Deca, žiri na festivalu „Ringišpil“ ocenila su da je najbolja predstava „Pačija škola“ i nisu im smetali žuti prsluci, a u matičnom Lutkarskom pozorištu u Nišu je ne stavljaju na repertoar zato što kažu da nije za osnovce
U Lazarevcu, u „Puls teatru“ 6. novembra završen je 11. „Ringišpil“, festival o čijim nagradama odlučuju deca u publici.
Ove godine, odlučila su da je najbolja predstava „Pačija škola“ Lutkarskog pozorišta iz Niša, i dala su joj ocenu 4,74. Osim ove, „Ringišpil“ dodeljuje i nagradu pedagoškog žirija, koju je takođe dobila „Pačija škola“.
Iz „Pačije škole“
„Pačiju školu je napisala Jelena Paligorić Sinkević, a režirao ju je Marko Torlaković. Od kako je imala premijeru u septembru, ova predstava još uvek nije stigla na repertoar matičnog, Lutkarskog pozorišta u Nišu. Ekipi nije rečeno zašto.
Žuti prsluci
Kad je skinuta sa septembarskog repertoara odmah nakon premijere, po Nišu se pričalo da je neko u predstavi učitao nedolične elemente po sadašnju vlast – pištaljke, žute prsluke i palestinsku zastavu, skrenuo pažnju upravi pozorišta na to i uprava je „Pačiju školu“ odmah precrtala. Tim povodom, direktorka pozorišta Milica Radulović je objasnila da je jedini razlog „uzrasna pripadnost“, odnosno, da tema predstave nije za osnovce.
Međutim, publika festivala „Ringišpil“ u Lazarevcu su i predškolci i osnovci. I, kao što je rečeno, po njima, upravo „Pačija škola“ je najbolja predstava festivala.
„Ringišpil“
Ove godine festival je trajao četiri dana i svakog dana je prikazana po jedna predstava.
Ivana Nedeljković, direktorka pozorišta „Puls“ (javnost ju je upamtila nakon spontanog govora roditeljima koji dolaze sa decom u pozorišta da tokom predstave gledaju u glumce a ne u mobilni telefon) kaže za „Vreme“ da je „specifičnost festivala u tome što gledaoci, tj. deca, nakon svake pozorišne predstave glasačkim listićima ocenjuju odigrane predstave, pa se na kraju festivala proglašava najbolja.“
Cilj je, kaže Ivana Nedeljković „da se glasanjem za najbolju predstavu, samoj publici da na značaju time što će biti aktivno uključeni i tako razvijati kritički pristup za umetnost i slične sadržaje.“
„Ringišpil“ nastoji da „dodatno kod dece razvije osećaj za kulturne sadržaje kako bi im oni postali uobičajeni deo svakodnevnice“, kaže Ivana Nedeljković i navodi da prateći program festivala obuhvata sadržaje koji se odnose na dodatno upoznavanje i razumevanje pozorišne umetnosti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na 2. Nacionalnom festivalu filma i televizije nema filmova i serija u festivalskom delu programa, ima ih samo u uvodnom. Među njima su serije Gage Antonijevića, i filmovi Željka Mitrovića i Telekoma
Preminuo je Slobodan Šnajder, bezvremeni evropski, jugoslovenski i hrvatski pisac, veliki znalac našeg sveta i svih njegovih ideala, snova i iluzija. I u Srbiji i u Hrvatskoj uskoro će biti objavljen njegov roman “Mara Leib”
Grand prix festivala dobio je Radoš Bajić, a Branislav Lečić nagradu za životno delo. Najviše nagrada je dodeljeno „Božićnoj avanturi“, filmu Marka Jovičića u produkciji Željka Mitrovića
Sme se reći da će ovog oktobra Fest ipak biti održan: odabrano je više od 100 filmova iz 54 zemlje, a otvara ga premijera “Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)” Lordana Zafranovića u Sava centru
Otvoren je Niški filmski festival, sa glumačkim zvezdama domaćeg filma, publikom koja je kupila karte, uz radost Tanje Bošković, i uzvik „Od vode do slobode“
Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.