img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Radio – 20 godina Drugog programa Radio Beograda

Elitizam za sve

07. mart 2007, 18:15 Teofil Pančić
Copied

Usred tranzicione diktature japija, tih skojevaca današnjice, nekim divnim čudom opstaje radio posvećen pametnim i pismenim slušaocima

Bio je to jedan od najranijih zapamćenih refrena mog detinjstva, a dopirao je iz starog, krčećeg radija sa onim belim dugmićima, i sa nestvarno zvučećim imenima stanica kakve behu Hilversum, Beromuenster, Stockholm ili San Marino; no, dakle, taj zvučni melanž beše ovakav: harmonika dugmetara plete neku poletnu ćirilicu, a onda se začuje usklik au–to–bus, praćen nekom džidža-bidžom koja je ispuštala nekakav čegrtavi zvuk. Beše to Drugi program Radio Beograda, špica emisije „Autobus u pola šest“, svakog radnog dana u narečeno vreme, posle podne. Megapopularan predvečernji show, miks narodne muzike i vedrih pošalica za široke narodne mase, nešto kao prethodnica potonjeg „Karavana“, sa Prvog programa, a koji će obeležiti osamdesete. Dobro, posle će doći „Tup-tup“ i još ponešto, ali će taj Drugi svejednako patiti od stanovite permanentne krize identiteta, odveć apartan da konkuriše Prvom, a opet, nedovoljno drugi da bude stvarno, namerno i smisleno Drugačiji.

I tako je to nekako taljigalo do tog drugog marta godine 1987, kada će Drugi program Radio Beograda oficijelno otpočeti transformaciju u „radio kulture i umetnosti“, na užas ljubitelja onog spomenutog zvučnog autobusa, sas prateće atrakcije. Dobro, nije se to sve baš obnoć izdešavalo, potrajalo je nekih godinu-dve dok je ta koncepcija koliko-toliko zaokružena i realizovana, ali tog je dana jedna manje-više nova ekipa na čelu sa Đorđem Malavrazićem – koji će, uz kraće i duže prekide, urednikovati na Drugom do dan-danas – krenula u tu programsku avanturu, čiji je jubilej ovih dana decentno obeležen na frekvencijama ovog programa (u Beogradu 97,6 mHz, u Novom Sadu 96,5 mHz).

Čudna je ta stvar, pomalo zlokobna: upravo u godini kada započinje duboki i dugotrajni sunovrat i osramoćenje Srbije, jedan radio program, pa još „državni“ par ekselans, okreće se kulturi. Čuj, kulturi? Grđe nedoba za to se od konca osamdesetih i celih devedesetih jedva i moglo zamisliti, otuda i nije čudo da je i Drugi, posle početnih uspeha, tamo negde 1992–93 – kada je, uostalom, definitivno slomljena kičma celog Radija – zapao u letargiju, metiljavost i kompromiserstvo, preguravši devedesete uglavnom više pazeći da se ne bruka (to je bilo rezervisano za Prvi…) nego što je baš uspevao da se proslavi. No, vratimo se na tren tim „početnim uspesima“: emisija „Niko kao ja“, tobože „omladinska“ – odrastoh u socijalizmu, ali nikada ne dokonah šta bi ta glupa floskula imala značiti – bila je izvanredan, dostojan odgovor sve mračnijim i ružnijim vremenima Srbije i ex-YU u osvit devedesetih; na kraju su joj Zli Gnomovi ipak došli glave, ali su se kroz tu emisiju prekalili, recimo, Svetlana Lukić, Svetlana Vuković, Danica Vučenić, Sanda Savić, Jugoslav Ćosić… Malo li je?!

Toliko o prošlosti, mračnoj i(li) slavnoj. Posle Petog oktobra, u vremenu tranzicije, Drugi se lako otresao komesarskih (iliti nacionalnoradeničkih) političkih okova, što je odlično, ali ga samo po sebi ne razlikuje od inih: u srpskom FM etru odavno više nije aktuelan problem manjka slobode – pre će biti da je problem viška prostote. Zato se tek sada, u vreme bujanja srpske varijante kapitalizma, vidi prava vrednost u međuvremenu inovirane, razrađene, doterane koncepcije Drugog programa, pod zgodnom devizom „elitizam za sve“: Drugi program je namenjen pismenim i inteligentnim slušaocima, bez obzira na svetonazor. Ne mogu da zamislim ništa provokativnije, ništa subverzivnije od toga! Na Drugom se, zamislite, povazdan nadugačko, bez infantilnog pajtanja sa sagovornicima i slušaocima i vaskolikog „zabavnog“ kreveljenja govori – neretko čak i kompetentno, bog te! – o knjigama, pozorištu, muzici, filmovima, o društvenim fenomenima, o političkim idejama i kontroverzama. I sve to uz normalnu muziku svih vrsta i (gotovo) bez reklama. Da li je tako nešto uopšte moguće ovde i danas, usred diktature japija, tih skojevaca današnjice? Pravo da vam kažem, ponekad se i sam pitam kako to opstaje, i dokle će tako… Da l’ mi je strepnja dublja od nade, ili obrnuto…

Otkriću vam jednu sramotnu tajnu: ja plaćam pretplatu za RTS. Da li mislite da to radim da bih finansirao one guske što se prenemažu po TV ekranu umesto da čuvaju ovce, a na koje su – guske, ne ovce – državni TV bosovi tako ponosni? Jok, naravno. Plaćam je samo zato što u tom nesrećnom RTS-u još postoji taj skrajnuti entitet zvan Radio Beograd, pre svega njegov Drugi i Treći program. Kada bih mogao nekako da uredim da svaki od mojih 300 (sada već 350) dinara ide na tu adresu – a ne tek mrvice, kako je sada – bio bih platiša potpuno mirne savesti, štaviše, ponosan na svoj doprinos Opštoj Stvari, jednoj možda donkihotskoj ali časnoj borbi protiv Sistematske Kretenizacije. Tja, kako god: srećan rođendan, i dajte što više tog „elitizma“ za što više ljudi! Jer tome, baš tome služi javni servis, sve ostalo je demagogija, kapric, bildovanje sujete. A ovi ostali neka se i dalje lepo zabavljaju, za bolje i nisu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ekspo i kultura

19.novembar 2025. Sonja Ćirić

Da li će do Ekspa biti završeno svih šest muzeja kao što je planirano

Radovi na četiri od šest muzeja čije je otvaranje najavljeno za Ekspo, trenutno su tek u početnoj fazi. Zato deluje kao nemoguća misija da će taj plan biti ostvaren

Država i kultura

17.novembar 2025. S. Ć.

Kao da je sve u redu, do kraja novembra šest festivala

Kao da kultura ove godine nje ostala bez materijalne pomoći države, do kraja meseca u Srbiji se održava čak šest festivala, od kojih su četiri međunarodna

Nesreća u Novom Sadu

17.novembar 2025. S. Ć.

NKSS: Povucite konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice

Postoji rizik da se konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice koji je raspisao Novi Sad instrumentalizuje kao zamena za izostanak pravnog razjašnjenja, navode u Nezavisnoj kulturnoj sceni Srbije

Slučaj Generalštab

17.novembar 2025. Sonja Ćirić

Osim Generalštaba, po katastru i Kasarna i Stari Generalštab više nisu kulturna dobra

Na isti dan kad je prošle godine Vlada Srbije donela odluku o ukidanju statusa kulturnog dobra sa kompleksa Generalštab, Katastar Savskog venca je to potvrdio, dodavši i zgrade Kasarne sedmog puka i Starog Generalštaba

Inicijativa za Generalštab

16.novembar 2025. S. Ć.

Demokratska stranka: Inicijativa Ustavnom sudu za ocenu leks specijalisa

Osim inicijative za proveru ustavnosti leks specijalisa Generalštaba, Demokratska stranka će u ponedeljak predati Ustavnom sudu i zahtev za meru obustavljanja radnji koje bi mogle biti preduzete na osnovu tog spornog zakona

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure