img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Nikanorova kletva: Odricanje srpskih fašista od srpstva

16. август 2022, 08:47 Prof. dr Svetislav Kostić
Foto: FoNet
Raspredanje o čistoti krvi: Vladika Nikanor
Copied

Ako Ana Brnabić „nije od naše krvi“ onda nije ni sveti kralj Milutin jer majka njegova Jelena Anžujska nije bila Srpkinja. Fašizam koji se u našem društvu širi je, dakle, nesrpski jer od nas traži da se odreknemo kralja Milutina. A što se Parade ponosa tiče, i talibani su svoje obračune počeli sa homoseksualcima

Verujem da su užasne reči koje je pre nekoliko dana izgovorio vladika Nikanor, a zatim i protest protiv održavanja Parade ponosa koji se malo zatim odigrao u Beogradu, naveli mnoge od nas na razmišljanje i izazvali strah.

Mi smo od vladike Nikanora čuli da on kune Anu Brnabić zato što „nije od naše krvi“ i zato što su joj preci „klali Srbe.“ Drugim rečima, mi smo do otvorenog, neskrivenog, fašizma stigli i pre nego što smo se dotakli Parade ponosa.  Ana Brnabić je delom nesrpskog porekla, ali joj zato niko od predaka nije klao Srbe.  Osim ako vladika Nikanor ne smatra da svaki Hrvat nosi greh zločina koje su prema Srbima počinili neki Hrvati.  Samo što ako je vladika Nikanor u pravu, onda su u pravu i oni koji Srbe nazivaju genocidnim narodom.  Pošto su i neki Srbi činili zločine prema pripadnicima nekih drugih naroda.  A verujem da ćemo se složiti da Srbi nisu genocidni i da je fašista svako onaj ko na tako što i pomisli.  Samo što to onda znači i da je smatrati sve Hrvate genocidnim fašizam.  Ne može jedno da važi za njih, a drugo za nas.

Ako je greh što Ana Brnabić „nije od naše krvi“, možda ne bi bilo loše podsetiti vladiku Nikanora i one koji misle kao on, da onda od naše krvi nije ni sveti kralj Milutin.  Ni njemu majka nije bila Srpkinja.  I još je povrh svega bila katolkinja (Jelena Anžujska).  Jesu li od naše krvi deca Vuka Karadžića ili deca Živojina Mišića?  Jel naš Ivo Andrić? Ili Josip Pančić?  Meša Selimović?

Ja bih voleo da verujem da su svi oni ipak naši, uprkos grehu nečiste krvi.  Kao i svi oni naši prijatelji, komšije, sugrađani koji ne ispunjavaju fašističke kriterijume rasne čistote. One iste zbog kojih su naši sunarodnici ubijani u Jasenovcu. Ili možda da sečemo Pančićeve omorike, kad im je „otac“ bio Hrvat i to za razliku od Ane Brnabić čistokrvni?

Dakle, fašizam koji se u ovom društvu širi, a kao što vidimo šire ga i oni kojima vera izričito zabranjuje da to čine, nije samo nehrišćanski (jer npr. ni Isusa nije rodila Srpkinja), već je i nesrpski jer od nas traži da se odričemo kralja Milutina.  A ja, evo, kao grešni Srbin neću da se odreknem kralja Milutina, makar ga nije rodila Srpkinja.  On je moj!  Pa neka ga se odriče 100 Nikanora, ja neću!

Nekome može da zvuči čudno to što ja poredim kralja Milutina i Anu Brnabić, ali stvar je u veoma jednostavnom načelu.  Ako je problem što nekome jedan od roditelja nije srpske nacionalnosti, a ovaj vladika Srpske pravoslavne crkve je upravo to izrekao, ako je to prepreka da takav neko bude ravnopravan član ovog društva, onda to ne može biti problem samo za Anu Brnabić.  Onda je to problem za sve, pa i za kralja Milutina. A pre svega za nas koji se nadamo da će naša deca videti budućnost svoje dece u ovoj zemlji.

Obmanjeni prijatelji

Protest protiv Parade ponosa u sebi sadrži dve potpuno odvojene priče.  S jedne strane su obični ljudi koji stvarno veruju u to da je neko došao po njihovu decu. A u to veruju jer im organizatori protesta protiv Europrajda, sa društvenih mreža, pa kao što vidimo i iz nekih krugova crkve sada već nedeljama govore kako će ti neki gejevi u septembru ne samo da šetaju ulicama Beograda, već će da dolaze u naše manastire i u škole, da njihovu decu pozivaju na blud i nemoral.

Dakle, neko namerno laže ovaj nesrećni narod.  Kao što ga laže kako u Holandiji ili Nemačkoj još malo pa će ljudi početi da umiru od gladi.  Ili da je Srbija vojna velesila. Ili da će Rusi uskoro ponovo stići do Berlina. Ili pak da nas Srbe svi mrze.

Kod mnogih od nas će se javiti nagon da olako osudimo te ljude, da ih se odreknemo, da sebe svrstamo u neku drugu Srbiju, Srbiju koja je različita od njih.  Ali ako to uradimo zlo i mrak su pobedili.  Naši protivnici nisu ti obični ljudi koji se boje za svoju decu, koji u ovoj nesrećnoj zemlji i nisu mogli da čuju drugo do da je homoseksualizam opredeljenje, da je to zlo sa Zapada koje stiže da iskvari naše inače čedno i pošteno stanovništvo, da je Zapad sam po sebi zlo, da je modernost zla, da je budućnost u prošlosti i da sa Istoka dolazi car.

Ne, to su naši prijatelji, naše komšije i naši sugrađani.  I mi sa njima imamo dužnost da razgovaramo, da im sa uvažavanjem razobličimo laži i prevare kojima su izloženi. Samo to se ne može ćutke ili ušuškan u krugovima u kojima se osećamo bezbedno.

Mauzolej strahova i mržnje

Naši protivnici su upravo oni koji na lažima i strahu običnog naroda pokušavaju da steknu vlast, moć, položaj i naravno novac.  Oni koji ga potpuno svesno lažu i zavaravaju, u svoju korist, a na njegovu štetu.  Oni koji znaju da u Srbiji koja u svet gleda makar i kroz ključaonicu, kada već nema prozor, mogu da budu samo tema za podsmevanje.  Zato se tako užasno boje smeha i radosti!

Naši protivnici su oni koji znaju da Srbiji koja gleda u budućnost oni nemaju šta da ponude.  Koji se Parade ponosa boje zato što ih ona podseća na to da Beograd može da liči i na te velike gradove Zapada, one iste u koje svake godine odlaze desetine hiljada naših građana da tamo potraže bolji život za sebe i za svoju decu (homoseksualci su samo prvi korak, jer je tako najlakše – odatle su i talibani počeli).  Koji neće da od ove zemlje naprave zemlju u kojoj će ti građani želeti da ostanu i da u njoj vide budućnost svoje dece, već im je Srbija dobra samo da od nje prave mauzolej, grobnicu sopstvenih zabluda, strahova i mržnji.  Naši protivnici su oni koji mrze pravo naše dece da svoju budućnost, i to radosnu, nasmejanu, savremenu budućnost, imaju ovde u ovoj našoj Srbiji.

Ćutanje nije izbor

Mi danas u ovom društvu imamo izbor.  Da svoju zemlju, odnosno svoje društvo, prepustimo onima koji bi da mu oduzmu pravo na sutra (jer u prošlosti je život nemoguć), ili da se pak tome suprotstavimo.  I to moramo glasno da uradimo.  Ćutanje ne samo da više nije izbor.  To je sada već i sramota.

Istorija nas je naučila da ako ovoj borbi pristupamo sami, onda će ta naša borba po pravilu biti uzaludna.  Stoga se moramo organizovati i upravo je to razlog zašto sam ja npr. član Inicijative Ne davimo Beograd.  Zato što sam tu našao svoje istomišljenike, ljude sa kojima delim iste vrednosti i koji su spremni da se za njih bore.  A borba za modernu i srećnu Srbiju jeste, za razliku od fašizma, temeljni deo srpske tradicije. To je ona ideja koja je vodila naše besmrtne pretke, nepismene seljake iz Šumadije, sa Morave, Drine, Save i Rasine da ustanu i da uprkos svima i uprkos svemu zahtevaju svoje pravo da budu ravnopravni deo Evrope i da imaju svoju modernu i slobodnu državu. Oni su bili veći od istorije, mi danas samo trebamo da očuvamo ono što su oni svojom žrtvom postigli. Sramota je da mi danas rušimo ono za šta su oni ginuli i što su nam u amanet ostavili.

A nije na odmet podsetiti se da su nam junaci sa Mišara, Čegra i Čačka ostavili u amanet državu u kojoj je, samo nekih 30 godina posle ovih ljutih bojeva,  jedan Hrvat iz Ugrina kod Crkvenice, Josip Pančić, mogao da pronađe svoj dom, da Srbiju izabere za svoj dom i da onda svojim radom i talentom od nje učini bolje mesto za život svih nas. Pa tako i ta Pančićeva omorika.

Deca i unuci tih nepismenih srpskih seljaka su nam ostavili srpsku kulturu koju će izabrati, uprkos nečiste krvi, i jedan Andrić i jedan Selimović.  To je Srbija u kojoj su njihova deca videla budućnost svoje dece.  Srbija koja je umela da voli i da prihvata bez obzira na različitosti.  Srbija koja je bila svoja baš zato što je takva.  I stoga je geslo Ne davimo Beograd da se mi borimo za Srbiju u kojoj će naša deca videti budućnost svoje dece!  Drugog izbora u stvari i nemamo.

Autor je član Pokreta Ne davimo Beograd

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

AKCIJA ekološki ustanak fašizam srbija kralj milutin parada ponosa europrajd srpski fašisti vladika nikanor
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti

06.јун 2025. B. B. / T. S.

Slučaj napada na Pavlovića: Deo studenata pušten, za druge zakazano saslušanje

Zbog sumnje da su učestovovali u napadu na Miloša Pavlovića uhapšeno je 20 osoba. Studenti u blokadi saopštili su da su njihove kolege koje su privedene na osnovu prekršaja puštene na slobodu. Studenti koji se terete krivičnim delima i dalje se nalaze u pritvoru

Aleksandar Vučić i Vojislav Šešelj, 1998, Skupština Srbije

Hapšenje studenata

06.јун 2025. Davor Lukač

Vučić i policija: Povampirenje „laufera“

Da li je Aleksandar Vučić postrojio policijski vrh i naredio da se po hitnom postupku pohapse svi napadači na omiljenog režimskog studenta Miloša Pavlovića

Projekat „Jadar“ postao je jedan od strateških projekata EU

Rudarenje litijuma

06.јун 2025. M. S.

Podgrevanje projekta „Jadar“: Strategija EU i otpor u Srbiji

Evropska komisija donela je odluku da projekat „Jadar“ uvrsti u projekte od strateškog značaja. Kakve su reakcije stigle do sada? Šta kaže vlast, šta struka, a šta aktivisti? I koliko se građana Srbije protivi ovom projektu

Niš

Niš

06.јун 2025. M. S.

Uzavrela atmosfera u društvu: I za Nišlije besplatan javni prevoz

Beograd je besplatan javni prevoz dobio početkom godine kada su u jeku bili studentski protesti. Od jula besplatan javni prevoz dobiće i Niš, a šta će biti sa 24 miliona dinara za validatore koji su uvedeni pre samo nešto više od četiri meseca, nije poznato

Univerzitet u Beogradu

06.јун 2025. B. B.

Zasedaju nastavno-naučna veća: Univerzitet i dalje bez jedinstvenog odgovora

Na većini beogradskih fakulteta biće održana nastavno-naučna veća na kojima će se diskutovati o nekim vidovima početka nastave i nadoknade zimskog semestra

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure