Dragan Bjelogrlić će sutra poslednji put odigrati Makmarfija u „Letu iznad kukavičjeg. Kaže, pojavili su se neki novi Makmarfiji koji šire glas slobode
Tačno 20 godina od premijere, 5. novembra, predstava Let iznad kukavičjeg gnezda biće odigrana poslednji put u Beogradskom dramskom pozorištu. Biće to njeno 250. izvođenje.
Let iznad kukavičjeg gnezda je najdugovečnija predstava na beogradskom pozorišnom repertoaru, i jedna od najstarijih na ovdašnjoj sceni. Videlo ju je 150.000 ljudi, gostovala je više od trideset puta u zemlji i inostranstvu, i dobila brojna priznanja.
Da li su pravi ludaci ljudi u ludnicama ili su to oni koji su izvan njih? Da li je opšte prihvaćena normalnost u stvari najopasnija bolest – neka su od pitanja koja je ova predstava o slobodi duha i ljudskom dostojanstvu uvela u svakodnevni narativ.
Buntovnik protiv sistema
Glavnu ulogu, Randala P. Mekmarfija, svih 250 puta igrao je Dragan Bjelogrlić.
„Pozvao me je Nebojša Bradić, tadašnji upravnik Beogradskog dramskog pozorišta, da igram Mekmarfija. Bilo je to nakon jednog vremena u kome sam se više bavio filmom i televizijom, tako da Let u mojoj karijeri znači izvesni povratak u pozorište, posle koga sam igrao i u drugim predstavama“, kaže za „Vreme“ Dragan Bjelogrlić.
Iz predstave „Let iznad kukavičjeg gnezda“, Dragan Bjelogrlić i Milorad Mandić Manda
„Letiznad kukavičjeg gnezda je jedna od najvećih ikada napisanih oda slobodi, i Mekmarfi je buntovnik koji se bori protiv sistema koji ga gazi. I svih ovih 20 godina sa scene, sa celom ekipom, publici šaljem poruku slobode. Mislim da je, pošto sam ušao u sedmu deceniju, vreme da se pojave neki novi Makmarfiji, a oni su se pojavili, a da ih ja, u njihovoj borbi za slobodu podržim i da im prepustim palicu.“
Ima se utisak da ovo nije dobro vreme da se prekine predstava koja ima velikog uticaja na publiku, koja podstiče ljude da slobodno misle. Čak, deluje da je sad potrebnija nego ikad.
Bjelogrlić kaže da je „ovakva predstava uvek potrebna, jer govori o slobodi u ovom društvu u kome nema slobode“, ali i „da je ona bila tu kad je bila najpotrebnija“.
„Mislim da je bila najpotrebnija poslednjih pet-šest godina kada je ovo društvo bilo zapalo u jednu ogromnu apatiju i kad ga je trebalo buditi, ja to vreme zovem – godine apatije. Tada su rečenice koje su se izgovarale sa scene bile neophodne. Ima nekoliko momenata u predstavi kada se direktno obraćam publici, što sam baš u tim godinama ubacio, i tada je ta predstava bila izuzetno važna. Sad, kada su se ljudi probudili, mislim da je vreme da Let ode, a da sloboda dođe.“
„Odigrali smo je 250 puta, uvek je završavana sa ovacijama i igrana na kartu više, postala je kultna ne samo u Beogradu nego možemo reći u celom regionu. Vreme je za neke nove Makmarfije. I to je i moj i stav cele ekipe. Žao nam je što ćemo je sutra igrati poslednji put, naravno da jeste, ali ko zna, možda se i vratimo.“
Ekipa
Reditelj predstave je Žanko Tomić, a nastala je po tekstu Kena Kesija.
Osim Dragana Bjelogrlića, u predstavi igraju i Predrag Bjelac, Milan Čučilović, Daniel Sič, Milutin Mima Karadžić, Mladen Sovilj, Jovo Maksić, Savo Radović, Dušan Kovačević, Vladan Milić, Milica Zarić, Andrea Đina, Uroš Janković, Miloš Lazarov, Zoran Đorđević, Anka Gaćeša Kostić, Nada Macanković.
Tokom dvadeset godina kroz ovu legendarnu predstavu je prošlo više desetina glumaca i glumica, među njima i oni koji nisu više sa nama, Marko Živić, Milorad Mandić Manda, Boris Komnenić, Feđa Stojanović, Dejan Matić i Srđan Dedić. U predstavi su igrali i Slobodan Boda Ninković, Bojan Dimitrijević, Rade Marković, Ljubinka Klarić, Jana Milić i mnogi drugi.
U decembru, kad se pravi repertoar za iduću godinu, znaće se da li je sutrašnji Let zaista i poslednji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Oni koji pozorišta dele na velike i male - ne znaju ništa o pozorištu“, kaže Ivana Nedeljković direktorka „Puls teatra“ u Lazarevcu koje je ove sezone imalo tri premijere i samo finansira tri festivala
„Da li su samo Selak, Bokan, Baja i njima slični krivi za ovakvu situaciju u pozorištima? Da li je naše dugogodišnje pristajanje na sve lošije uslove rada takođe uticalo na ovako poražavajuće stanje“, pita Željko Hubač povodom našeg teksta „Devet pozorišta u Beogradu realizovalo je 1,7 premijeru ove sezone“
U Beogradu je medijsku i javnu pažnju okupiralo Narodno pozorište, pa se ne primećuje da ostala pozorišta ove sezone imaju po jednu do dve premijere, a to je tačan pokazatelj položaja kulture u ovoj Srbiji
Upravni odbor je odlučio da ne produži ugovore za tri emisije rađene kao inostrane franšize kako bi napravio mesta za nove projekte, dok Vladimir Kecmanović više neće uređivati Kulturno-umetnički program
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!