img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam

Aleksandra Slađana Milošević (1955–2024): Među trnjem i zvezdama

27. mart 2024, 13:30 Dragan Ambrozić
Foto: Goranka Matić
Copied

Slađana Milošević je sve vreme bila autentična pop zvezda koja je otvorila vrata modernog doba svim „otpadnicama“ što su posle nje došle, sve do Bojane Vunturišević ili Konstrakte. Nakon nje, konačno je postalo prihvatljivo da žene mogu da žive mimo pravila – odnosno, tačno onako kako one hoće

Slađana Milošević je pre svega bila hrabra žena. Nije se ničeg plašila, ni da kaže, niti da pokaže. A nije se plašila zato što je bila obrazovana, pre svega muzički. Verovala je u neke vrednosti i ideale, kao i cela rokenrol generacija, i zbog toga se tamo negde pred osvit „novog talasa“ pojavila kao vesnik novih vremena u kojima će žene biti istinski ravnopravne. Naime, ona je prva naša dama koja je kao ozbiljna pop-rok pojava svog doba – bila i autor bar dela svoje muzike, a ne samo privlačna pojava na sceni. Već ta činjenica hrabrila je sve ovdašnje devojke koje su razmišljale da li da se bave muzikom ili ne, i otvarala im prostor da urade nešto svoje.

Njena uloga na našem tržištu zaista je na simboličkom nivou porediva sa istorijskom ulogom koje su imale Deborah Harry iz grupe Blondie i Chrissie Hynde iz grupe The Pretenders u svetu, u to isto vreme. U tekstovima koje je Slađana pevala, žena je uvek aktivna i bira, a muškarac postaje objekat pažnje, izložen njenom pogledu. U njima samo ona odlučuje o sebi. Svet njenih pesama uvek se vrteo oko nove definicije samosvesne ženskosti, i to je ono po čemu je zadužila našu sredinu. Koliko god neki od tih ranih spotova i istupa danas izgledali pomalo naivno – ipak nimalo nisu, jer je to bio put kojim se ovo društvo istinski oslobađalo od dotadašnjih stega. Patrijarhalnih, političkih, primitivnih…

Autentična popo zvezda

U pitanju je sve vreme bila autentična pop zvezda, koja je otvorila vrata modernog doba svim „otpadnicama“ što su posle nje došle, sve do Bojane Vunturišević ili Konstrakte. Nakon Slađane, konačno je postalo prihvatljivo da žene mogu da žive mimo pravila – odnosno, tačno onako kako one hoće.

Danas je jasno da je Slađana Milošević bila pionir na neistraženoj teritoriji, i njene pogrešne procene – a bilo ih je – od sad se više ne računaju. Priznaje se samo ono što je urađeno, i niko ne može da kaže da singlovi i spotovi sa njenim imenom nisu ostavili snažan utisak u svoje vreme, a svi su bili manji ili veći hitovi, često sa neizbežnom autobiografskom notom (od „Sexy dame“ preko „Amsterdama“ i „Miki, Miki“ do „Princeze“). Nažalost, albumska diskografija koju je potpisala ostala je neujednačena: možemo samo da konstatujemo da nije imala mnogo sreće sa saradnicima i izdavačima. Probila se disko-fanki orijentisanim „Gorim od želje da ubijem noć“ (1979), a nastavila sa inovativnim pop-rok albumom „Neutral design“ (1983), dokazala pevačke mogućnosti džez pločom „Alexandra Slađana Milošević & Darko Kraljić“ (1988) i zaokružila sve to angažovanim gitarskim „Animal Tested“ (2000).

Od svog samofinansiranog debitantskog singla „Au, au“ (1978, što je prvi uspeh i za stalnu saradnicu Marinu Tucaković) – Slađana Milošević je svoje bitke najčešće vodila sama, dočekana gotovo uvek na nož, pa i sa podsmehom. Njene izazovne izjave i radikalno glamurozan izgled, uvek su uznemiravali učmale duhove. Nikad od toga nije odustala, do poslednjeg dana. Upravo je to definicija rokenrola na naš i svaki drugi način – Slađana je živela do kraja po svojim merilima i nikom nije ostala dužna.

Tagovi:

In memoriam Slađana Milošević
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Pozorišta Beograda

18.april 2026. Sonja Ćirić

Devet pozorišta u Beogradu realizovalo je prosečno 1,7 premijeru ove sezone

U Beogradu je medijsku i javnu pažnju okupiralo Narodno pozorište, pa se ne primećuje da ostala pozorišta ove sezone imaju po jednu do dve premijere, a to je tačan pokazatelj položaja kulture u ovoj Srbiji

Javni servis

18.april 2026. Sonja Ćirić

Dejan Cukić izgubio emisiju na Radiju 202 zato što je penzioner

Emisija „Ode ponedeljak“ Dejana Cukića skinuta je sa programa Radija 202 zato što je ovaj muzičar odnedavno u penziji

Javni servis

18.april 2026. S. Ć.

Najnovije promene u RTS-u: Ukinute tri emisije Zabavnog programa

Upravni odbor je odlučio da ne produži ugovore za tri emisije rađene kao inostrane franšize kako bi napravio mesta za nove projekte, dok Vladimir Kecmanović više neće uređivati Kulturno-umetnički program

Izložba

17.april 2026. S. Ć.

Muzej devedesetih: Vreme u kome je dizajn oblikovao svakodnevnicu

U Muzeju devedesetih izložba logotipa i vizuelnih identiteta Jugoslavije „Yugo.logo“ vraća u vreme kad je dizajn oblikovao svakodnevnicu

Premijera

17.april 2026. Sonja Ćirić

„Duško Radović“, pozorište sa najviše premijera u Beogradu

„Mala Frida“ je četvrta premijera Malog pozorišta „Duško Radović“ ove sezone. Ostala beogradska pozorišta su realizovala jednu do dve

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure