
Komentar
Autoimuna bolest Srbije
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Nije mala stvar kada u istom danu ostanete bez posla i odmah nađete novi, a pritom imate 58 godina i bavite se IT-jem, gde mlađi mozgovi imaju prednost. E, baš takav je bio utorak 4. februara izvesnom Bilu Gejtsu iz Sijetla. Najpre su mu deoničari saopštili da više neće biti predsednik kompanije Majkrosoft, koju je lično osnovao pre gotovo 40 godina, a onda ga je novi direktor firme pozvao da mu bude savetnik za tehnologiju. Gejts nije krio oduševljenje.
Ali ovo nije priča o zapošljavanju iskusnih kadrova već o tom direktoru. Kompanija Majkrosoft izabrala je trećeg prvog čoveka u istoriji, posle pomenutog Gejtsa (direktor od 1975. do 2000) i Stiva Balmera (2000–2014), inače ovde poznatijeg kao prijatelja premijera Ivice Dačića.
Novi šef je Satja Nadela (47), čovek koji bi po karijeri komotno mogao da prođe kao Srbin da nije Indus. Završio je elektrotehniku u Indiji, a onda se krajem osamdesetih zaputio na poslediplomske studije u SAD. Magistrirao je kompjutere u Viskonsinu i biznis u Čikagu i vrlo brzo (1992) zaposlio se u Majkrosoftu. Najpre je radio na softveru, ali se vrlo brzo pokazalo da ima talenta za menadžment te je brzo postao šef na važnim projektima, od MS Ofisa pa do kompletnog upravljanja prevođenjem kompanije na klaud tehnologiju. Oni koji mu zameraju da nije vodio neku kompaniju pre nego što je zaseo u fotelju direktora jedne od najvećih na svetu, ispuštaju iz vida da je njegov prethodni posao bio upravljanje odeljenjem čija je vrednost 19 milijardi evra.
Izbor Nadele bila je najveća vest u IT sektoru prošle nedelje. Gejts i Balmer su u Majkrosoftu od početka, rasli su ne samo sa kompanijom već i sa celom kompjuterskom industrijom. Takoreći, prvoborci. Nadela je čovek bez tog „ratnog staža“, što mnogi vide kao prednost. Očekuje se da ne bude bolećiv prema projektima koji su istorijski važni, ali su s vremenom postali beskorisni. Ili je barem potrebno promeniti filozofiju pravljenja profita na njima. Recimo, najavljuje se da će Majkrosoft uskoro lansirati besplatnu onlajn verziju svog ofisa.
Stručna javnost, a i mi kibiceri, već filozofira šta sve čeka novog šefa i velikodušno mu deli besplatne savete. Prvo mora, kažu, da objasni svima u firmi da pi-si više nije centar informatičkog sveta i da se treba okrenuti mobilnim uređajima u čemu je MS tradicionalno neuspešan (khm, Zune). Zbog toga je važno da ubedi svet da je Windows 8 zapravo odličan operativni sistem, samo treba malo da se naviknete. On sam je najavio da će više raditi na korisničkom interfejsu i podršci, što je revolucija za Majkrosoft, u biti programersku firmu gde je filozofija bila da je važnije da dobro radi nego da lepo izgleda.
Nesloga je oko Windows telefona. Neki smatraju da Majkrosoft treba potpuno da napusti tu platformu i orijentiše se na android. Drugi misle da mora da istraje i kompletira ponudu Windowsa na svim uređajima, da je ta diversifikacija najveća snaga kompanije.
Ali ako želi da ostane na vrhu, Majkrosoft treba da rizikuje, što će teško ići uz sadašnje deoničare koji se prepadnu čim kvartalni izveštaj ne blista. Bez tog rizika nema napretka i to se najbolje vidi kod Gugla, firme koja ima znatno više promašaja nego pogodaka, ali ne prestaje da gađa.
Gledajući tako, izgleda kao da je uspon od Indije do vrha jedne od najvećih svetskih kompanija bio lakši deo puta.
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)
Najgore je iza nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve