img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Rušenje Beogradskog sajma: Projekat naprednjačkih multimilionera

23. октобар 2023, 07:10 Vesna Petković
Foto: Milovan Milenković
Sledeća stanica Beograda na vodi: Beogradski sajam
Copied

Od 26. oktobra do 1. novembra održaće se javna prezentacija Urbanističkog projekta za prostor na kome se više od pola veka nalazi Beogradski sajam. Samo šest dana za uvid javnosti u najznačajnije zemljište u našem gradu, u planove koji će trajno i nepovratno uništiti ne samo ovaj deo Beograda

Iako potpuno svesni da nemaju nikakav legitimitet u Beogradu, paralelno sa naseljavanjem birača u prestonicu, naprednjački multimilioneri nastavljaju sa rušenjem našeg grada. Posle Hercegovačke, Autobuske i Železničke stanice, zgrade SIMPO, na liniji širenja njihovih ličnih interesa se našao i Beogadski sajam.

Pravila u tom naprednjačkom divljem urbanizmu su jasna: ciljaju se isključivo parcele na najluksuznijim lokacijama koje se neretko nalaze unutar zona zaštite kulturno-istorijskog nasleđa. Ovaj „problem“ se rešava ili tako što se predmeti odlože u fioku dok rok važenja prethodne zaštite ne istekne, ili se objekat samozapali poput tramvajskog Depoa, ili se, jednostavno, odluka o utvrđivanju za spomenik kulture preinači.

Dve odluke Vlade

Upravo se to dogodilo kada je u pitanju Beogradski sajam. Odlukom Vlade Republike Srbije, Beogradski sajam je  bio proglašen spomenikom kulture kao celina u „Službenom glasniku RS“ broj 4/2009.

U obrazloženju stoji da je ovaj „spomenik kulture sagrađen između 1954. i 1957. godine, prema projektu projektantskog tima koji su činili arhitekta Milorad Pantović i inženjeri Branko Žeželj i Milan Krstić. Zamišljen je kao savremeno oblikovani urbanistički kompleks, čiji je kompozicioni akcenat stavljen na tri izložbena paviljona pod kupolama, međusobno povezana pasarelama.

Svojim specifičnim rešenjem spomenik kulture čini zasebnu kategoriju u sistemu građenja izložbenih hala kakva nije primenjena ni na jednom do tada izgrađenom sajmu. Svaka pojedinačna sajamska hala, a naročito Univerzalna hala sa rebrastom kupolom raspona 97,5 m, u trenutku građenja predstavljala je pravi graditeljski podvig i izuzetno konstruktivno ostvarenje, koje je moglo da se poredi sa najpoznatijim svetskim primerima ove vrste konstrukcije. Definisanje koncepta ostvareno je kroz usvajanje principa ritmičnog rasporeda masa, jedinstvo građevinskih materijala i prožimanje unutrašnjeg i spoljašnjeg prostora posredstvom velikih staklenih površina. Ekspresivni izgled pojedinačnih objekata postignut je kontrastiranjem mase i praznog prostora, horizontala i vertikala, svetlosti i senke.

Spomenik kulture je jedno od najvrednijih dela srpske posleratne arhitekture. Predstavlja usaglašenu celinu, izuzetnih prostornih i arhitektonskih vrednosti, svedočanstvo domaćeg tehničkog, tehnološkog, naučnog i kreativnog uzleta društva krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina dvadesetog veka. Ovim projektom, pre svega arhitektonsko-urbanističkom koncepcijom ansambla, jugoslovenska arhitektura zauzela je značajno mesto u evropskoj konkurenciji, dok su tehničke inovacije i originalne strukture sajamskih hala dale izuzetan doprinos razvoju domaćeg konstruktorstva, naročito sajamske arhitekture. Svojim urbanističkim i arhitektonskim rešenjem, znatnim dimenzijama, skladnošću oblika i opštom impozantnošću, spomenik kulture svrstava se među najuspelija ostvarenja domaće arhitekture.

Kao mere zaštite spomenika kulture utvrđene su „očuvanje autentičnog izgleda kompleksa, horizontalnog i vertikalnog gabarita objekata, konstruktivnih elemenata arhitekture, originalnih materijala, funkcionalnih karakteristika i celovitosti prostora spomenika kulture“, ko i „svaka promena arhitektonske celine“.

Već u „Službenom glasniku broj 16/2009 ta odluka je bila preinačena, tako da se od marta 2009. spomenikom kulture smatra samo Hala 1 Beogradskog sajma.

Tu stoji da se samo „Hala 1 Beogradskog sajma utvrđuje za spomenik kulture“ koji svojim specifičnim rešenjem čini „zasebnu kategoriju“ u sistemu građenja izložbenih hala.

Drugima rečima, ostalo može da se ruši.

Rešenje da deo spomenika kulture više nije zaštićen potpisao je tadašnji prvi potpredsednik Vlade Ivica Dačić.

Ima neka tajna veza

Pitate se kakve ovo veze ima sa Vučićevim režimom? Veza se zove G17 plus. Te 2009. godine, na čelu ministarstva kulture, koje je najodgovornije za ovakve pojave, nalazio se kadar G17 plus. Posle izbora 2012. godine, ova politička stranka je omogućila da se formira prva SNS vlada i bila je deo te vlasti  u koaliciji sa SNS i SPS, dok je lider G17 plus Mlađan Dinkić postao savetnik Aleksandra Vučića za saradnju sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Upravo za saradnju sa državom iz koje, navodno, dolaze investitori za ovaj projekat pljačke i uništavanja našeg grada – „Beograd na vodi“.

Niko više ne gaji iluzije da u redovima Srpske napredne stranke postoje savesni i čestiti ljudi koji bi ovo bezumno razaranje jednog grada zarad lične koristi mogli da zaustave. Zato pozivam stručnu javnost, pozivam pre svega stručnjake iz Zavoda za zaštitu kulture grada Beograda, Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Ministarstva kulture, kao i nezavisnih stručnih organizacija da se konačno oglase i jasno kažu da li žele da žive u gradu u kome je u mirnodopskim uslovima uništeno više od stotinu objekata koji su na neki način smatrani kulturno-istorijskim nasleđem? Pozivam ih da razmisle koja će biti njihova svrha ukoliko ova vlast nastavi da nesmetano uništava Beograd?

Autorka je odbornica odborničke  grupe Demokratske stranke-Bedem u Skupštini grada Beograda

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Beograd Beogradski sajam g 17 hala 1 mlađan dinkić Rušenje SNS spomenik kulture Srpska napredna stranka urbanizam
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Predsednik Srbije

29.мај 2025. B. B.

Vučić: Gde god da odem sole nam pamet o Banjskoj

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić požalio se na RTS-u da gde god da odem „sole nam pamet o Banjskoj zbog jednog poginulog policajca“

Lisice, hapšenje

Hapšenja

29.мај 2025. K. S.

Hapšenje u Ministarstvu odbrane zbog 28 miliona dinara

Nova hapšenja u procesu borbe protiv korupcije

Upitna diploma Tatjane Macure

Diplome političara

29.мај 2025. K. S.

Ministarka Tatjana Macura izmislila diplomu?

Da li je ministarka Tatjana Macura završila fakultet i koji, pitanje je koje se ovih dana pojavilo u javnosti

Protest studenata

Studentski protesti

29.мај 2025. K. S.

Studenti u blokadi: Cela Srbija na nogama 1. juna

Prvog juna cela Srbija biće na nogama, objavili su Studenti u blokadi, najavljujući proteste po brojnim gradovima

Univerzitet

29.мај 2025. B. B.

Različita mišljenja o okončanju školske godine na univerzitetu

„Potrebno nam je vreme da demokratskim i akademskim putem usaglasimo stavove i postupke“, naveo je Univerzitet u Beogradu nakon sastanka studenata, dekana i rektora

Komentar

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Povezane vesti

Lični stav

23.октобар Vesna Petković

Apotekarska ustanova “Beograd” u kandžama “naprednjačkog ekonomskog tigra”

Ispod radara, u senci drugih, bezbrojnih nedela Vučićeve vlasti u Beogradu, dešava se napad na Apoteku “Beograd”

Beograd

23.август Sonja Ćirić

Opština Vračar, izvor dozvola za rušenje vrednih kuća

Srušena je još jedna vila na Neimaru, iako je vrednovana kao objekat od vrednosti, i iako je ovaj deo Beograda u procesu proglašenja za prostorno-kulturnu celinu. Dozvolu je, drugi put ove godine, izdala Opština Vračar

Beograd

23.јул Sonja Ćirić

Sve je po zakonu, a urbane vrednosti nestaju

Olivera Vučković, direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda tvrdi da oni reaguju na svaki pokušaj narušavanja urbanog nasleđa, a onda kad ne reaguju, to je zato što zakon tako nalaže

Urbanizam

23.август B.G.

Rušenje na Slaviji: Profit ide pre zakona

Posle isteka statusa prethodne zaštite, uprkos pritisku javnosti, institucije nisu preduzele ništa, kaže bivši glavni arhitekta Beograda Đorđe Bobić, uz ocenu da su te zgrade postale lovišta za investitore.

Država i struka

23.април dr Višnja Kisić i dr Irina Subotić, Evropa Nostra Srbija

Ko štiti a ko ruši Beograd

U vreme pripreme ovog teksta, objavljeno je saopštenje Odeljenja istorijskih nauka SANU, u kome se članovi protive gradnji gondole na Kalemegdanu. Ovih dana će se videti šta će odlučiti vlast

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure