img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Crtać pa u krevet

11. jun 2008, 16:25 Dragan Ilić
Copied

Recimo da ste ručali, ili su vam došli gosti na kafu, ili želite da dremnete – želite da smirite decu, pa ste im pustili crtaće. Nije pedagoški, ali priznajmo, dešava se. Pa zavirimo sada u dečju sobu i pogledajmo šta nam deca gledaju na televiziji.

Trenutno na kablovskoj televiziji možete gledati desetinu dečjih kanala. Tri domaća su Hepi, Kanal D i Pink kids. Zajednički sadržalac domaćih dečjih kanala su (osim crtaća) prilozi koji se bave različitim aspektima života naših najmlađih gledalaca. Hepi i Kanal D imaju edukativni karakter dok Pink kids praktično preslikava programsku šemu Pinka za veliku decu. Saznaćete gde možete da dobijete fensi frizuru, ili da organizujete fensi rođendan ili kako da najbrže postanete manekenka ili model. Tu su i plesne škole i hor kod teta Leontine, tako da Pink kids možete posmatrati kao tranzicioni vodič za decu i roditelje. Koga još zanimaju folklor, ili pejzaži Srbije, to je izgleda tema za luzere.

Gotovo svi kablovski distributivni sistemi u svojoj ponudi imaju Kartun netvork, Džetiks, Niklodeon, Dizni i Ultra – kanale koji tokom celog dana emituju crtaće. Nacionalne TV kuće takođe emituju crtaće (RTS je konačno dobio Diznija, Pink je uspeo da održi Simpsonse, dok je TV B92 poslala Sunđer Boba na kraći odmor i danas emituje Izija, domaću interaktivnu crtanu igricu. Foks televizija pomera američko rvanje po svom programu, šou koji po pravilu gledaju klinci uprkos stalnim upozorenjima nastavnika i roditelja. Kečeri su verovatno toliko popularni upravo zato što su u svojoj suštini igrana replika crtanih filmova, kako po karakterologiji tako i po dramaturgiji.

Ono što je bila navika tokom šezdesetih i sedamdesetih, a to je emitovanje crtanog filma pre Dnevnika i odlaska na spavanje, danas deluje smešno. Jedan crtać dnevno bi bio ekvivalent jednom minijaturnom slatkišu, za decu koju kljukaju šećerom na lopate. Pitanje koje se postavlja jeste – da li se promenio perceptivni model kod klinaca koji su danas izloženi crtaćima u ogromnim količinama. Iz vlastitog iskustva, kao i iz okruženja, mogu da konstatujem kako su današnji osnovci često prvo naučili da pišu na kompjuteru pa tek potom olovkom po papiru. Dečje motoričke sposobnosti su takve da im je verovatno lakše da slova prepoznaju na tastaturi i da pritiskaju tastere nego da drže olovku i povlače prave i krive linije. Dakle, imamo sajber generaciju koja ima potpuno drugačiju percepciju medija, percepciju koja prihvata medijsku interakciju, dok ih televizija drži paralisane. Današnji crtaći (naročito japanska škola) bez problema kombinuju tradicionalne bajkovite sadržaje sa sajber okruženjem. Tako su, na primer, rođene čuvene Nindža kornjače, koje su nastale genetskom mutacijom. Deca, za razliku od starijih gledalaca, nemaju problem da lik prelazi iz jedne dimenzije postojanja u drugu, iz prirodnog okruženja u sajber spejs, da se transformiše i koristi sve dostupne tehničke invencije. Ono što predstavlja duhovnu dimenziju često je komplikovan kodeks između dobra i zla. Globalno medijsko tržište stvara svojevrsni duhovni amalgam – gde su simboli i verovanja različitih religijskih sistema kombinovani, ali je u suštini sačuvan koncept savremenog mita – borbe sila dobra protiv dominacije zla. Ponekad je podtekst crtanih filmova stigao iz kompjuterskih igrica, pa je cilj crtanih junaka nadmetanje i pobeda. To je naročito primetno kada je crtani film praćen odgovarajućim igračkama (nadmetanje katama, blejdovima, bidamonima, ili magijskim veštinama).

Ako sagledate količinu crtaća kojoj su deca izložena, potpuno je besmisleno upotrebiti bilo kakvu vrstu zabrane, ali je svakako poželjno da budete uz svoje dete dok ih gleda. Siguran sam da će trogodišnjake ili četvorogodišnjake crtani filmovi potpuno opčiniti, ali sam takođe siguran da neće razumeti ponašanje karaktera. Ma kako se glupo osećali, predlažem vam da sa svojom decom zajedno odgledate crtaće i posle razgovarate o onom šta ste gledali. Bolje ćete razumeti jedni druge, a siguran sam da ćete se iznenaditi šta ćete sve čuti od sopstvene dece. Ruku na srce, ni oni ne razumeju gluposti koje vi (odrasli) gledate po ceo dan.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novi album

09.septembar 2026. Dragan Ambrozić

Problematična deca rokenrola

The Cramps, Gravest Gravy (Vengeance)

Bioskop

09.septembar 2026. Zoran Janković

Apologija jednog sna

Yugo ide u Ameriku, režija Filip Grujić i Aleksa Borković

Roman

09.septembar 2026. Jaroslav Pecnik

U potrazi za porodičnim blagom

Dražen Katunarić, Zalmoxis, Litteris, Zagreb 2026.

Pozorište

09.septembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Hrabre mlade spisateljice

Marija Rakočević, Žena veže rep, režija Maša Pavlović; Zbirka (verovatno) nepročitanih drama, priredila Mina Milošević

Izložba

09.septembar 2026. Sonja Ćirić

„Rusi dolaze“ znači kolektivni strah i najavu opasnosti

Naslov izložbe Slobodana Bojovića „Rusi dolaze“ izazvao je razne komentare. Umetnost i treba da provocira – kaže umetnik

Komentar
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Vučić sam protiv svih, ali stvarno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić, miting, kampanja

Pregled nedelje

Kako je propao marš na Novi Sad

Na šta bi Vučić ličio ispred nekoliko hiljada migratornih mitingaša okružen kordonima i, iza njih, masom bijesnih Novosađana? Zar njegov marš na Novi Sad nije bio otkazan i prije nego što je zakazan

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure