img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Međunarodni komitet logoraša: Naš dobri esesovac

12. јул 2022, 08:40 Ivan Ivanji
Foto: AP Photo/Jens Meyer
Memorijalni centar Buhenvald kraj Vajmara
Copied

Zatvorenici koncentracionog logora Buhenvald tajno su osnovali Međunarodni komitet logoraša. Imao je tri glavna zadatka: da spasava komuniste, socijaldemokrate i mlađe i zdravije logoraše koji su imali veće šanse da prežive, da formira „lageršuc“ i organizuje logorske ambulante. Meni je to spasilo život – skinuli se me sa spiska za Aušvic i poslali u radni logor Nideroršl

U nemačkim koncentracionim logorima esesovci su zarad sopstevene komocije određene poslove prepuštali zatvorenicima, pre svega komunistima jer su shvatili da su oni dobri organizatori. U Buhenvaldu su logoraši to iskoristili i tajno osnovali „Međunarodni komitet“ na čelu sa nemačkim komunistom Valterom Bartelom. Svaku naciju čiji su državljani bili u logoru zastupao je po jedan član. Jugoslovenski predstavnik bio je docniji profesor univerziteta u Zagrebu Rudi Supek.

Zatvorenici bliski Komitetu su preuzeli pisarnice i logorsku statistiku. Novi zatvorenici su se prijavljivali njima, oni su sastavljali dokumente. Španski pisac i komunista Horhe Semprun piše da je pri dolasku u Buhenvald naveo da je po zanimanju student, ali su ga u pisarnici ispravili: „Ma kakav student, studenti nikom nisu potrebni, pišem da si kvalifikovani radnik“, rekao mu je dobronamerno logoraš koji ga je uveo u evidenciju. Posle je i sam postao jedan od vodećih članova pisarnice.

Potvrđujem da sam i ja imao isto iskustvo: bio sam petnaestogodišnji gimnazijalac, a upisali su da sam limarski šegrt i verovatno mi tako spasili život.

Komitet je sebi odredio tri vodeće zadatka: spasavati prvenstveno komuniste i socijaldemokrate, zatim mlađe, relativno zdrave zatvorenike koji imaju bolje šanse da prežive logor. Ako bi se oni našli na transportnim listama za Aušvic, što je praktično značilo smrt, zamenjivali su njihove brojeve sa brojevima logoraša koji su bolesni i verovatno bi i inače umrli. Buhenvald, u kome sam ja bio, nije bio opremljen za masovno ubijanje, njegov krematorijum bio je mali.

Posle rata dobio sam spisak jednog transporta za Aušvic na kome je bilo i moje ime, ali su u pisarnici odlučili da umesto mene pošalju nekog drugog; mene su kao limarskog pomoćnika poslali u mali radni komandos Nideroršel. Nikada nisam uspeo da saznam ko mi je spasao život.

Drugo: zadatak Komiteta je bio da odabere redare – logoraše koji su pomagali esesovcima. Zvali su se „lageršuc“. Formalno im je komandovao esesovski oficir, u praksi su izvršavali naloge Komiteta.

Treće: Komitet je organizovao ambulante i logorsku bolnicu u Buhenvaldu i nekim radnim komandosima. U centralnom logoru postojala je posebna bolnica za tifusare u kojoj su se izvodili eksperimenti, esesovci ni slučajno ne bi ulazili plašeći se zaraze. Tu je Komitet krio neke zatvorenike već osuđene na smrt, prijavljivao ih kao da su umrli i davao im nove logoraške brojeve.

Doktor Šarl Odik

U Nideroršelu je doktor Šarl Odik raspolagao bolničkom sobom sa 12 kreveta. Kroz taj logor prošlo je 736 zatvorenika, umrlo ih je samo 19. Za pojmove koncetracionih logora tako mali procenat mrtvih se može zahvaliti pre svega Odiku, kapou logora Otu Hermanu i tajnoj vezi sa Komitetom u centralnom logoru. Meni je Odik stalno davao poštedu i umesto da idem na rad, uglavnom sam sedeo u ambulanti i sa njegovim bolničarem Bertranom igrao šah. U Buhenvaldu je od 1937. do 1945. ukupno bilo internirano oko 266.000 ljudi, Memorijalni centra Buhenvald je registrovao ukupno 38.049 umrlih i ubijenih logoraša.

Sa Odikom sam se družio i posle rata. Više puta sam bio kod njega u Parizu, on dva puta u Beogradu, vodio sam ga na Ohrid. Bio je socijalista, dvadeset godina gradonačelnik Sevra, praktično predgrađa Pariza, a formalno zasebnog grada u departmanu Sen et Oaz. Odik mi je pričao da je on u Sevru venčao Sofiju Loren sa Karlom Pontijem. Njegova prva žena bila je balerina, družili su se sa Isidorom Dankan. Kao gradonačelnik je porušio stari deo Sevra i izgradio moderan grad po projektu beogradskog arhitekte Aljoše Josića sa kojim sam ga ja upoznao. Pre rata bio je šef medicinske službe Francuske Sahare.

Šarlov brat, general-lajtnant Robert Odik, za vreme Drugog svetskog rata bio je jedan od komandanata američkog ratnog vazduhoplovstva. Nije hteo da služi pod De Golom, jer su Odikovi i De Golovi bili u staroj porodičnoj zavadi.

Esesovska veza

Muvajući se oko Odikove ambulante saznavao sam svašta što me se nije ticalo, a za šta ne nalazim potvrde u meni dostupnim dokumentima. On bi znao i komentarisao sve događaje o kojima nemački mediji ništa nisu javljali, pre svega o razvoju situacije na istočnom frontu. To me je čudilo. Nikakve tajne radiostanice u logoru nije bilo.

Kako su vesti stizale do našeg logora saznao sam slučajno. Pred vratima ambulante naleteo sam na esesovskog šarfirera – to odgovara činu narednika. Pobegao sam čim sam ga video, ali posle pitao šta je hteo i saznao da je on esesovski podoficir sanitetske službe, da donosi iz centralnog logora lekove, bajagi vrši kontrolu, a zapravo je veza ileganog Međunarodnog komiteta logoraša sa proverenim zatvorenicima u radnim komandosima.

Nije bio jedini. Najpoznatiji je slučaj Kurta Gerštajna, esesovskog oficira, po struci higijeničara, koji je za potrebe dezinfekcije uniformi razvio gas Ciklon-B, a posle je proveravao mogućnost da se taj pronalazak koristi za ubijanje Jevreja. On je za vreme rata o tome obavestio švedsku ambasadu, ali je nastavio da „radi svoj posao“. Posle rata je u zatvoru napisao izveštaj o gasnim komorama koji je korišćen u optužnici protiv glavnih ratnih zločinaca u Nirnbergu, pa potom izvršio samoubistvo. Kao figura se javlja u pozorišnom komadu „Namesnik“ Rolfa Hohuta i jednom filmu Koste Gavrasa.

„Naš esesovac“ u Nideroršelu kao kurir komunista nekakvo je mini-izdanje Gerštajna, ali on nije stradao: dospeo je u zatvor, a Odik je posvedočio da je pomagao zatvorenicima pa je oslobođen.

Ni o jednom članu esesovske sanitetske službe u Buhenvaldu ne postoje podaci, naravno ni o njemu, a sigurno nije bio jedini.

Cela istina o nacističkim logorima mnogo je šira od podataka o milionima mučenih i ubijanih ljudi. Kad umre poslednji među nama „svedocima vremena“ neće više imati ko da je ispriča, a nisam više siguran ni ko veruje našim pričama za koje nema dokaza, jer sećanja zaista mogu da budu varljiva.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Buhenvald ciklon b Holokaust Ivan Ivanji koncentracioni logor koncentracioni logor buhenvald kurt gerštajn međunarodni komitet logoraša nideroršl šarl odik ubijanje jevreja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure