img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Radio – 20 godina Drugog programa Radio Beograda

Elitizam za sve

07. mart 2007, 18:15 Teofil Pančić
Copied

Usred tranzicione diktature japija, tih skojevaca današnjice, nekim divnim čudom opstaje radio posvećen pametnim i pismenim slušaocima

Bio je to jedan od najranijih zapamćenih refrena mog detinjstva, a dopirao je iz starog, krčećeg radija sa onim belim dugmićima, i sa nestvarno zvučećim imenima stanica kakve behu Hilversum, Beromuenster, Stockholm ili San Marino; no, dakle, taj zvučni melanž beše ovakav: harmonika dugmetara plete neku poletnu ćirilicu, a onda se začuje usklik au–to–bus, praćen nekom džidža-bidžom koja je ispuštala nekakav čegrtavi zvuk. Beše to Drugi program Radio Beograda, špica emisije „Autobus u pola šest“, svakog radnog dana u narečeno vreme, posle podne. Megapopularan predvečernji show, miks narodne muzike i vedrih pošalica za široke narodne mase, nešto kao prethodnica potonjeg „Karavana“, sa Prvog programa, a koji će obeležiti osamdesete. Dobro, posle će doći „Tup-tup“ i još ponešto, ali će taj Drugi svejednako patiti od stanovite permanentne krize identiteta, odveć apartan da konkuriše Prvom, a opet, nedovoljno drugi da bude stvarno, namerno i smisleno Drugačiji.

I tako je to nekako taljigalo do tog drugog marta godine 1987, kada će Drugi program Radio Beograda oficijelno otpočeti transformaciju u „radio kulture i umetnosti“, na užas ljubitelja onog spomenutog zvučnog autobusa, sas prateće atrakcije. Dobro, nije se to sve baš obnoć izdešavalo, potrajalo je nekih godinu-dve dok je ta koncepcija koliko-toliko zaokružena i realizovana, ali tog je dana jedna manje-više nova ekipa na čelu sa Đorđem Malavrazićem – koji će, uz kraće i duže prekide, urednikovati na Drugom do dan-danas – krenula u tu programsku avanturu, čiji je jubilej ovih dana decentno obeležen na frekvencijama ovog programa (u Beogradu 97,6 mHz, u Novom Sadu 96,5 mHz).

Čudna je ta stvar, pomalo zlokobna: upravo u godini kada započinje duboki i dugotrajni sunovrat i osramoćenje Srbije, jedan radio program, pa još „državni“ par ekselans, okreće se kulturi. Čuj, kulturi? Grđe nedoba za to se od konca osamdesetih i celih devedesetih jedva i moglo zamisliti, otuda i nije čudo da je i Drugi, posle početnih uspeha, tamo negde 1992–93 – kada je, uostalom, definitivno slomljena kičma celog Radija – zapao u letargiju, metiljavost i kompromiserstvo, preguravši devedesete uglavnom više pazeći da se ne bruka (to je bilo rezervisano za Prvi…) nego što je baš uspevao da se proslavi. No, vratimo se na tren tim „početnim uspesima“: emisija „Niko kao ja“, tobože „omladinska“ – odrastoh u socijalizmu, ali nikada ne dokonah šta bi ta glupa floskula imala značiti – bila je izvanredan, dostojan odgovor sve mračnijim i ružnijim vremenima Srbije i ex-YU u osvit devedesetih; na kraju su joj Zli Gnomovi ipak došli glave, ali su se kroz tu emisiju prekalili, recimo, Svetlana Lukić, Svetlana Vuković, Danica Vučenić, Sanda Savić, Jugoslav Ćosić… Malo li je?!

Toliko o prošlosti, mračnoj i(li) slavnoj. Posle Petog oktobra, u vremenu tranzicije, Drugi se lako otresao komesarskih (iliti nacionalnoradeničkih) političkih okova, što je odlično, ali ga samo po sebi ne razlikuje od inih: u srpskom FM etru odavno više nije aktuelan problem manjka slobode – pre će biti da je problem viška prostote. Zato se tek sada, u vreme bujanja srpske varijante kapitalizma, vidi prava vrednost u međuvremenu inovirane, razrađene, doterane koncepcije Drugog programa, pod zgodnom devizom „elitizam za sve“: Drugi program je namenjen pismenim i inteligentnim slušaocima, bez obzira na svetonazor. Ne mogu da zamislim ništa provokativnije, ništa subverzivnije od toga! Na Drugom se, zamislite, povazdan nadugačko, bez infantilnog pajtanja sa sagovornicima i slušaocima i vaskolikog „zabavnog“ kreveljenja govori – neretko čak i kompetentno, bog te! – o knjigama, pozorištu, muzici, filmovima, o društvenim fenomenima, o političkim idejama i kontroverzama. I sve to uz normalnu muziku svih vrsta i (gotovo) bez reklama. Da li je tako nešto uopšte moguće ovde i danas, usred diktature japija, tih skojevaca današnjice? Pravo da vam kažem, ponekad se i sam pitam kako to opstaje, i dokle će tako… Da l’ mi je strepnja dublja od nade, ili obrnuto…

Otkriću vam jednu sramotnu tajnu: ja plaćam pretplatu za RTS. Da li mislite da to radim da bih finansirao one guske što se prenemažu po TV ekranu umesto da čuvaju ovce, a na koje su – guske, ne ovce – državni TV bosovi tako ponosni? Jok, naravno. Plaćam je samo zato što u tom nesrećnom RTS-u još postoji taj skrajnuti entitet zvan Radio Beograd, pre svega njegov Drugi i Treći program. Kada bih mogao nekako da uredim da svaki od mojih 300 (sada već 350) dinara ide na tu adresu – a ne tek mrvice, kako je sada – bio bih platiša potpuno mirne savesti, štaviše, ponosan na svoj doprinos Opštoj Stvari, jednoj možda donkihotskoj ali časnoj borbi protiv Sistematske Kretenizacije. Tja, kako god: srećan rođendan, i dajte što više tog „elitizma“ za što više ljudi! Jer tome, baš tome služi javni servis, sve ostalo je demagogija, kapric, bildovanje sujete. A ovi ostali neka se i dalje lepo zabavljaju, za bolje i nisu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Baština

03.april 2026. Sonja Ćirić

Da li je Srbija mogla da kupi „Bašibozuk“ po nižoj ceni

Londonski Sotebi će krajem aprila ponuditi još jedno orjentalno delo Paje Jovanovića, što je obnovilo pitanje da li je pre dve i po godine njegov „Odmor bašibozuka“ mogao da se kupi po nižoj ceni

Nagrada

03.april 2026. Sonja Ćirić

Miljenko Jergović: Nisam bio u žiriju koji je nagradio Igora Mirovića

Najnoviji dobitnik književne nagrade „Kočićevo pero“ je Igor Mirović, političar. Zadužbina Petar Kočić je objavila da je član žirija bio Miljenko Jergović, iako nije

Galerija u Novom Sadu, natpisi

Lični stav

02.april 2026. Lidija Marinkov

Cenzura i održavanje privida

Mesto cenzurisanog sadržaja retko ostaje prazno i najčešće se popunjava prihvatljivim sadržajem da bi se održao privid pune i moćne strukture

Otvaranje

02.april 2026. S. Ć.

Izložba „Od zemlje ka nebu“, neobuzdano prorastanje

Otvorena je izložba „Od zemlje ka nebu“ Dušana Petrovića na kojoj su skulpture od drveta – sekvoje, hrasta, bukve, graba i kedra

Dvostruki aršini

02.april 2026. S. Ć.

Zašto je Matica srpska otkazala koncert Katarine Jovanović

Matica srpska je otkazala koncert Katarine Jovanović zbog pevanja satirične pesme, a pre desetak godina je priređivala predavanja desničara

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure