Dragan Bjelogrlić će sutra poslednji put odigrati Makmarfija u „Letu iznad kukavičjeg. Kaže, pojavili su se neki novi Makmarfiji koji šire glas slobode
Tačno 20 godina od premijere, 5. novembra, predstava Let iznad kukavičjeg gnezda biće odigrana poslednji put u Beogradskom dramskom pozorištu. Biće to njeno 250. izvođenje.
Let iznad kukavičjeg gnezda je najdugovečnija predstava na beogradskom pozorišnom repertoaru, i jedna od najstarijih na ovdašnjoj sceni. Videlo ju je 150.000 ljudi, gostovala je više od trideset puta u zemlji i inostranstvu, i dobila brojna priznanja.
Da li su pravi ludaci ljudi u ludnicama ili su to oni koji su izvan njih? Da li je opšte prihvaćena normalnost u stvari najopasnija bolest – neka su od pitanja koja je ova predstava o slobodi duha i ljudskom dostojanstvu uvela u svakodnevni narativ.
Buntovnik protiv sistema
Glavnu ulogu, Randala P. Mekmarfija, svih 250 puta igrao je Dragan Bjelogrlić.
„Pozvao me je Nebojša Bradić, tadašnji upravnik Beogradskog dramskog pozorišta, da igram Mekmarfija. Bilo je to nakon jednog vremena u kome sam se više bavio filmom i televizijom, tako da Let u mojoj karijeri znači izvesni povratak u pozorište, posle koga sam igrao i u drugim predstavama“, kaže za „Vreme“ Dragan Bjelogrlić.
Iz predstave „Let iznad kukavičjeg gnezda“, Dragan Bjelogrlić i Milorad Mandić Manda
„Letiznad kukavičjeg gnezda je jedna od najvećih ikada napisanih oda slobodi, i Mekmarfi je buntovnik koji se bori protiv sistema koji ga gazi. I svih ovih 20 godina sa scene, sa celom ekipom, publici šaljem poruku slobode. Mislim da je, pošto sam ušao u sedmu deceniju, vreme da se pojave neki novi Makmarfiji, a oni su se pojavili, a da ih ja, u njihovoj borbi za slobodu podržim i da im prepustim palicu.“
Ima se utisak da ovo nije dobro vreme da se prekine predstava koja ima velikog uticaja na publiku, koja podstiče ljude da slobodno misle. Čak, deluje da je sad potrebnija nego ikad.
Bjelogrlić kaže da je „ovakva predstava uvek potrebna, jer govori o slobodi u ovom društvu u kome nema slobode“, ali i „da je ona bila tu kad je bila najpotrebnija“.
„Mislim da je bila najpotrebnija poslednjih pet-šest godina kada je ovo društvo bilo zapalo u jednu ogromnu apatiju i kad ga je trebalo buditi, ja to vreme zovem – godine apatije. Tada su rečenice koje su se izgovarale sa scene bile neophodne. Ima nekoliko momenata u predstavi kada se direktno obraćam publici, što sam baš u tim godinama ubacio, i tada je ta predstava bila izuzetno važna. Sad, kada su se ljudi probudili, mislim da je vreme da Let ode, a da sloboda dođe.“
„Odigrali smo je 250 puta, uvek je završavana sa ovacijama i igrana na kartu više, postala je kultna ne samo u Beogradu nego možemo reći u celom regionu. Vreme je za neke nove Makmarfije. I to je i moj i stav cele ekipe. Žao nam je što ćemo je sutra igrati poslednji put, naravno da jeste, ali ko zna, možda se i vratimo.“
Ekipa
Reditelj predstave je Žanko Tomić, a nastala je po tekstu Kena Kesija.
Osim Dragana Bjelogrlića, u predstavi igraju i Predrag Bjelac, Milan Čučilović, Daniel Sič, Milutin Mima Karadžić, Mladen Sovilj, Jovo Maksić, Savo Radović, Dušan Kovačević, Vladan Milić, Milica Zarić, Andrea Đina, Uroš Janković, Miloš Lazarov, Zoran Đorđević, Anka Gaćeša Kostić, Nada Macanković.
Tokom dvadeset godina kroz ovu legendarnu predstavu je prošlo više desetina glumaca i glumica, među njima i oni koji nisu više sa nama, Marko Živić, Milorad Mandić Manda, Boris Komnenić, Feđa Stojanović, Dejan Matić i Srđan Dedić. U predstavi su igrali i Slobodan Boda Ninković, Bojan Dimitrijević, Rade Marković, Ljubinka Klarić, Jana Milić i mnogi drugi.
U decembru, kad se pravi repertoar za iduću godinu, znaće se da li je sutrašnji Let zaista i poslednji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Čuo sam da je Disney strašno blizu tome da kompletan igrani film napravi bez ljudskog dodira. Scenaristi su se probali braniti, bili su dugo u štrajku. Pravilo koje su uspeli dobiti je da veštačka inteligencija može napisati scenario, ali da onda mora ići nekom živom scenaristi koji ima pravo to doraditi i sebe potpisati. Bojim se da će doći do ogromne manipulacije, jer će naći klince koji će to potpisati
Kada mladi ljudi kroz dramski proces shvate da u “Mišolovci” nema pogrešnog odgovora, da je greška legitiman alat učenja i da niko od njih ne očekuje gotov šablon, dešava se neverovatna transformacija. Oni brzo prepoznaju da su spori rezultati do kojih dolaze sopstvenim istraživanjem i traganjem mnogo stabilniji, dublji i trajniji od bilo kakve brze spoljašnje nagrade
„Milonga strasnih senki“ je zbirka priča o tangu koje su napisali Borhes, Kortasar – ukupno 24 hispanoameričkih autora koje volimo, ali je i knjiga o njegovoj duši
Autori festivala kratkog igranog filma u Bajinoj Bašti objašnjavaju da sloganom u veoma nepovoljnoj i teškoj godini za kulturu i film kuckaju u boriće parka gde se pod zvezdama održava festival - za sreću i pametnije odluke
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.