
Pozorišta u Srbiji
Kraljevačko pozorište ima sedam zaposlenih, u Pirotu ih je osam…
Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto

Oktobarski salon biće otvoren 20. oktobra, kao nekad – na Dan oslobođenja Beograda, i do 1. decembra biće dostupan na desetak lokacija u grad
Jubilarni, 60. Oktobarski salon biće otvoren 20. oktobra, na nekadašnji Dan oslobođenja Beograda, a do 1. decembra na nekoliko lokacija predstaviće tri koncepta međunarodnog kustoskog tima, objedinjena sloganom “Šta ostaje?”
Gde je i šta je prostor za umetnost i umetnike? Šta ostaje nakon što napustimo izlagačke prostore? Šta donose velike manifestacije i šta ostaje posle njih… kao put, proces, kontinuitet, diskontinuitet, cilj? Šta ostaje posle jedne izložbe? Zatim, šta ostaje posle svih susreta – umetnika sa umetnicima, umetnosti sa publikom, međunarodnih i domaćih kustosa, prostora sa umetničkim radovima? To su neka od pitanja na koja će pokušati da odgovori 60. Oktobarski salon.
Zašto tri koncepta
Odgovore će ponuditi tri koncepta koje su ponudila tri tima kustosa. Zašto tri?
Zorana Đaković Minniti, članica Odbora Oktobarskog salona i programska direktora KCB-a, inače organizatora Oktobarskog salona, objašnjava da je takva odluka podstaknuta potrebom da se nastavi započeti proces preispitivanja načina funkcionisanja ove manifestacije, kao i da je u duhu sa idejom propitivanja mogućnosti suživota različitih koncepcija, kustoskih i umetničkih pozicija.
Tri tima kustosa su: Lorenco Balbi direktor Muzeja moderne umetnosti u Bolonji (MAMbo) u saradnji sa istoričarkom umetnosti i kustoskinjom Dobrilom Denegri predstaviće koncept “Trag”. Matju Lelijevr kustos u Muzeju savremene umetnosti u Lionu u saradnji sa Majom Kolarić direktorkom Muzeja savremene umetnosti u Beogradu predstaviće koncept “Estetika(e) susreta”, dok su treći koncept “Nada je disciplina” osmislile Lina Džuverović, viši predavač i rukovoditeljka studijskog master programa Kustoski rad i kolekcije na Čelsi koledžu za umetnosti Univerziteta umetnosti u Londonu u saradnji sa Emilijom Epštajn i Anom Knežević, kustoskinjama u Muzeju afričke umetnosti u Beogradu, i sa Rafaelom Dražić, koja je osmislila vizuelni identitet.
Prostor
Zorana Đaković Minniti je rekla i da će, zbog nedostatka prostora, tri koncepta biti najbliža u Galeriji Kulturnog centra.
„S obzirom da i dalje ne postoji centralni izlagački prostor namenjen za Oktobarski salon, niti je bio dostupan za korišćenje neki od postojećih u Beogradu, galerije Kulturnog centra Beograda biće jedini prostori u kojima će ove tri koncepcije fizički biti najbliže”.
Osim Galerije KCB-a, Oktobarski salon će biti dostupan u i Paviljonu na Cvetnom trgu, Galeriji Fakulteta likovnih umetnosti, bivšem klubu Akademija, Galeriji Udruženja likovnih umetnika Srbije, Galerijo Saveza Udruženja likovnih umetnika Jugoslavije, u Salonu Muzeja grada Beograda, Muzej u afričke umetnosti, izlozima Francuskog instituta i na javnim prostorima u gradu.

Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto

Ilustracije Jakše Lakićevića u romanu „Sto posto tuđa posla“ ne podilaze mladom čitaocu. To je razlog zašto ova knjiga, osim samog romana Olivere Zulović, nije samo za starije osnovce

Nedavno otvoren Muzej Viminacijum izuzetan je u državi jer se nalazi na samom lokalitetu. Arheologija i zaštita nepokretnog kulturnog nasleđa prioriteti su Ministarstva kulture, rekao je ministar Selaković. Međutim, za Belo brdo nema novca u ovogodišnjem budžetu, a Generalštabu je oduzet status kulturnog dobra

Zbog projekta Prestonica kulture, Leskovac će ove godine u svoju kulturu uložiti najviše do sad, a Ministarstvo kulture je osiguralo potpuno nova sredstva, od kojih će biti podignut i spomenik kralju Milanu

Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve