img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zona Sumraka

Rekvijem za državnu tajnu

22. jul 2002, 17:31 Ljubomir Živkov
Copied

Srbija ima tajne kakve nemaju ni najrazvijenije države

Srbija je velika tajna. Otkad znam za sebe, znam za tu istinu (kao Vuk za reč Kosovo, nije još znao ni kako se zove i preziva a znao je za Kosovo, čiji si ti mali, Kosovo, kolko imaš godina, Kosovo, jesi ti malo ćaknut, Kosovo itd.). Svekolika naša istorija svodi se na čuvanje tajni (s naše strane) i podmukle želje neprijatelja da se baš toga dokopa: bilo mu je jasno da su naša nepobedivost i naša tajna dva lica istog novčića.

Srbija je velika tajna. Stavite ime bilo koje druge države na početak rečenice, Belgija je velika tajna, Kanada je velika tajna, smešno! Deo svoje tajne Srbija je poveravala narodima koji su se oko nje okupljali, Jugoslavija se raspala pa je poneka tajnica (takoreći sekretarica) bila ogoljena, ali Srbija ima zalihe i zalihe starih tajni; što je još lepše, u međuvremenu je stekla nekoliko tajni kakve nemaju ni najrazvijenije države.

Naša čudesna moć, naša povremena svemoć, naša u svakom slučaju nadmoćnost prebiva u našoj tajni (kao u turšiji za koju smo recept baštinili od naših starih), neprijatelj se upinje da sazna tajnu ne bi li našu moć okrenuo protiv nas! U istražnom postupku prebio je šezdeset hiljada pari hajdučkih ruku, bez anestezije je iščupao preko milion nokata, okrvavljena i obogaljena Srbadija nije odala nijednog jataka, nije davala adrese sigurnih kuća, uzaman su dušmani pitali otkud tolika džebana u takvoj zabiti kakva je svaki naš ustanički kraj bio u ono doba.

Obaveza čuvanja tajne jedna je od prvih obaveza na koju se dete navikava. Tužibaba, udvorica, doušnik, cinkaroš, alapača! Koliko zasluženog prezira u svakoj reči! A tu se radi tek o dečijim, đačkim, u najgorem slučaju porodičnim tajnama! Kad sam bio u vojsci, kum me je u pismu pitao koliko nas ima u spavaoni. Zini da ti kažem, kume! Neprijatelj uhvati pismo, shvati koliko nas ima u jednoj spavaoni, zgrade ima snimljene iz satelita i – putem tablice množenja sazna naše brojno stanje! Eto, ja ni sada ne kažem „pet zgrada“! Nasuprot Vladi Srbije smatram da imamo ne jednog nego mnoštvo neprijatelja, sada nas mrze i prekomorske zemlje (ranije su se time bavili samo Turci i Nemci). Tajilo se, dakle, sve, ne samo kalibar oružja, broj i raspored stražarskih mesta, smena straže, ja lično ni o hrani nisam hteo ništa nikome da pišem: jedemo stalno makarone za doručak, aha, neprijatelj presretne pismo, otkrije ko u požarevačkom okrugu snabdeva JNA testeninom, otruje te makarone ili u njih ubaci bojni otrov smejavac pa nas oplete dok nova klasa polaže zakletvu a mi se zacenjujemo od smeha iako su nam creva u velikoj meri isprosipana naočigled gostiju iz civilstva.

Moja baba je u više navrata isticala kako nikoga nije odala za vreme okupacije, a Špiler je svoje uhode i gestapovce i te kako slao i u Farkaždin; babinu sam tvrdokornost cenio, isto kao i Starine Novaka, ni petnaest godina posle rata nisam pitao šta je zapravo znala, moj otac se doduše jednom iznervirao i pitao je: „Šta si ti mogla da odaš? Jesi znala di je Vrhovni štab!? Znala si samo da smo ja i _oka i Duša Torački otišli u Srem. To je znao i Franc, a znao je i Špiler ako ga je samo zanimalo!“ Ispostavilo se da babu niko nije saslušavao, da je fašisti nisu stavljali na muke (struju će Farkaždin dobiti tek 1960. godine!), svejedno, njene reči da nikoga nije odala Špileru i danas, evo, pamtim – prija mi da potičem od loze u kojoj nije bilo izdajnika.

Hiljadu puta ispričali su nam kako je jedna žena žrtvovala živote svojih kćeri samo da bi spasla život partizanu koji je mudro ćutao u nekom valjda trapu za krompir, pa je od toga napravljeno muzičko-scensko delo kojim je bio otvoren Bemus, još pre godinu dana za odavanje državne tajne išlo se na robiju. Netom (premda na jedvite zahvaljujući Koštunici jade) svrgnuti šef policije beše bačen u tamnicu na godinu dana. Ne znamo šta je odao, ne znamo koga je uputio u državnu tajnu, ali kakva god da je tajna bila, kome god da ju je nesrećni Radek izbrbljao, morao je da odleži godinicu.

Sad se ispostavlja da će bivši maneken imati pravo, dužnost i čast da pred Haškim tribunalom oda sve tajne kojih bude mogao da se seti. Otputovan je pre par dana, Vlada Srbije uveliko ga je razrešila obaveze čuvanja državnih tajni! Ne zanimaju me trenutno Crnogorci, ni njihova 3,4% savezne tajne, ali ako vlada podstrekava bivšeg šefa države da odaje državne tajne, u ponedeljak je nastupilo novo doba: država neće više ništa da taji, ni od nas koji smo njeni, ni od drugih država, zasluživale ove tu otvorenost ili ne.

Rušenje tabua državne tajne znači da nema više nikakve svrhe raspravljati o aferi Pavković. Građanin Nalić predložio je – navodno ili stvarno, nije li napokon i to svejedno? – da se u vidu vojne vežbe malko provali u Vladu Srbije!? Nazočan beše gospodin načelnik JNA i drugi isto generali (od kojih jedan nije završio školu, eto, ni to nije više tajno!)! Iako je poput kamena u bubregu neizvršeno naređenje nosao godinu dana, Pavković je ipak ispred svog vremena, ispred Vlade Srbije: javno je odao državnu tajnu! Državnu tajnu? Tako li izgledaju te famozne državne tajne?!! Da. Kakva država takve i tajne.

Je li zloglasnoj večerinki prethodilo nešto malo prisluškivanja iz kletog Biroa? Otkud znam! Ovo je tekst o tajni, a ako je susret u Koštuničinom kabinetu bio onakav kakvim ga opisuje pomenuti penzos (koji ima kućerinu u Crnoj Gori i stančugu u Srbiji, ni to nije tajna!), onda neka i Lilić otvori srce, pokušaćemo da živimo bez državnih tajni. Pa dokle doguramo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

08.maj 2026. Filip Švarm

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Aleksandar Vučić

Komentar

07.maj 2026. Nemanja Rujević

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure