img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Kraj Drugog svetskog rata: Moj Dan pobede nije bio 9. maj

09. maj 2022, 09:21 Ivan Ivanji
Foto: Wikipedia
7. maj 1945: General Alfred Jodl potpisuje bezuslovnu kapitulaciju vermahta
Copied

Pred zoru 10. maja 1945. su me sirene trgle iz sna. Prvo na engleskom, pa onda na nemačkom je objavljeno da je Nemačka potpisala kapitulaciju, da je rat završen. Lepo, pomislio sam, okrenuo se na drugu stranu i ponovo zaspao. Za mene je rat bio završen još 13. aprila kada sam izašao iz logora i shvatio da sam ostao živ. Ja savezničkoj pobedi nimalo nisam doprineo, ali sam se osećao kao pobednik

Krevet u kome sam se trgao na vest o kraju Drugog svetskog rata nalazio se u dvosobnom stanu jednospratnice u Magdeburgu. U drugoj sobi hrkala su dvojica ratnih zarobljenika, seljaka iz Šumadije.

Prve dana posle izlaska iz logora sam sa češkim drugovima proveo lutajući kroz totalno razrušeni grad Halberštat. Amerikanci su nam na reč da smo logoraši dali legitimacije i povlašćene karte za namirnice, propusnice za njihove menze. Ništa nismo morali da dokazujemo. Na nama se videlo da smo bili u koncentracionom logoru, ma kako da su nas presvukli u kojekakve uniforme. Ulicama se kroz ruševine kretala masa bivših logoraša, vojnika, bila je to pijaca vesti na svim evropskim jezicima. Čuo sam da u Magdeburgu ima mnogo Jugoslovena. Zamolio sam posadu nekog engleskog džipa da me poveze. Nisam znao engleski, ali smo se lako sporazumevali – oslobođeni i oslobodioci.

Zatekao sam oko dve hiljade Jugoslovena, pretežno ratnih zarobljenika, nekoliko zatvorenika koncentracionih logora, nekoliko porodica takozvanih „civilnih radnika“ koji su pod prinudom otišli da rade u Nemačkoj. Opisao sam to u romanu „Preskakanje senke“, ali nisam napisao celu istinu. U romanu se doživljenom obično dodaje izmišljeno da bi bilo zanimljivije. Ja sam odlučio da ponešto preskočim,  jer je istina bila toliko preterana i fantastična da je delovala neuverljivo.

Na ulici sam video Vajcenhofera iz Petrovgradau kako u uniformi kapetana prve klase sedi za stolom. Bio je naš komšija u mom rodnom mestu. U njegovoj radnji mi je tata kupio bicikl koji su mi opravljali i gume krpili njegovi šegrti. Poznavali smo se od mog rođenja. Sad je kao najstariji po činu bio komandant naselja. Suludo, zar ne?

Veći deo grada u kome smo se nalazili bio je zapadno od reke Elbe – na češkom Labe – ali na istočnoj obali je bila Crvena armija. Preko reke je vodio pontonski most preko koga su oslobođeni zatvorenici sa istoka stremili kući na zapad, a mnogi su krenuli u suprotnom pravcu. Amerikanci su iz jednog dela grada preko noći izbacili Nemce koji nisu smeli da ponesu ništa sa sobom: nameštaj, posteljina, kuhinjski pribor, sva je na raspolaganje stavljeno oslobođenim zatvorenicima koji su bili u prolazu. Američka vojska je svima pomagala da nađu transport u željenom pravcu, svima osim Jugoslovenima.  Kralju verni srpski generali su naredili da se niko ne vraća „u komunističku zemlju“ što je važilo i za ratne zarobljenike, pa smo hteli, ne hteli, ostali sa njima. Tako su Jugosloveni ubrzo postali „starosedeoci“ i zagospodarili tim delom nemačkog grada.

Ja sam se u koncentracionom logoru bio navikao da se pokorim neminovnom. Sada odjednom ničim nisam bio ugrožen, imao sam šta da jedem, udoban krevet, mogao sam da se poslužim iz nemačkog ormana sa za mene isuviše velikim, ali čistim košuljama, trebio sam vaši sa sebe i čak imao vremena da se zaljubim. Imao sam šestnaest i po godina. I bio sam živ

Sedamnaest godina imao je sovjetski  komandant obližnjeg gradića Bernau Konrad Volf. Upoznaću ga mnogo godina kasnije kad je već bio poznati istočnonemački fimski reditelj, u Beogradu je predstavio svoj dobrim delom autobiogafski film „Imao sam sedamnaest godina“

Šta danas mislim o učenicima drugog ili trećeg razreda gimnazija? Da su nezrela deca? A ja sam u tim godinama već Aušvic i Buhenvald bio ostavio za sobom? Volf je u tim godinama kao oficir  Crvene armije sudio o životu i smrti Nemaca i Nemica.

Rekoh, za mene se rat završio 13. aprila 1945. Nisam znao, a ne bi me ni mnogo uzbuđivalo, da su američke i ruske patrole izbile na reku Elbu kod mesta Torgau i grleći se sa vodkom i viskijem  proslavlajli bliski kraj rata. Kad su me sirene probudile 10. maja u zoru nisam znao da su pre toga u gradu Rajmsu nemački generali pred generalom Ajzenhauerom potpisali kapitulaciju koja je stupila na snagu u noći između 8. i 9. maja kada su isti generali isti dokument potpisali u Berlinu pred maršalom Žukovim.

Kako su to ruski vojnici proslavili spremajući sebi večeru i pijanku prikazao je Volf u svom filmu. Čini mi se da naši Amerikanci u Magdeburgu nisu bili toliko oduševljeni , za njih rat nije bio gotov, strepeli su da li će biti prebačeni na daleki istok, jer se Japan još borio.

Ja sam počeo da razmišljam o tome kada ću i kako da stignem kući i šta ću i koga zateći. Da li je neko od mojih najbližih takođe ostao živ? Na odgovor ću morati da čekam četiri meseca, u domovinu, konkretnu u Kikindu, stigao sam tek 3. septembra.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com   

Tagovi:

9. maj 1945. Ajzenhauer Dan pobede Konrad Volf Kraj Drgog svetskog rata
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Najveći protest u istoriji Srbije

Protest u Beogradu

21.jun 2025. K. S.

Pred protest 28. juna: Širenje panike u režimskim medijima

Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana

Prinudna iseljenja

21.jun 2025. K. S.

Vučić najavljuje promenu Ustava zbog izvršitelja

Predsednik Srbije predlaže izmene Ustava koje bi zaštitile građane od prinudnog iseljenja iz sopstvenog doma tokom izvršnih postupaka

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure