img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Invazija Rusije na Ukrajinu: Treći svetski rat je počeo

28. april 2022, 19:13 Andrej Ivanji
Foto: Russian Defense Ministry Press Service via AP
Sve je zamislivo: Ruska vojna vežba pred napad na Ukrajinu
Copied

U rat u Ukrajni direktno su uključene zemlje sa četiri kontinenta, a indirektno je pogođen gotovo ceo svet. To jeste svetski rat, samo što nije onaj Treći svetski rat koga su se generacije pribojavale. Još uvek

Države članice NATO-a i Ruska federacija još uvek striktno vode računa o tome da ne zapucaju jedni na druge. Ali to ne znači da Treći svetski rat nije počeo. I te kako je počeo. U njega su direktno umešane četiri nuklearne sile: SAD, Rusija, Velika Britanija i Francuska. Umešano je i sijaset većih i manjih država članica NATO-a: naoružavaju ukrajinske oružane snage „odbrambenim oružjem“ kojim raspolažu i koga hoće da se odreknu. U rat su invanzivno umešani severnoamerički i evropski kontinent. Umešana je čak i večno neutralna Švajcarska koja se priključila zapadnim sankcijama Rusiji.

Sankcije Rusiji manjeg ili većeg obima su uveli i Kanada, Australija, Novi Zeland, Japan, Južna Koreja. Ekonomskim sankcijama se iscrpljuje borbena moć Rusije, što jeste aktivno učešće u ratu. Ovaj rat zbog nestašice i vrtoglavih cena pšenice i kukuruza drastično pogađa afrički kontinent kome preti još daleko veća smrtnost od gladi.

Kina se još uvek drži neutralno, s tendicijom razumevanja za Moskvu. Ako bi se i  Kina na neki način uključila u sukob, ovaj svetski rat bi bio gotovo kompletan. Po strani bi ostali samo Južna Amerika i Antartik.

Ovaj svetski rat koji se odvija pred našim očima u globalnim okvirima još uvek nije eskalirao. Ako bi u nekom trenutku interkontinentalne ili neke druge balističke rakete dugog dometa počele da lete naokolo izvan granica Ukrajine, to bi značilo da je svet konačno izgubio bitku sam sa sobom. To bi bio još jedan veliki korak do onog Trećeg svetskog rata koga su se generacije pribojavale od početka 1950-tih godina – nuklearnog.

U ovoj sadašnoj fazi svetskog rata praktično čitava zapadna hemisfera pruža logističku pomoć Ukrajini koju je napala Rusija: ukrajinski vojnici dobijaju oružje i municiju da bi efikasno mogli  da se brane od ruske invazije i ubijaju ruske vojnike; zahvaljujući oružju sa zapada, ruske trupe trpe velike gubitke u ljudstvu i tehnici; Međunarodni monetarni fond i Svetska banka Ukrajini uplaćuju 4,7 milijardi evra mesečno kako bi mogla da funkcioniše u ratnom stanju. Rusi, za sada, ubijaju samo Ukrajince.

Biće da je ukrajinska vojska već pogodila ciljeve na teritoriji Rusije blizu granice sa Ukrajinom – depoe sa municijom blizu Belgoroda. Šta će se dogoditi ako ukrajinski vojnici raketama američke ili britanske prozvodnje budu počeli da pogađaju ciljeve u Rusiji? Koliko je daleko Vladimir Putin spreman da ide, ako ruskim okupacionim snagama u Ukrajini bude pretio poraz?

Samo po sebi je zastrašujuće, što više ništa nije nezamislivo.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Nuklearni rat Treći svetski rat Rat u Ukrajini nuklearna pretnja treći svetski rat je počeo svetski rat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Mržnja

27.mart 2026. B. B.

BIRN: Identifikovali smo Srbina koji je pokušao da podstakne mržnju u po nalogu Kremlja

Državljanin Srbije koji je po nalogu Rusije organizovao operacije u pokušaju da destabilizuje Francusku i Nemačku, podsticanjem verske i etničke mržnje, identifikovan je u hramu SPC u Moskvi, piše BIRN

Pregled nedelje

27.mart 2026. Filip Švarm

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Lokalni izbori

26.mart 2026. I.M.

Noć u Kuli: Fantomke, palice i sukobljene priče aktivista i policije

Inicijativa „Mladi Kula“ tvrdi da su njihovi aktivisti napadnuti, dok policija navodi da su meta bili članovi SNS-a

1. juna održavaju se izbori za savete mesnih zajednica na jugu Srbije

Lokalni izbori

26.mart 2026. Bojan Bednar

Rekordan broj posmatrača na lokalnim izborima: Očekuje se nadmetanje za svaki glas

Ogromno je interesovanje za izbore u 10 lokalnih samouprava 29. marta. Samo u Kuli, koja ima 40 biračkih mesta, biće najmanje 1.600 posmatrača. I Vlast i opozicija se očigledno spremaju za borbu posle zatvaranja biračkih mesta

Komentar

26.mart 2026. Nemanja Rujević

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Komentar

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure