img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Tito u Ujedinjenim nacijama: Počasni gost i rađanje Nesvrstanih uz čaj na Petoj aveniji

21. септембар 2022, 08:49 Ivan Ivanji
Foto: UN Photo/Yutaka Nagata
Poseban tretman: Tito na Generalnoj skupštini UN
Copied

Pre 59 godina Tito je bio počasni gost na sednici Generalne skupštine UN. Na američko tlo je, međutim, stupio kao predsednik SFRJ u zvaničnoj poseti SAD na poziv Džona F. Kenedija koji je po njega poslao predsednički helikopter da ga doveze na travnjak ispred Bele kuće gde ga je sačekao uz sve državne počasti. Tito je posle toga iz Vašingtona otišao u Njujork. Nije to bilo nimalo slučajno

Bio je to neobičan gest, kada su Ujedinjene nacije pozvale predsednika SFR Jugoslavije Josipa Broza Tita da bude počasni gost na sednici Generalne skupštine 22. oktobra 1963. Tačno u podne je generalni sekretar U Tant dočekao Tita pred vratima sedišta UN-a na Ist riveru i lično ga pratio po zgradi do velike sale u kojoj su ga delegati dočekali na nogama uz dugotrajan aplauz.

Tito je svoj govor počeo zabrinuto: „Posljednjih godina dolazilo je u svijetu do opasnih kriza… Mada njihov rasplet nije uvek bio najpovoljniji, jer je ostavljao trag u međunarodnim odnosima, ipak smo uspijevali zahvaljujući naročito Ujedinjenim nacijama, kao i realističkom gledanju nekih odgovornih državnika, da izbjegnemo najtežu opasnost, da svijet bude uvučen u opštu nuklearnu katastrofu.“

Upozoravao je Tito tada da trka u naoružavanju između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza preti opstanku čovečanstva, kritikovao teoriju da je „snaga oružja garancija miru“.

„Današnja takozvana ravnoteža straha sve više gubi svoj smisao i opravdanje, jer bi u eventualnom sukobu, zbog razorne snage postojećih oružja, čak i pobjeda, kada bi bila mogućna, imala iste i materijalne i društveno-političke posljedice, kao i totalni poraz.“

Neko bi taj isti govor mogao i danas da pročita na sednici Generalne skupštine.

Strah od nuklearnog sukoba

Sećam se da sam prenos tog govora gledao na televiziji. Gledala ga je cela Jugoslavija, ko još nije imao aparat, išao je kod komšije. Nije to bilo samo jer se Tita poštovalo i zato što nije bilo paralelnih šarenih televizijskih programa, nego smo se svi strahovito bojala nuklearnog rata. Sećali smo se takozvane Kubanske krize kad je SSSR montirao svoje rakete na Kubi, a Džon F. Kenedi pretio nuklearnom odmazdom ako ih ne skloni. Ja sam u to vreme sanjao kako se negde blizu mene diže ona zloglasna pečurka i ja znam da je sve gotovo.

Tito je u tom svom gvoru naglašavao ulogu nesvrstanih zemalja u svetskom poretku, govorio o međunarodnim ekonomskim odnosima, ali se vratio na najveću brigu svih okupljenih – podelu sveta  na vojne i političke grupacije i zaključio: „Što se nas tiče, uvijek smo smatrali da takva podjela svijeta, ma kako se historijski mogla objasniti, nije neizbježna i vječita.“

Bilo je to u jeku Hladnog rata, koji sada ponovo vaskrsava pred našim očima.

Čitajući ponovo taj govor održan pre 59 godina sam zapanjen koliko se tadašnji strah može uporediti sa današnjim zbog svega što se zbiva zbog rata u Ukrajini. Pokret nesvrstanih jedva da postoji, nema nikakvog uticaja, ali uteha je što ni posle kubanske krize nije izbio Treći svetski rat, pa valjda neće ni sada.

Josip Broz turista

Zahvaljujući knjizi Blaža Mandića „Tito u dijalogu sa svijetom“, mnogim mojim razgovorima sa njim, kome je njegov šef poveravao najškakljivije tekstove i govore, kao i sa profesorom Predragom Lalovićem, koji je u inostranstvu uvek bio samo nekoliko koraka udaljen od Tita, i pričama njegovih telohraniteljima, ja dobro mogu da zamislim situacije u kojima se Tito nalazio i kada nisam bio prisutan.

Blažo Mandić priča kako se posle govora u UN Tito sa U Tantom popeo u njegov kabinet na 38. spratu gde im se priključila Jovanka, pa su sišli na drugi sprat gde je za njih i druge goste priređen svečani ručak.

Na užas svojih telohranitelja Tito je insistirao da se malo Njujorkom prošeta kao turista. Nije to bilo bez rizika. Pred njegovim hotel organizovane su bile demonstracije protiv njega. Jedan potencijalni atentator je mimo pored američkog obezbeđenja uspeo da prordre u hotel i popne se na sprat ispod Titovog apartmna gde ga je savladao naš čovek iz bezbednosti, takoreći u poslednjem prstenu zaštite.

Međutim, niko starog ilegalca nije mogao da ubedi da se smiri. Odvezao se na izletište Stirlin forest, a američka policija je o tom planu obaveštena samo pola sata pre nego što je krenuo. Blažo Mandić opisuje kako je fotograf-amater Tito snimao vodopad, prirodne lepote duž reke Hadson, da je ručao u restoranu za samoposluživanje. Vratio se u hotel tek posle pet sati.

Susret sa Kenedijem

Tito nije hteo da stigne direktno u Njujork sa dozvolom da učestvuje u radu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, nego da na tle SAD stupi kao predsednik države u zvaničnoj poseti Americi. Zbog toga je pre odlaska u Njujork na sednicu Ujedinjenih nacija na poziv predsednika SAD Džona F. Kenedija 17. oktobra otputovao u Vašington. Sa aerodroma ga je lični helikopter američkog predsednika dovezao do travnjaka ispred Bele Kuće gde su u njegovu počast bile postrojene jedinice svih rodova američke vojske i gde ga je dočekao Kenedi. Vojni orkestar je intonirao himne dve države. Zvanični razgovori dvojice predsednika dobro su poznati, o njima se posle mnogo pisalo. Američki mediji su objavili da je Kenedi pozvao Tita da poseti SAD radi „široke razmene mišljenja o izvesnom broju pitanja od interesa za dve zemlje.“

Tito je polagao na protokol ne protokola radi, nego zbog očuvanja dostojanstva Jugoslavije. Nikuda nije išao nepozvan, nije ostavljao mogunost da neko može da pomisli da se on negde ili nekome nameće, dolazio bi samo kada bi ga službeno, javno pozvali. Međutim, srećniji je bio kad bi pobegao od nameta protokola.

Mesec dana posle susreta sa Titom, 22. novembra, Kenedi je ubijen u Dalasu.

Rađanje Pokreta nesvrstanih uz čaj

Tito je na zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija bio i tri godine ranije, 1960 godine. Doputovao je brodom „Kvin Elizabet“. Iako tada nije održao zvaničan govor, imao je daleko važniji plan. Dvadesetog septembra je na čaj u zgradu Stalne misije Jugoslavije pri UN na Petoj aveniji pozvao predsednika Indije Džavaharlala Nehrua, predsednika Ujedinjenih arapskih republika na čelu sa Egiptom Gamala Abdela Nasera, predsednika Gane Kvamea Nkruma i predsednika Indonezije Sukarna. Diskutovali su o osnivanju trećeg bloka u svetu, pored zapadnog koji su predvodile SAD i istočnog na čelu sa SSSR. Petorica državnika nisu bila saglasna sa blokovskom podelom sveta, dogovorili su se da okupe sve  neangažovane zemlje. Bio je to čas rađanja Pokreta nesvrstanih zemalja.

Tito je u SAD bio i 1971. na poziv Ričarda Niksona i 1978. na poziv Džimija Kartera. Blizu severnoameričkog kopna biće septembra 1979. na sastanku na vrhu nesvrstanih zemalja u Havani. Tada sam i ja bio u njegovoj pratnji. Putovao je protiv izričitog protivljenja lekara. Pokazalo se da su bili u pravu. Još je stigao da proslavi doček 1980. godine, ali je morao posle toga da ode u bolnicu u Ljubljani iz koje vie nije izašao. Umro je 4. maja.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

aleksandar Vučić UN Blažo mandić Gamal Abdel Naser govor na reci hadson govor tio UN Hladni rat ist river Josip Broz Tito kakoje nastao pokret nesvrstanih nulearni rat osnivanje nesvrstanih peta avenija njujork nesvrstani peta avenija tito počasni gost un pokret nesvrstanih Tito Tito kenedei Tito njujork Tito ujedinjene nacije tito un tito vašington Treći svetski rat u tant vučić njujork vučić ujedinjene nacije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
1. juna održavaju se izbori za savete mesnih zajednica na jugu Srbije

Saveti mesnih zajednica

31.мај 2025. K. S.

Izbori za mesne zajednice na jugu Srbije: Deo opozicije za bojkot

Deo vranjske opozicije poziva na bojktot izbora za mesne zajednice u Vranju, Vranjskoj Banji i Dimitrovgradu jer su prekršeni brojni propisi. To u praksi znači da bi bez borbe bile prepuštene SNS-u u čije su mesne odbore pretvorene

Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić iz Zaječara poručuje studentima: Ništa od izbora do Ekspa

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Povezane vesti

70 godina Ujedinjenih nacija

21.октобар Ivana Stupar

Porodica nastala iz ratnog pepela

Kada se pogleda slika današnjeg sveta, preovlađuje osećaj da se ideali o trajnom globalnom miru nisu obistinili. Ipak, dostignuća UN-a u planetarnom razvoju su neosporna. Neprocenjiv je doprinos u dekolonizaciji, iskorenjivanju smrtonosnih bolesti, odbrani ljudskih prava i vladavini zakona

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure