Po Vladimiru Đukanoviću Đuki ključni razlog zašto ljudi ne idu u pozorište je politički i ideološki stav njihovih glumaca. Prema podacima RZS, ljudi idu u pozorište, čak i više nego pre
Tekst „Gde je nestala pozorišna publika“ koji je objavljen u subotu 22. novembra u Kulturnom dodatku „Politike“ bio je povod Vladimiru Đukanoviću Đuki narodnom poslaniku SNS-a da ga malčice koriguje, da narodu odgovori na pitanje postavljeno u naslovu, kao i da mu posredno sugeriše šta treba da misli o svemu tome.
„Solidan tekst koji se bavi analizom opadanja interesovanja naroda za pozorištem“, konstatuje Vladimir Đukanović Đuka na početku svog posta na Instagramu.
Ključni razlog
Navodi zatim da „nam istraživanje od 3500 ispitanika ukazuje da 59 odsto ispitanih uopšte ne posećuje pozorište, dok njih 23 odsto ide u pozorište jednom u nekoliko godina. Svega 14 odsto ide nekoliko puta godišnje.“
„Ovo su katastrofalni podaci“, konstatuje Đukanović, kaže da su u tekstu nabrojani broji razlozi, i naglašava da se „jedan od razloga očito namerno izostavlja“.
Pa kaže: „Po meni on je ključni razlog, a to je radikalno levo usmerenje njihovih glumaca, odnosno njihov politički i ideološki stav.“
„Njihova projugoslovenska, neretko i prohrvatska, opredeljenost i neretko krajnje antisrpski stavovi, oterali su publiku od naših pozorišta.
Eto to je, po Vladimiru Đukanoviću Đuki „ključni razlog“ katastrofalne posete pozorištima.
Verovatno ih zato treba i zatvoriti, dok se ne nađu neki drugi glumci zbog kojih će, po Đuki, publika češće ići u pozorište.
Podaci RZS
Inače, prema podacima koje je Republički zavod za statistiku objavio krajem marta, brojke pokazuju suprotno, pokazuju povećanje publike.
U Srbiji ima 97 pozorišta od kojih su 37 profesionalna, 47 amaterska i 13 dečijih. U pozorišnoj sezoni 2023/ 2024 ta pozorišta su odigrala 6.104 predstava, a u inostranstvu 248.
U Srbiji ih je videlo1.209.402 ljudi, a u inostranstvu 88.872.
Podsetimo, prema statističkim podacima, u pozorišnoj sezoni 2022/23, u Srbiji je odigrano 5.680 predstava, a u inostranstvu 223. Videlo ih je 1.025.298 ljudi , dok je u inostranstvu taj broj bio 87.183.
Dakle, zaključak Vladimira Đukanovića Đuke nema veze sa zaključkom Republičkog zavoda za statistiku.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sme se reći da će ovog oktobra Fest ipak biti održan: odabrano je više od 100 filmova iz 54 zemlje, a otvara ga premijera “Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)” Lordana Zafranovića u Sava centru
Otvoren je Niški filmski festival, sa glumačkim zvezdama domaćeg filma, publikom koja je kupila karte, uz radost Tanje Bošković, i uzvik „Od vode do slobode“
Niški filmski festival koji organizuju glumci, počeće večeras uz pomoć agregata, zato što im Elektrodistribucija nije dala struju. Otvaranje prate ekipe brojnih medija
Na zatvaranju Filmskog festivala u Herceg Novom ipak se čulo ono zbog čega su organizatori Demokratske Crne Gore onemogućili Draganu Mićanoviću da ga otvori
Svedok u procesu Generalštab protiv ministra Selakovića, Estela Radonjić Živkov i njeni advokati, ocenjuju da je postupak protiv nje pokušaj uklanjanja smetnje koja stoji pred već unapred dogovoreno oslobađanje Selakovića
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.