img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Srpska Biblija, izmenjena i dopunjena

23. mart 2005, 23:38 Teofil Pančić
Copied

Ljudi sa jednom knjigom opasniji su od ljudi bez ijedne: ovi potonji naprosto ne znaju ništa, oni prvi misle da znaju sve

Vodeći je radikalski trijumvirat u Otadžini – stručnjak za grobna mesta, ekspert za labelo i „Dendi Vorholse“ te stručnjakinja za porodične rodoslove (a nije od de Karićevih…) – prošle nedelje upriličio neviđeno masovno posećen kulturno–zabavni spektakl: u veliku dvoranu novosadskog Spensa nakrcali su cirka pet hiljada otadžbinoljubivih duša, što domaćih, što onih dovezenih desetinama autobusa iz samo dva pravca: s Koca i s Konopca. Razlog je ovome okupljanju srodnih duhova bila promocija jedne knjige. Čuđenju, dakako, nema mesta, pošto je u prosvećenih Srbalja sasvim uobičajeno da se na književnim tribinama okuplja po pet-šest hiljada ljudi, i to samo na onim striktno naučne prirode; za one nešto popularnije žanrove obično se zakupi Marakana, neće da se baci. Evo, pitajte Cecu R. ako ne verujete, ona je baš tamo recitovala svoje izabrane eseje, uz ogromno vrišteće odobravanje stručne javnosti.

Enivej, povod ovom Naučnom Simpozijumu bila je „zavetna“ knjižurina (ovo nije kvalifikativ nego opis njenog volumena) napravedno zasužnjenog dr Vojislava Šešelja Ideologija srpskog nacionalizma. Doduše, kao što je dobro poznato, u naučne se krugove prošvercovalo mnogo imperijalističkih lakeja i slugu Novog svetskog poretka, i takvi će vam rado reći da je narečena knjiga srodna celokupnom razgranatom opusu notornog Vojvode, to jest da se radi o pretencioznoj, a istovremeno priprostoj (redak spoj!) paranaučnoj kupusari, o navalentnom Mlaćenju Prazne Slame koje bi bilo neviđeno smešno samo kada ne bi – u uličnom dajdžest-izdanju – onoliko napaljivalo fantaziju svakojakog klateža i polusveta. A to su vam, znate, oni dražesni likovi koji lično, doduše, ništa ne čitaju – mislim, čitali bi oni, ama kako kad ‘oće da zabole glavica posle dva-tri minuta natčovečanskog očno-umnog naprezanja – ali ih zato ispunjava i gasovito nadima ponosom to što znaju da Tamo Negde (recimo, u Sheveningenu) ima neko ko i čita i piše umesto njih… E, kanda su čerez toga radikali organizovali ovaj Simpozijum u nešto proširenom sastavu: ne bi li tako Svom Narodu skraćeno prepričali (o)poruku njegovog omiljenog Naučnog Radnika, da ne mora da se in person muči s knjigom koju je dovoljno teško i nositi.

I eto, sve je ovo groteskno sigranje neozbiljnih (i opasnih) ljudi sa ozbiljnim (i opasnim) stvarima, dragi moji, u globalu bilo baš jedna velika vašarska šala-komika, i baš bi bilo zgodno još se malo prozevzečiti na račun bezmerne dubine ljudske plitkosti, samo, ima tu nešto za šta bi vam bilo bolje da vam ne bude baš tako smešno, dok je još za vakta. Na ovom će Simpozijumu učešća uzeti, naime, i ugledni mislilac opšte prakse Nikolić Tomislav, i tom će prilikom reći i to da se glede Ideologije srpskog nacionalizma radi ni manje ni više nego o „srpskoj Bibliji, na hiljadu stranica od hiljadu knjiga, koja se mora naći u svakom srpskom domu“ (ne, recimo, u svakom drugom, ili u 97,63 odsto srp. dom., ili barem u svakom poštenom ili tako nešto, nego, brate u – baš svakom, kao da se radi o Zelenoj knjizi ili o sabranim, a nesabranim mislima tvorca Ideje Džuče) i koju „ćete čitati deci i unucima pred spavanje, a posle im je ostavljati pored uzglavlja dok spavaju“ (valjda ima neki belomagijski učinak, šta li?!). A zašto bi, za ime sveta, neko pri zdravoj svesti činio sve to? E, zato što je I. S. N. ništa manje nego „Dobra, čestita, srpska knjiga, bukvar i azbuka“ (v. „Danas“, 17. 3. 2005). Štaviše, toliko nepodnošljivo dobra da će jednog lepog dana, u boljoj i još srpskijoj budućnosti, „svaki seljak reći: ‘Imam imanje, traktor, stoku, i knjigu Vojislava Šešelja’, a i onaj u gradu što živi reći će: ‘Imam posao, stan, zdravu decu i knjigu Vojislava Šešelja'“. Tako Nikolić Tomislav. Usput, moglo bi se sve to jošte kreativno izvarirati – recimo, sirotani će po bolnicama govoriti „Imam sidu, hepatitis C i knjigu Vojislava Šešelja“ etc., ali ne rekoh li već da stvar baš i nije za zezanje?

Ono što ne da govori nego upravo vrišti iz ovog priprostog solilokvija jedna je totalitarna vizija društva za koju se, u najmanju ruku, cela krvava istorija „spasiteljskih“ monističkih ideologija XX veka – kao i klerikalne represije niza prethodnih stoleća – nikada nije ni dogodila, ili je ova barem svečano odbila da iz nje išta nauči. A sve su te ideologije i religije vazda imale po jednu Svetu Knjigu, i njihovi su sumanuti ili tek vlastohlepni prvosveštenici vazda urlali po trgovima kako poštenom čeljadu druga knjiga do te i nije potrebna – osim ukoliko u njoj ne piše isto što i u Prvoj i Jedinoj. I zato je najveći deo Organizovanog Zla u modernoj ljudskoj istoriji inspirisan i počinjen od Ljudi Jedne Knjige, od onih koji su bili uvereni – ili su uveravali druge – kako će baš u njoj, i u nijednoj drugoj, naći odgovore na sva svoja pitanja. I zato su ljudi sa Jednom Knjigom opasniji od ljudi bez ijedne knjige – ovi potonji naprosto ne znaju ništa; ovi prvi takođe ne znaju ništa, ali ih ona Jedna Knjiga greje iluzijom da znaju sve.

Monistički, jednoknjižni „radikalizam“ kao pogled-na-svet svojevrsna je sociopatska devijacija, i to u opsegu daleko širem od jedne stranke i jedne zemlje: uvek i svugde, bez iznimke. Tamo gde on stekne „legitimitet“, a potom i osvoji vlast, svima Drugima preostaje ili da odu odande, ili da i sami prigrle Svetu Knjigu, uz traktor i stoku, jakako. Ili možda da se odmetnu u ‘ajduke. I tu ne pomaže mackanje labelom i druga bilbord-šminka: Srce Tame jednog opskurnog svetonazora to ne može da promeni ni koliko za dlačicu s brade.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure