img
Loader
Beograd, -4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam

Aleksandra Slađana Milošević (1955–2024): Među trnjem i zvezdama

27. mart 2024, 13:30 Dragan Ambrozić
Foto: Goranka Matić
Copied

Slađana Milošević je sve vreme bila autentična pop zvezda koja je otvorila vrata modernog doba svim „otpadnicama“ što su posle nje došle, sve do Bojane Vunturišević ili Konstrakte. Nakon nje, konačno je postalo prihvatljivo da žene mogu da žive mimo pravila – odnosno, tačno onako kako one hoće

Slađana Milošević je pre svega bila hrabra žena. Nije se ničeg plašila, ni da kaže, niti da pokaže. A nije se plašila zato što je bila obrazovana, pre svega muzički. Verovala je u neke vrednosti i ideale, kao i cela rokenrol generacija, i zbog toga se tamo negde pred osvit „novog talasa“ pojavila kao vesnik novih vremena u kojima će žene biti istinski ravnopravne. Naime, ona je prva naša dama koja je kao ozbiljna pop-rok pojava svog doba – bila i autor bar dela svoje muzike, a ne samo privlačna pojava na sceni. Već ta činjenica hrabrila je sve ovdašnje devojke koje su razmišljale da li da se bave muzikom ili ne, i otvarala im prostor da urade nešto svoje.

Njena uloga na našem tržištu zaista je na simboličkom nivou porediva sa istorijskom ulogom koje su imale Deborah Harry iz grupe Blondie i Chrissie Hynde iz grupe The Pretenders u svetu, u to isto vreme. U tekstovima koje je Slađana pevala, žena je uvek aktivna i bira, a muškarac postaje objekat pažnje, izložen njenom pogledu. U njima samo ona odlučuje o sebi. Svet njenih pesama uvek se vrteo oko nove definicije samosvesne ženskosti, i to je ono po čemu je zadužila našu sredinu. Koliko god neki od tih ranih spotova i istupa danas izgledali pomalo naivno – ipak nimalo nisu, jer je to bio put kojim se ovo društvo istinski oslobađalo od dotadašnjih stega. Patrijarhalnih, političkih, primitivnih…

Autentična popo zvezda

U pitanju je sve vreme bila autentična pop zvezda, koja je otvorila vrata modernog doba svim „otpadnicama“ što su posle nje došle, sve do Bojane Vunturišević ili Konstrakte. Nakon Slađane, konačno je postalo prihvatljivo da žene mogu da žive mimo pravila – odnosno, tačno onako kako one hoće.

Danas je jasno da je Slađana Milošević bila pionir na neistraženoj teritoriji, i njene pogrešne procene – a bilo ih je – od sad se više ne računaju. Priznaje se samo ono što je urađeno, i niko ne može da kaže da singlovi i spotovi sa njenim imenom nisu ostavili snažan utisak u svoje vreme, a svi su bili manji ili veći hitovi, često sa neizbežnom autobiografskom notom (od „Sexy dame“ preko „Amsterdama“ i „Miki, Miki“ do „Princeze“). Nažalost, albumska diskografija koju je potpisala ostala je neujednačena: možemo samo da konstatujemo da nije imala mnogo sreće sa saradnicima i izdavačima. Probila se disko-fanki orijentisanim „Gorim od želje da ubijem noć“ (1979), a nastavila sa inovativnim pop-rok albumom „Neutral design“ (1983), dokazala pevačke mogućnosti džez pločom „Alexandra Slađana Milošević & Darko Kraljić“ (1988) i zaokružila sve to angažovanim gitarskim „Animal Tested“ (2000).

Od svog samofinansiranog debitantskog singla „Au, au“ (1978, što je prvi uspeh i za stalnu saradnicu Marinu Tucaković) – Slađana Milošević je svoje bitke najčešće vodila sama, dočekana gotovo uvek na nož, pa i sa podsmehom. Njene izazovne izjave i radikalno glamurozan izgled, uvek su uznemiravali učmale duhove. Nikad od toga nije odustala, do poslednjeg dana. Upravo je to definicija rokenrola na naš i svaki drugi način – Slađana je živela do kraja po svojim merilima i nikom nije ostala dužna.

Tagovi:

In memoriam Slađana Milošević
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

NIN-ova nagrada

19.januar 2026. Sonja Ćirić

Darko Tuševljaković: Zašto se ne bi pisalo i o Jugoslaviji

Ovogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade Darko Tuševljaković, čiji roman „Karota“ preispituje vreme Jugoslavije, kaže da je to osetljiva i teška tema, kod nas dobro poznata, i da će se o njoj uvek pisati

Ministar Selaković

18.januar 2026. Sonja Ćirić

Konzervatori: Zašto ministar Selaković laže o zaštiti manastira Žiča

Ministar kulture Nikola Selaković je predložio da četiri muzejska predmeta dobiju status zaštite, a optužio konzervatore da su ga oduzeli Žiči, te da su kočničari zaštite naše baštine. Konzervatori RZZSK imaju dokaze da je sve suprotno

Kadrovi

18.januar 2026. S. Ć.

Bitef je dobio novi Odbor i predsednika Spasoja Ž. Milovanovića

Dramaturg Spasoje Ž. Milovanović, novi je predsednik Odbora Bitefa. Voli brzu vožnju, pa Narodno pozorište u Nišu gde je do skora bio direktor, mora da plati kaznu

Filharmoničari

17.januar 2026. S. Ć.

Beogradska filharmonija na rođendanu Zubina Mehte u Indiji

Beogradska filharmonija je koncertima u Indiji otvorila svetsku proslavu rođendana maestra Zubina Mehte. Jedno od iznenađenja na proslavi bio je i ajvar

Kadrovi

17.januar 2026. S. Ć.

Promene na čelu Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Aleksandar Stamatović i Milan Stojković imenovani su za v.d. direktore Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure