedesete uglavnom više pazeći da se ne bruka (to je bilo rezervisano za Prvi…) nego što je baš uspevao da se proslavi. No, vratimo se na tren tim „početnim uspesima“: emisija „Niko kao ja“, tobože „omladinska“ – odrastoh u socijalizmu, ali nikada ne dokonah šta bi ta glupa floskula imala značiti – bila je izvanredan, dostojan odgovor sve mračnijim i ružnijim vremenima Srbije i ex-YU u osvit devedesetih; na kraju su joj Zli Gnomovi ipak došli glave, ali su se kroz tu emisiju prekalili, recimo, Svetlana Lukić, Svetlana Vuković, Danica Vučenić, Sanda Savić, Jugoslav Ćosić… Malo li je?!

Toliko o prošlosti, mračnoj i(li) slavnoj. Posle Petog oktobra, u vremenu tranzicije, Drugi se lako otresao komesarskih (iliti nacionalnoradeničkih) političkih okova, što je odlično, ali ga samo po sebi ne razlikuje od inih: u srpskom FM etru odavno više nije aktuelan problem manjka slobode – pre će biti da je problem viška prostote. Zato se tek sada, u vreme bujanja srpske varijante kapitalizma, vidi prava vrednost u međuvremenu inovirane, razrađene, doterane koncepcije Drugog programa, pod zgodnom devizom „elitizam za sve“: Drugi program je namenjen pismenim i inteligentnim slušaocima, bez obzira na svetonazor. Ne mogu da zamislim ništa provokativnije, ništa subverzivnije od toga! Na Drugom se, zamislite, povazdan nadugačko, bez infantilnog pajtanja sa sagovornicima i slušaocima i vaskolikog „zabavnog“ kreveljenja govori – neretko čak i kompetentno, bog te! – o knjigama, pozorištu, muzici, filmovima, o društvenim fenomenima, o političkim idejama i kontroverzama. I sve to uz normalnu muziku svih vrsta i (gotovo) bez reklama. Da li je tako nešto uopšte moguće ovde i danas, usred diktature japija, tih skojevaca današnjice? Pravo da vam kažem, ponekad se i sam pitam kako to opstaje, i dokle će tako… Da l’ mi je strepnja dublja od nade, ili obrnuto…

Otkriću vam jednu sramotnu tajnu: ja plaćam pretplatu za RTS. Da li mislite da to radim da bih finansirao one guske što se prenemažu po TV ekranu umesto da čuvaju ovce, a na koje su – guske, ne ovce – državni TV bosovi tako ponosni? Jok, naravno. Plaćam je samo zato što u tom nesrećnom RTS-u još postoji taj skrajnuti entitet zvan Radio Beograd, pre svega njegov Drugi i Treći program. Kada bih mogao nekako da uredim da svaki od mojih 300 (sada već 350) dinara ide na tu adresu – a ne tek mrvice, kako je sada – bio bih platiša potpuno mirne savesti, štaviše, ponosan na svoj doprinos Opštoj Stvari, jednoj možda donkihotskoj ali časnoj borbi protiv Sistematske Kretenizacije. Tja, kako god: srećan rođendan, i dajte što više tog „elitizma“ za što više ljudi! Jer tome, baš tome služi javni servis, sve ostalo je demagogija, kapric, bildovanje sujete. A ovi ostali neka se i dalje lepo zabavljaju, za bolje i nisu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Lični stav

14.april 2026. Tihomir Dičić

Gradnja u Košutnjaku preti da ugrozi depo Jugoslovenske kinoteke

Planirana gradnja u ulici Miloja Zakića na Košutnjaku ugrožava bunkere u kojima se čuvaju nitratni filmovi arhiva Jugoslovenske kinoteke. Za ovaj previd možemo da krivimo raspis konkursa

Muzej Jugoslavije

14.april 2026. S. Ć.

Obavezno posetite Muzej Jugoslavije, preporučuje svetski magazin „Travel“

"Travel + Leisure", jedan od najuticajnijih svetskih magazina iz oblasti putovanja i kulture, uvrstio je Muzej Jugoslavije među svetske muzeje koje obavezno treba posetiti

Preporuka

14.april 2026. Sonja Ćirić

Srna, nov književni uzor devojkama u dvadesetim

Srna, glavni lik romana Nevene Milojević „Jednom ili dvaput“, ima sve osobine da postane nova junakinja sadašnjih devojaka u dvadesetim. I ne samo njima

Zrenjanin

13.april 2026. S. Ć.

Šta je planirano a nije urađeno u zrenjaninskoj godini Prestonice kulture

Grad Zrenjanin nije zvanično objavio spisak planiranih a nerealizovanih projekta tokom upravo završene godine Prestonice kulture. Spisak uopšte nije kratak

Pozorište

11.april 2026. Sonja Ćirić

Da li skupštinski poslanici vide redove ispred pozorišta?

Redovi ispred Somborskog i Jugoslovenskog dramskog, ali i ostalih pozorišta u Beogradu, najnoviji su dokazi da nije tačna ocena da niko ne ide u pozorište, koju javno izgovaraju čak i skupštinski poslanici

Komentar
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure