
Politika i kultura
Zbog protesta otkazani Filmski susreti u Nišu i Bašta fest
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Novi program "7 veličanstvenih", novi pokušaj da se ublaži nedostatak prostora za celovečernji dokumentarni film
Sedmog i osmog oktobra biće održano trinaesto izdanje festivala „7 veličanstvenih“. Zvaće se „Bioskop 7 veličanstvenih“. Poznavaoci kalendara ovdašnjih kulturnih dešavanja, kao i samih dešavanja, primetiće da navedeni datumi ne odgovaraju terminu u kome je ovaj festival prikazivan do sada, kao i da je krajem januara, dakle u uobičajeno vreme, ove godine već održan. Istina pod imenom „7 veličanstvenih“. Zašto i otkud promene?
„7 veličanstvenih“ je jedinstven festival i retko mesto gde se u gradu Beogradu, a i šire, mogu odgledati evropski dugometražni dokumentarni filmovi. Po rečima reditelja Zorana Popovića, osnivača (sa Svetlanom Popović) ovog festivala, selekcijom od samo sedam izuzetnih dokumentaraca promenio se odnos prema festivalima kod nas i u Evropi. Zbog mogućnosti da se vide aktuelna ostvarenja dokumentarnog filma, i da se čuju iskustva njihovih autora, čije je gostovanje bilo deo programa, ovaj festival je već nakon nekoliko godina stekao status kultnog, i stvorio potrebu kod publike za dugometražnim dokumentarcima. „Upravo zato smo želeli da festival obogatimo novim programom, koji bi predstavljao izbor iz sada već izuzetno značajne antologije modernog dokumentarca koju su formirali filmovi prikazani tokom prethodnih dvanaest godina. Želimo da istaknemo trajne vrednosti tih upečatljivih autorskih ostvarenja i da pokušamo da im otvorimo vrata naših bioskopa. Zato smo tu selekciju i nazvali ‘Bioskop 7 veličanstvenih’“, bilo bi objašnjenje Zorana Popovića otkud i zašto promene navedene na početku teksta.
Prva selekcija programa „Bioskop 7 veličanstvenih“ sastavljena je od pet dokumentaraca koji su, zašto ne reći, postali evropski festivalski i bioskopski hitovi. Prvi je Još jedan tango, film o kome Zoran Popović kaže da je ove godine uzburkao Evropu, Ameriku i Australiju. „To je uzbudljiva melodrama sa predivnim tango koreografijama, napravljena kao najbolji igrani bioskopski filmovi. Režiser filma Herman Kral biće gost festivala. Zatim, Manastir, danski film koji je napravio jedan od najvećih proboja među kreativnim autorskim dokumentarcima. Reč je o jednoj od najneobičnijih priča ikad zabeleženih na filmu: jedan ostareli Danac želi da napravi manastir na svom imanju, a iz Moskve dolaze pravoslavne monahinje da to sprovedu u delo. Režirao ga je Pernile Rose Grenker. Treći film je italijanska postapokaliptična vizija Amerike Ispod nivoa mora. Ovaj dokumentarac je najavio vrtoglavi uspon Đanfranka Rozija, koji je u međuvremenu postao jedan od najznačajnijih evropskih autora nakon što je osvojio Zlatnog lava u Veneciji, a ove godine i Zlatnog medveda u Berlinu. Belgijsko-izraelski poetski dokumentarac U smiraj života, mesecima ove godine je jedan od najgledanijih filmova u Izraelu. Priča o baki koju neguje brižni sin postala je privlačnija za publiku od brojnih holivudskih hitova. O fenomenu ovog filma kritičari još pišu, a autor Silven Bigelajzen će biti i naš gost. Takođe, na specijalnoj projekciji videćemo i njegov prethodni film Poslednja karta. Manifestaciju zatvara projekcija posvećena jednom od rodonačelnika modernog filma, austrijskom filmskom umetniku Mihaelu Glavogeru, koji je tragično nastradao na snimanju u Africi. Biće prikazan film Sjaj kurvi, koji zaokružuje njegovu fascinantnu trilogiju ostvarenja o specifičnim fenomenima globalizovanog sveta.“
Poslednjih petnaestak godina festivali dokumentarnog dugometražnog filma su u usponu, što je svakako potvrda ekspanzije produkcije ove filmske forme i interesovanja kritike i publike. Po Zoranu Popoviću, taj porast je vidljiv i u našim uslovima. „Međutim, kad je u pitanju pozicija dokumentarnog filma u bioskopima, razlike između nas i Evrope i sveta su drastične. U zemljama razvijene bioskopske kulture, dokumentarci sve češće postaju bioskopski hitovi, a razvijaju se i specijalizovani bioskopi posvećeni ovoj filmskoj vrsti. Priča o bioskopima kod nas je poznata, a na suženim repertoarima ima drastično malo mesta za dokumentarni film.“
Novi festivalski program „Bioskop 7 veličanstvenih“ je zato pokušaj da se taj nedostatak ublaži. Treba podsetiti da je, kao uostalom i sam festival, ovaj njegov dodatni program rezultat privatne inicijative.
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve