
Komentar
Koliko puta dnevno jede naprednjak?
To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena
Ljudi koji žive u Srbiji nisu preterano preduzimljivi, usudio bih se da kažem. Ovo procenjujem na osnovu samo jednog kriterijuma – spiska najpopularnijih domaćih sajtova gde nema nijednog koji je nastao i uzdigao se „iz garaže“. Da bi sajt u Srbiji postigao uspeh, iza njega mora da stoji neka ozbiljna firma, sa pristojnim budžetom. Inače će sajt ostati na nivou dobre ideje, za njega neće saznati dovoljan broj ljudi i na kraju će njegovi autori izgubiti strpljenje i bataliti ga. Takvih primera je mnogo.
Sasvim suprotno je, dakle, kada se u igru uključi veliki igrač. Najbolji primer su sajtovi za druženje pravljeni po modelu MySpacea. U Srbiji se u poslednjih nekoliko meseci pojavilo nekoliko takvih sajtova, a dva su se posebno izdvojila (po mojoj skromnoj oceni). To su društveni sajt sponzorisan od Koka-Kole (coca-cola.co.yu) i isti takav iza kojeg stoji Exit (myexit.org).
Ne bih se upuštao u ocenu njihovog kvaliteta. Sajtovi su, naime, odlično napravljeni i njihov dizajn i funkcionalnost prevazilaze moje kritičarske sposobnosti. Ako im nešto nedostaje, to je veći broj korisnika, jer ovakvi sajtovi dobijaju na smislu tek kada se „lepo popune“, odnosno kada veliki broj ljudi na njima napravi svoje profile.
Međutim, ono što predstavlja početnu prednost ovih sajtova (jaka firma koja ih podržava) jeste i njihova krupna mana. Nemalo korisnika interneta neće se tako lako registrovati na sajtu koji drži neki veliki brend, bez obzira na to koliko koriste proizvode pod tim znakom (i uživaju u njima). Još manje je verovatno da će političari, estradne zvezde ili već neko drugi poznat pristati da se na tim sajtovima promoviše. A upravo to je ono što sajtovima za internet druženje daje legitimitet, to da poznati ljudi na njima nastupaju možda i sa više entuzijazma nego potpuni anonimusi željni afirmacije.
Koliko je to poznatima važno pokazuje i najnovija muka Paris Hilton, američke bogatašice sklone skandalima, koja je na svom MySpace profilu prošle nedelje zakukala i postavila peticiju u kojoj se traži da joj sud oprosti kaznu od 45 dana zatvora (vozila u pijanom stanju, iako je beć bila pod uslovnom kaznom). Procena njenih menadžera i advokata bila je da nema boljeg mesta za takav apel, baš kao što i svi američki predsednički kandidati imaju svoje profile na istom sajtu.
Iako sam sumnjičav u pogledu toga da će srpski političari uskoro razumeti kakve im sve mogućnosti internet pruža, jedna vest me je malo ohrabrila. Makedonska pravoslavna crkva uputila je Srpskoj pravoslavnoj crkvi predlog da nastave sa pregovorima na osnovu Niške deklaracije. Predlog je upućen dan pred početak Sabora SPC-a, a predstavnici MPC-a kažu da su ga poslali elektronskom poštom kako bi bili sigurni da će stići na vreme. Putevi Gospodnji su čudni, ali su definitivno digitalizovani.
To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve