img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam

Aleksandra Slađana Milošević (1955–2024): Među trnjem i zvezdama

27. mart 2024, 13:30 Dragan Ambrozić
Foto: Goranka Matić
Copied

Slađana Milošević je sve vreme bila autentična pop zvezda koja je otvorila vrata modernog doba svim „otpadnicama“ što su posle nje došle, sve do Bojane Vunturišević ili Konstrakte. Nakon nje, konačno je postalo prihvatljivo da žene mogu da žive mimo pravila – odnosno, tačno onako kako one hoće

Slađana Milošević je pre svega bila hrabra žena. Nije se ničeg plašila, ni da kaže, niti da pokaže. A nije se plašila zato što je bila obrazovana, pre svega muzički. Verovala je u neke vrednosti i ideale, kao i cela rokenrol generacija, i zbog toga se tamo negde pred osvit „novog talasa“ pojavila kao vesnik novih vremena u kojima će žene biti istinski ravnopravne. Naime, ona je prva naša dama koja je kao ozbiljna pop-rok pojava svog doba – bila i autor bar dela svoje muzike, a ne samo privlačna pojava na sceni. Već ta činjenica hrabrila je sve ovdašnje devojke koje su razmišljale da li da se bave muzikom ili ne, i otvarala im prostor da urade nešto svoje.

Njena uloga na našem tržištu zaista je na simboličkom nivou porediva sa istorijskom ulogom koje su imale Deborah Harry iz grupe Blondie i Chrissie Hynde iz grupe The Pretenders u svetu, u to isto vreme. U tekstovima koje je Slađana pevala, žena je uvek aktivna i bira, a muškarac postaje objekat pažnje, izložen njenom pogledu. U njima samo ona odlučuje o sebi. Svet njenih pesama uvek se vrteo oko nove definicije samosvesne ženskosti, i to je ono po čemu je zadužila našu sredinu. Koliko god neki od tih ranih spotova i istupa danas izgledali pomalo naivno – ipak nimalo nisu, jer je to bio put kojim se ovo društvo istinski oslobađalo od dotadašnjih stega. Patrijarhalnih, političkih, primitivnih…

Autentična popo zvezda

U pitanju je sve vreme bila autentična pop zvezda, koja je otvorila vrata modernog doba svim „otpadnicama“ što su posle nje došle, sve do Bojane Vunturišević ili Konstrakte. Nakon Slađane, konačno je postalo prihvatljivo da žene mogu da žive mimo pravila – odnosno, tačno onako kako one hoće.

Danas je jasno da je Slađana Milošević bila pionir na neistraženoj teritoriji, i njene pogrešne procene – a bilo ih je – od sad se više ne računaju. Priznaje se samo ono što je urađeno, i niko ne može da kaže da singlovi i spotovi sa njenim imenom nisu ostavili snažan utisak u svoje vreme, a svi su bili manji ili veći hitovi, često sa neizbežnom autobiografskom notom (od „Sexy dame“ preko „Amsterdama“ i „Miki, Miki“ do „Princeze“). Nažalost, albumska diskografija koju je potpisala ostala je neujednačena: možemo samo da konstatujemo da nije imala mnogo sreće sa saradnicima i izdavačima. Probila se disko-fanki orijentisanim „Gorim od želje da ubijem noć“ (1979), a nastavila sa inovativnim pop-rok albumom „Neutral design“ (1983), dokazala pevačke mogućnosti džez pločom „Alexandra Slađana Milošević & Darko Kraljić“ (1988) i zaokružila sve to angažovanim gitarskim „Animal Tested“ (2000).

Od svog samofinansiranog debitantskog singla „Au, au“ (1978, što je prvi uspeh i za stalnu saradnicu Marinu Tucaković) – Slađana Milošević je svoje bitke najčešće vodila sama, dočekana gotovo uvek na nož, pa i sa podsmehom. Njene izazovne izjave i radikalno glamurozan izgled, uvek su uznemiravali učmale duhove. Nikad od toga nije odustala, do poslednjeg dana. Upravo je to definicija rokenrola na naš i svaki drugi način – Slađana je živela do kraja po svojim merilima i nikom nije ostala dužna.

Tagovi:

In memoriam Slađana Milošević
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Leks specijalis

20.novembar 2025. Sonja Ćirić

Poslanik Jovanov traži da se leks specijalis proširi do Slavije

SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure