Slađana Milošević je sve vreme bila autentična pop zvezda koja je otvorila vrata modernog doba svim „otpadnicama“ što su posle nje došle, sve do Bojane Vunturišević ili Konstrakte. Nakon nje, konačno je postalo prihvatljivo da žene mogu da žive mimo pravila – odnosno, tačno onako kako one hoće
Slađana Milošević je pre svega bila hrabra žena. Nije se ničeg plašila, ni da kaže, niti da pokaže. A nije se plašila zato što je bila obrazovana, pre svega muzički. Verovala je u neke vrednosti i ideale, kao i cela rokenrol generacija, i zbog toga se tamo negde pred osvit „novog talasa“ pojavila kao vesnik novih vremena u kojima će žene biti istinski ravnopravne. Naime, ona je prva naša dama koja je kao ozbiljna pop-rok pojava svog doba – bila i autor bar dela svoje muzike, a ne samo privlačna pojava na sceni. Već ta činjenica hrabrila je sve ovdašnje devojke koje su razmišljale da li da se bave muzikom ili ne, i otvarala im prostor da urade nešto svoje.
Njena uloga na našem tržištu zaista je na simboličkom nivou porediva sa istorijskom ulogom koje su imale Deborah Harry iz grupe Blondie i Chrissie Hynde iz grupe The Pretenders u svetu, u to isto vreme. U tekstovima koje je Slađana pevala, žena je uvek aktivna i bira, a muškarac postaje objekat pažnje, izložen njenom pogledu. U njima samo ona odlučuje o sebi. Svet njenih pesama uvek se vrteo oko nove definicije samosvesne ženskosti, i to je ono po čemu je zadužila našu sredinu. Koliko god neki od tih ranih spotova i istupa danas izgledali pomalo naivno – ipak nimalo nisu, jer je to bio put kojim se ovo društvo istinski oslobađalo od dotadašnjih stega. Patrijarhalnih, političkih, primitivnih…
Autentična popo zvezda
U pitanju je sve vreme bila autentična pop zvezda, koja je otvorila vrata modernog doba svim „otpadnicama“ što su posle nje došle, sve do Bojane Vunturišević ili Konstrakte. Nakon Slađane, konačno je postalo prihvatljivo da žene mogu da žive mimo pravila – odnosno, tačno onako kako one hoće.
Danas je jasno da je Slađana Milošević bila pionir na neistraženoj teritoriji, i njene pogrešne procene – a bilo ih je – od sad se više ne računaju. Priznaje se samo ono što je urađeno, i niko ne može da kaže da singlovi i spotovi sa njenim imenom nisu ostavili snažan utisak u svoje vreme, a svi su bili manji ili veći hitovi, često sa neizbežnom autobiografskom notom (od „Sexy dame“ preko „Amsterdama“ i „Miki, Miki“ do „Princeze“). Nažalost, albumska diskografija koju je potpisala ostala je neujednačena: možemo samo da konstatujemo da nije imala mnogo sreće sa saradnicima i izdavačima. Probila se disko-fanki orijentisanim „Gorim od želje da ubijem noć“ (1979), a nastavila sa inovativnim pop-rok albumom „Neutral design“ (1983), dokazala pevačke mogućnosti džez pločom „Alexandra Slađana Milošević & Darko Kraljić“ (1988) i zaokružila sve to angažovanim gitarskim „Animal Tested“ (2000).
Od svog samofinansiranog debitantskog singla „Au, au“ (1978, što je prvi uspeh i za stalnu saradnicu Marinu Tucaković) – Slađana Milošević je svoje bitke najčešće vodila sama, dočekana gotovo uvek na nož, pa i sa podsmehom. Njene izazovne izjave i radikalno glamurozan izgled, uvek su uznemiravali učmale duhove. Nikad od toga nije odustala, do poslednjeg dana. Upravo je to definicija rokenrola na naš i svaki drugi način – Slađana je živela do kraja po svojim merilima i nikom nije ostala dužna.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Beogradske muzičke svečanosti počinju u svom uobilčajenom terminu italijanskom muzikom u izvođenju Beogradske filharmonije i mladog soliste Strahinje Mitrovića, pod dirigentskom palicom Karla Pontija
Mnogi ljudi su mi prilazili nakon filma sa osmijehom, istovremeno brišući suze. Mislim da ih dirne to što film obrađuje jednu epohu izuzetnih stvaralaca, koji su neizostavan dio naše zajedničke istorije
Nobelova nagrada za književnost: Laslo Krasnahorkai
Laslo Krasnahorkai je drugi mađarski pisac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost u manje od četvrt veka. Prvi mađarski književnik ovenčan Nobelom bio je Imre Kertes, 2002. godine. Ovo je, dakle, izuzetno priznanje za veliku književnost jednog malog naroda
Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla
Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!