img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zoom

Ja tebi serdare, ti meni vojvodo – Kako nismo pametniji posle sastanka u Patrijaršiji, ali smo gluplji po drugim tačkama dnevnog reda

15. maj 2019, 22:50 Dragoljub Žarković
karikatura: vladimir radibratović
Copied

Vlast je, odjednom, bez ukaza i ustavnog temelja, postala svenarodna i osim distribucije političke moći stiče i privilegiju raspodele ekonomske i socijalne moći i cementirana je očekivanjima ojađenog sveta da će samo od njih dobiti komad hleba i gutljaj vode

Zamor materijala: U traganju za konceptom

U procesu prerastanja građanskih protesta u političke demonstracije dogodilo se neminovno: građana je sve manje, a političara sve više.

Nije tu samo reč o zamoru materijala, mada ima i toga, već se najpre radi o nedostatku jasnog koncepta borbe protiv autoritarnog režima koji je spreman da na krajnjim rubovima politike i političke geografije učini ponešto smenjujući i hapseći lokalne šerife koji su nebitni čak i za lokalnu politiku.

Kombinacija apatične javnosti i vlasti koja teži autoritarnosti dugoročno je opasnija po bolje srpske javne interese od svake druge pošasti.

Svakodnevno se stvara slika da Srbija sedi na buretu baruta i medijske falange horski pišu i bombarduju nas združenom operacijom korisnika nacionalnih frekvencija o sanđamama koje su se udružile da nas unište. Pojava vođe koji nas u nesreći ujedinjuje postaje privlačna i izgleda kao lak izlaz iz tih teških trauma.

I protekla nedelja nudi nam uvid u materijal od kog se gradi takva politička stvarnost. Evo samo nekih primera.

Parada u Nišu, povodom dana Pobede u Drugom svetskom ratu, odložena je jedan dan da bi Vučić mogao da nadgleda mimohod trupa i naoružanja, mada nije jasno šta je tu naše, a šta smo pozajmili za zadušnice toj pobedi, niti je jasno šta smo kupili i koliko smo to platili, a koliko je donirano od „ktitora“ srpske vojne neutralnosti, mada, kada bi čovek čitao samo tabloide, sve smo dobili na lepe oči. Vučićeve, naravno.

Upečatljiv je bio i primer Vučićevog obraćanja javnosti povodom jedne značajne nemačke investicije „a nije Folksvagen“ o kojoj će moći „nešto više da nam kaže za dva meseca“. Ama, nije prošlo ni dva dana kad eto blagovesti o aranžmanu s moćnom kompanijom za proizvodnju avionskih motora – u našem slučaju radi se o servisiranju – ali je na konferenciji za štampu slabo istaknuto da je to memorandum o razumevanju, kakav, na primer, imamo i sa onim nemačkim Tenisom a da već godinama od potpisivanja memoranduma nijedno prase nije zaskvičalo.

Građenje ljudske i političke veličine ozbiljan je i jedan od najstarijih zanata. Kada je Cezar, na zaprepašćenje celog Rima, nasledstvo, moć i bogatstvo testamentom ostavio pranećaku Oktavijanu, ovaj je odmah dao da mu se naprave čizme s đonom od četiri palca kako bi i visinom podsećao na ujaka.

Dobro, Vučić zbilja nema razloga da se na taj način prilagođava narodnim očekivanjima (mada treba zagledati da li ovi njegovi pazare obuću s povišenom petom), ali neutaživa je želja, ljudska a kamoli politička, da dogradi svoju veličinu.


Vrčinsko sokače: Ko će bolje nego svoj svome

Ako je čoveku to zapalo, može i u lokalu. Na tu temu, hit vest, mada je konkurencija žestoka, po meni je decembarska odluka nadležne beogradske komisije da jedna ulica u Vrčinu, opština Grocka, dobije naziv „Braće Simonović“

Posle šest godina borbe, bivši predsednik opštine Grocka Dragoljub Simonović, ostvario je svoj san – deo ulice u kojem žive članovi njegove familije nosiće ime „Braće Simonović“. Takav predlog Skupština grada Beograda usvojila je u decembru prošle godine, na osnovu čega je deo Kasapovačke ulice u Vrčinu preimenovan.

Novo ime ulica je dobila deset dana nakon što je novinaru portala Žig info Milanu Jovanoviću spaljena kuća, za šta je kao nalogodavac optužen upravo Dragoljub Simonović.

Istorija čovečanstva puna je primera slepe sledbeničke politike. Nesebična ljubav prema domovini i narodu, kad je domovina ugrožena, a narod napaćen, obeležila je mnoge herojske ali i crne istorijske hronike. Nego, mali smo mi za tektonske poremećaje na globalnoj sceni. Nevolju možemo napraviti samo sebi (i ponekom susedu).

Vlast je, odjednom, bez ukaza i ustavnog temelja, postala svenarodna i osim distribucije političke moći stiče i privilegiju raspodele ekonomske i socijalne moći i cementirana je očekivanjima ojađenog sveta da će samo od njih dobiti komad hleba i gutljaj vode. Dok traje takvo stanje svesti, cementirano monopolom na saopštavanje dobrih vesti, teško je očekivati da i onaj šator montiran ispred Vučićeve rezidencije, replika iz filma Boj na Kosovu, pod kojim je Miloš ubio Murata, bude posećeniji osim ako kiša ne natera prolaznike da se tu sklone.


Tehnika: Sam svoj majstor

U korpus tih svakonedeljnih čuda koja služe opsenarskoj prirodi svake vlasti spada i sastanak upriličen u Srpskoj patrijaršiji tokom ovoprolećnog zasedanja Sinoda. Osim onog ritualnog „ja tebi serdare, ti meni vojvodo“, ništa novo nismo saznali o pravcu i načinu na koji će drešiti kosovski čvor.

U vezi s tim, moram da ponovim pitanje koje sam već postavio: „Da li je u redu da o Vučićevom predlogu oko Kosova prvo bude obavešteno sveštenstvo ili bi pravo prvenstva trebalo da imamo mi koji plaćamo porez?“

Još je većinsko narodno uverenje, a to pokazuju sva istraživanja, pa i ovo koje objavljujemo u ovom broju „Vremena“, da kritika ovih kojima je zapala dužnost spasavanja naroda i narodne imovine liči na sitničarska i nepoštena posla. Dug je put do spoznaje da su taj dramolet sami napisali, režirali i podelili uloge. I još očekuju da im aplaudiramo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

08.maj 2026. Filip Švarm

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Aleksandar Vučić

Komentar

07.maj 2026. Nemanja Rujević

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure