Dragan Bjelogrlić će sutra poslednji put odigrati Makmarfija u „Letu iznad kukavičjeg. Kaže, pojavili su se neki novi Makmarfiji koji šire glas slobode
Tačno 20 godina od premijere, 5. novembra, predstava Let iznad kukavičjeg gnezda biće odigrana poslednji put u Beogradskom dramskom pozorištu. Biće to njeno 250. izvođenje.
Let iznad kukavičjeg gnezda je najdugovečnija predstava na beogradskom pozorišnom repertoaru, i jedna od najstarijih na ovdašnjoj sceni. Videlo ju je 150.000 ljudi, gostovala je više od trideset puta u zemlji i inostranstvu, i dobila brojna priznanja.
Da li su pravi ludaci ljudi u ludnicama ili su to oni koji su izvan njih? Da li je opšte prihvaćena normalnost u stvari najopasnija bolest – neka su od pitanja koja je ova predstava o slobodi duha i ljudskom dostojanstvu uvela u svakodnevni narativ.
Buntovnik protiv sistema
Glavnu ulogu, Randala P. Mekmarfija, svih 250 puta igrao je Dragan Bjelogrlić.
„Pozvao me je Nebojša Bradić, tadašnji upravnik Beogradskog dramskog pozorišta, da igram Mekmarfija. Bilo je to nakon jednog vremena u kome sam se više bavio filmom i televizijom, tako da Let u mojoj karijeri znači izvesni povratak u pozorište, posle koga sam igrao i u drugim predstavama“, kaže za „Vreme“ Dragan Bjelogrlić.
Iz predstave „Let iznad kukavičjeg gnezda“, Dragan Bjelogrlić i Milorad Mandić Manda
„Letiznad kukavičjeg gnezda je jedna od najvećih ikada napisanih oda slobodi, i Mekmarfi je buntovnik koji se bori protiv sistema koji ga gazi. I svih ovih 20 godina sa scene, sa celom ekipom, publici šaljem poruku slobode. Mislim da je, pošto sam ušao u sedmu deceniju, vreme da se pojave neki novi Makmarfiji, a oni su se pojavili, a da ih ja, u njihovoj borbi za slobodu podržim i da im prepustim palicu.“
Ima se utisak da ovo nije dobro vreme da se prekine predstava koja ima velikog uticaja na publiku, koja podstiče ljude da slobodno misle. Čak, deluje da je sad potrebnija nego ikad.
Bjelogrlić kaže da je „ovakva predstava uvek potrebna, jer govori o slobodi u ovom društvu u kome nema slobode“, ali i „da je ona bila tu kad je bila najpotrebnija“.
„Mislim da je bila najpotrebnija poslednjih pet-šest godina kada je ovo društvo bilo zapalo u jednu ogromnu apatiju i kad ga je trebalo buditi, ja to vreme zovem – godine apatije. Tada su rečenice koje su se izgovarale sa scene bile neophodne. Ima nekoliko momenata u predstavi kada se direktno obraćam publici, što sam baš u tim godinama ubacio, i tada je ta predstava bila izuzetno važna. Sad, kada su se ljudi probudili, mislim da je vreme da Let ode, a da sloboda dođe.“
„Odigrali smo je 250 puta, uvek je završavana sa ovacijama i igrana na kartu više, postala je kultna ne samo u Beogradu nego možemo reći u celom regionu. Vreme je za neke nove Makmarfije. I to je i moj i stav cele ekipe. Žao nam je što ćemo je sutra igrati poslednji put, naravno da jeste, ali ko zna, možda se i vratimo.“
Ekipa
Reditelj predstave je Žanko Tomić, a nastala je po tekstu Kena Kesija.
Osim Dragana Bjelogrlića, u predstavi igraju i Predrag Bjelac, Milan Čučilović, Daniel Sič, Milutin Mima Karadžić, Mladen Sovilj, Jovo Maksić, Savo Radović, Dušan Kovačević, Vladan Milić, Milica Zarić, Andrea Đina, Uroš Janković, Miloš Lazarov, Zoran Đorđević, Anka Gaćeša Kostić, Nada Macanković.
Tokom dvadeset godina kroz ovu legendarnu predstavu je prošlo više desetina glumaca i glumica, među njima i oni koji nisu više sa nama, Marko Živić, Milorad Mandić Manda, Boris Komnenić, Feđa Stojanović, Dejan Matić i Srđan Dedić. U predstavi su igrali i Slobodan Boda Ninković, Bojan Dimitrijević, Rade Marković, Ljubinka Klarić, Jana Milić i mnogi drugi.
U decembru, kad se pravi repertoar za iduću godinu, znaće se da li je sutrašnji Let zaista i poslednji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Niške vlasti su izabrale da prvi Međunarodni filmski festival njihovog grada, osim Kulturnog centra, organizuje i preduzetnička radnja iz Trstenika. U ugovoru nije naznačena cena njene usluge. I kakve veze s tim ima Željko Mitrović
Većina zaposlenih u Ateljeu 212 stupila je u štrajk upozorenja, zahtevajući hitnu ostavku vršioca dužnosti direktora Ljubiše Ristića. Zbog toga su večerašnje predstave pomerene na 21 čas
Ako se ispostavi da su informacije o isplatama za podsticaj kinematografiji koje su nedavno procurele u javnost tačne, otkriće se i kako Ministarstvo kulture i Filmski centar Srbije upravljaju državnim novcem
Mir je uglavnom statičnost, iluzija. Pomirenost sa situacijom stvara privid mira, ali konstantna promena je stalno kretanje napred. Mi rastemo kada savladavamo prepreke, pa postajemo kao neki džinovi. Prepreke u stvari ostaju iste, ali nisu nam više problem, jer smo mi sada veliki
Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.