Novi program "7 veličanstvenih", novi pokušaj da se ublaži nedostatak prostora za celovečernji dokumentarni film
Sedmog i osmog oktobra biće održano trinaesto izdanje festivala „7 veličanstvenih“. Zvaće se „Bioskop 7 veličanstvenih“. Poznavaoci kalendara ovdašnjih kulturnih dešavanja, kao i samih dešavanja, primetiće da navedeni datumi ne odgovaraju terminu u kome je ovaj festival prikazivan do sada, kao i da je krajem januara, dakle u uobičajeno vreme, ove godine već održan. Istina pod imenom „7 veličanstvenih“. Zašto i otkud promene?
Sjaj kurvi
„7 veličanstvenih“ je jedinstven festival i retko mesto gde se u gradu Beogradu, a i šire, mogu odgledati evropski dugometražni dokumentarni filmovi. Po rečima reditelja Zorana Popovića, osnivača (sa Svetlanom Popović) ovog festivala, selekcijom od samo sedam izuzetnih dokumentaraca promenio se odnos prema festivalima kod nas i u Evropi. Zbog mogućnosti da se vide aktuelna ostvarenja dokumentarnog filma, i da se čuju iskustva njihovih autora, čije je gostovanje bilo deo programa, ovaj festival je već nakon nekoliko godina stekao status kultnog, i stvorio potrebu kod publike za dugometražnim dokumentarcima. „Upravo zato smo želeli da festival obogatimo novim programom, koji bi predstavljao izbor iz sada već izuzetno značajne antologije modernog dokumentarca koju su formirali filmovi prikazani tokom prethodnih dvanaest godina. Želimo da istaknemo trajne vrednosti tih upečatljivih autorskih ostvarenja i da pokušamo da im otvorimo vrata naših bioskopa. Zato smo tu selekciju i nazvali ‘Bioskop 7 veličanstvenih’“, bilo bi objašnjenje Zorana Popovića otkud i zašto promene navedene na početku teksta.
Manastir
Prva selekcija programa „Bioskop 7 veličanstvenih“ sastavljena je od pet dokumentaraca koji su, zašto ne reći, postali evropski festivalski i bioskopski hitovi. Prvi je Još jedan tango, film o kome Zoran Popović kaže da je ove godine uzburkao Evropu, Ameriku i Australiju. „To je uzbudljiva melodrama sa predivnim tango koreografijama, napravljena kao najbolji igrani bioskopski filmovi. Režiser filma Herman Kral biće gost festivala. Zatim, Manastir, danski film koji je napravio jedan od najvećih proboja među kreativnim autorskim dokumentarcima. Reč je o jednoj od najneobičnijih priča ikad zabeleženih na filmu: jedan ostareli Danac želi da napravi manastir na svom imanju, a iz Moskve dolaze pravoslavne monahinje da to sprovedu u delo. Režirao ga je Pernile Rose Grenker. Treći film je italijanska postapokaliptična vizija Amerike Ispod nivoa mora. Ovaj dokumentarac je najavio vrtoglavi uspon Đanfranka Rozija, koji je u međuvremenu postao jedan od najznačajnijih evropskih autora nakon što je osvojio Zlatnog lava u Veneciji, a ove godine i Zlatnog medveda u Berlinu. Belgijsko-izraelski poetski dokumentarac U smiraj života, mesecima ove godine je jedan od najgledanijih filmova u Izraelu. Priča o baki koju neguje brižni sin postala je privlačnija za publiku od brojnih holivudskih hitova. O fenomenu ovog filma kritičari još pišu, a autor Silven Bigelajzen će biti i naš gost. Takođe, na specijalnoj projekciji videćemo i njegov prethodni film Poslednja karta. Manifestaciju zatvara projekcija posvećena jednom od rodonačelnika modernog filma, austrijskom filmskom umetniku Mihaelu Glavogeru, koji je tragično nastradao na snimanju u Africi. Biće prikazan film Sjaj kurvi, koji zaokružuje njegovu fascinantnu trilogiju ostvarenja o specifičnim fenomenima globalizovanog sveta.“
Ispod nivoa mora
Poslednjih petnaestak godina festivali dokumentarnog dugometražnog filma su u usponu, što je svakako potvrda ekspanzije produkcije ove filmske forme i interesovanja kritike i publike. Po Zoranu Popoviću, taj porast je vidljiv i u našim uslovima. „Međutim, kad je u pitanju pozicija dokumentarnog filma u bioskopima, razlike između nas i Evrope i sveta su drastične. U zemljama razvijene bioskopske kulture, dokumentarci sve češće postaju bioskopski hitovi, a razvijaju se i specijalizovani bioskopi posvećeni ovoj filmskoj vrsti. Priča o bioskopima kod nas je poznata, a na suženim repertoarima ima drastično malo mesta za dokumentarni film.“
U smiraj života
Novi festivalski program „Bioskop 7 veličanstvenih“ je zato pokušaj da se taj nedostatak ublaži. Treba podsetiti da je, kao uostalom i sam festival, ovaj njegov dodatni program rezultat privatne inicijative.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
„Novi narativ“, teatrološka studija Marine Milivojević Mađarev ispituje kako dramski pisci, pišući o prošlosti, utiču na promenu njene percepcije u sadašnjosti, a time posredno i same sadašnjosti stvarajući nov narativ
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije
Nedavno je Srbija uzela kredit od Banke Saveta Evrope za rekonstrukciju ustanova kulture, treći od 2021, iako većinu za koje se ranije zadužila još nije realizovala a neke nije ni počela. Obećanih a neostvarenih projekata ima mnogo više od ostvarenih
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!