
Godinu dana od početka blokada
Studenti poručili: „Predsedniče, vaše vreme je isteklo!“
Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležili godišnjicu početka blokade na tom fakultetu
Foto: Russian Defense Ministry Press Service via AP
U rat u Ukrajni direktno su uključene zemlje sa četiri kontinenta, a indirektno je pogođen gotovo ceo svet. To jeste svetski rat, samo što nije onaj Treći svetski rat koga su se generacije pribojavale. Još uvek
Države članice NATO-a i Ruska federacija još uvek striktno vode računa o tome da ne zapucaju jedni na druge. Ali to ne znači da Treći svetski rat nije počeo. I te kako je počeo. U njega su direktno umešane četiri nuklearne sile: SAD, Rusija, Velika Britanija i Francuska. Umešano je i sijaset većih i manjih država članica NATO-a: naoružavaju ukrajinske oružane snage „odbrambenim oružjem“ kojim raspolažu i koga hoće da se odreknu. U rat su invanzivno umešani severnoamerički i evropski kontinent. Umešana je čak i večno neutralna Švajcarska koja se priključila zapadnim sankcijama Rusiji.
Sankcije Rusiji manjeg ili većeg obima su uveli i Kanada, Australija, Novi Zeland, Japan, Južna Koreja. Ekonomskim sankcijama se iscrpljuje borbena moć Rusije, što jeste aktivno učešće u ratu. Ovaj rat zbog nestašice i vrtoglavih cena pšenice i kukuruza drastično pogađa afrički kontinent kome preti još daleko veća smrtnost od gladi.
Kina se još uvek drži neutralno, s tendicijom razumevanja za Moskvu. Ako bi se i Kina na neki način uključila u sukob, ovaj svetski rat bi bio gotovo kompletan. Po strani bi ostali samo Južna Amerika i Antartik.
Ovaj svetski rat koji se odvija pred našim očima u globalnim okvirima još uvek nije eskalirao. Ako bi u nekom trenutku interkontinentalne ili neke druge balističke rakete dugog dometa počele da lete naokolo izvan granica Ukrajine, to bi značilo da je svet konačno izgubio bitku sam sa sobom. To bi bio još jedan veliki korak do onog Trećeg svetskog rata koga su se generacije pribojavale od početka 1950-tih godina – nuklearnog.
U ovoj sadašnoj fazi svetskog rata praktično čitava zapadna hemisfera pruža logističku pomoć Ukrajini koju je napala Rusija: ukrajinski vojnici dobijaju oružje i municiju da bi efikasno mogli da se brane od ruske invazije i ubijaju ruske vojnike; zahvaljujući oružju sa zapada, ruske trupe trpe velike gubitke u ljudstvu i tehnici; Međunarodni monetarni fond i Svetska banka Ukrajini uplaćuju 4,7 milijardi evra mesečno kako bi mogla da funkcioniše u ratnom stanju. Rusi, za sada, ubijaju samo Ukrajince.
Biće da je ukrajinska vojska već pogodila ciljeve na teritoriji Rusije blizu granice sa Ukrajinom – depoe sa municijom blizu Belgoroda. Šta će se dogoditi ako ukrajinski vojnici raketama američke ili britanske prozvodnje budu počeli da pogađaju ciljeve u Rusiji? Koliko je daleko Vladimir Putin spreman da ide, ako ruskim okupacionim snagama u Ukrajini bude pretio poraz?
Samo po sebi je zastrašujuće, što više ništa nije nezamislivo.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležili godišnjicu početka blokade na tom fakultetu

Službena beleška tužiteljke Prvog osnovnog javnog tužilaštva otkriva da joj je 5. novembra onemogućeno da izvrši uviđaj na prostoru Ćacilenda, iako je postojala prijava o teškom krivičnom delu. Dokument baca novo svetlo na postupanje policije tokom protesta

Korisnici Orion telekoma ponovo su izgubili N1. Da li je ovo trajno isključenje i ima li veze sa time što je pretplatnike ove firme preuzela firma koju treba da kupi Telekom - pre samo nedelju dana

Prema najnovijem izveštaju platforme CIVICUS Monitor, Srbija je u 2025. godini pala iz kategorije „opstruiranog” u status države „pod represijom”, što podrazumeva ozbiljna ograničenja slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja
Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve