img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Srebrenički zloduh u Srbiji

11. jul 2023, 10:16 Andrej Ivanji
Foto: AP Photo
Memorijalni centar Potočari: Imena sa ubijenima u Srebrenici
Copied

Zašto bi dobri Srbi uopšte trebalo da znaju šta se početkom jula 1995. desilo u Srebrenici? Zato što pravo pitanje glasi: zašto se toliki trud ulaže da se sve to zaboravi?

I opet ta Srebrenica, kao neki zloduh koji svom tamjanu i sistemskom zaboravu uprkos nikako da se protera iz srpskog društva. Prizivaju ga neki kukavci i nakon 28 godina svakog 11. jula, kao da Srbija nema prečeg posla, nego da se bavi nepočinstvima iz pradavnog doba u kome su ovi današnji Evropejci bili Radikali. Ko se toga još seća, i zašto bi se uopšte sećao?

Pa, recimo, i zbog toga, na primer, što je đeneral srpski Ratko Mladić onoliko, uz blagoslov naprednjačke vlasti, salutirao prolaznicima sa murala u Njegoševoj ulici u Beogradu. To je onaj, koji je komadovao napadom na Srebrenicu, zauzeo je i onda naredio da se sve zarobljeno muslimansko muško, i mlado i staro, pobije.

Umesto da ga slave kao srpskog heroja, srpske patriote bi trebalo da ga prokunu što je pljunuo na junačku srpsku vojničku istoriju, taj srpski oficir koji je naredio likvidaciju ratnih zarobljenika, civila, dečaka, a posle se godinama skrivao po selima i zaseocima, dok je sadašnji predsednik Srbije Alksandar Vučić prelepljivao ime Zorana Đinđića sa plakatom na kome piše „Bulevar Ratka Mladića“. Ali i to treba izbrisati iz srpskog kolektivnog pamćenja.

Pa dobro, a zašto bi dobri Srbi sve to trebalo da znaju? Zato što pravo pitanje glasi: zašto se toliki trud ulaže da se zaboravi šta se početkom jula 1995. desilo u Srebrenici?

A odogovor na to je: zato što, da je istina uzela maha u srpkom obrazovnom sistemu i u medijima, ljudi kakvi su Vučić i Ivica Dačić ne bi mogli da budu ponovo na vlasti i Srbija sada ne bi bila tu, gde jeste, u lažnom zlatnom dobu pod komandom spodoba varikinom izbeljenih biografija u kome se protestuje protiv nasilja.

I zato što istina zaista oslobađa. I zato što istina oslobađa, u nastavno školsko štivo bi trebalo da se uvrsti tekst Dejana Anstasijevića Srebrenica za početnike.

I ne, ne bi to bila demonizacija Srba, već naprotiv, veličanje Srbije koja se ograđuje od nedela počinjenih u njeno ime, koja se ne skriva kukavički i prerušena iza laži i zaborava, kao što su se skrivali Radovan Karadžić alijas doktor Dragan Dabić i Ratko Mladić pod okriljem bezbenosnih službi Srbije.

A drugi narodi neka rade šta hoće sa zločinima počinjenim u njihovo ime, to je njihova stvar, to ide na njihovu dušu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

genocid Masakr Ratni zločin zaborav sučeljavanje sa prošliošću Aleksandar Vučić Naprednjaci Srebrenica Ratko Mladić Radovan Karadžić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Beograd, 15. mart

Komentar

15.mart 2026. Nemanja Rujević

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Petnaesti mart

15.mart 2026. Marija L. Janković

Godinu dana od „zvučnog topa“: Huk koji nas prati do danas

Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana

Sećanje

14.mart 2026. S. Ć.

Preminuo je Habermas koji je NATO agresiju smatrao vrstom“legitimne pomoći“

Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala

Protest

14.mart 2026. Milica Srejić

Blokada Jarinja: Srbi sa KiM nisu stranci u svojoj državi

Dvočasovna blokada prelaza Jarinje organizovana je zbog podrške narodu na Kosovu i Metohiji, uoči primene Zakona o strancima na Kosovu

Protesti

14.mart 2026. S. Ć.

Subota u Srbiji: „Svi u zborove“ i „Budi glas promene“

Zborovi beogradskih opština u maršu „Svi u zborove“ obeležavaju godišnjicu građanskog udruživanja u zborove, a studenti razgovaraju sa stanovnicima mesta u kojima će biti održani lokalni izbori 29. marta

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Povezane vesti

VREME BR.916 | 24. JUL 2008.

11.mart Jovana Gligorijević, Jasmina Lazić, Marija Vidić

Doktor Radovan i gospodin Dragan

Za poslednjih osam meseci, Karadžića je videlo, na javnim mestima, više stotina ljudi. Danas, većina njih ne može da prežali 5.000.000 dolara koji su im bili ispred nosa, a koje je američki Stejt department nudio za informacije koje bi pomogle hvatanju ovog haškog begunca

Podsećanje

11.jun Dejan Anastasijević

Srebrenica za početnike

Deset godina nakon velikog pokolja u Srebrenici, očigledno je da mnogima u Srbiji još nije jasno šta se tamo dogodilo

Dekonstrukcija jednog mita

11.maj Dejan Anastasijević

Kako se Ratko Mladić odao genocidu

Šta je nagnalo komandanta Vojske Republike Srpske da posle tri decenije profesionalne službe pogazi ne samo oficirsku čast već i sve ljudsko u sebi, i otisne se na put koji će se završiti u pritvorskoj jedinici u Sheveningenu

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure