img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Invazija Rusije na Ukrajinu: Treći svetski rat je počeo

28. april 2022, 19:13 Andrej Ivanji
Foto: Russian Defense Ministry Press Service via AP
Sve je zamislivo: Ruska vojna vežba pred napad na Ukrajinu
Copied

U rat u Ukrajni direktno su uključene zemlje sa četiri kontinenta, a indirektno je pogođen gotovo ceo svet. To jeste svetski rat, samo što nije onaj Treći svetski rat koga su se generacije pribojavale. Još uvek

Države članice NATO-a i Ruska federacija još uvek striktno vode računa o tome da ne zapucaju jedni na druge. Ali to ne znači da Treći svetski rat nije počeo. I te kako je počeo. U njega su direktno umešane četiri nuklearne sile: SAD, Rusija, Velika Britanija i Francuska. Umešano je i sijaset većih i manjih država članica NATO-a: naoružavaju ukrajinske oružane snage „odbrambenim oružjem“ kojim raspolažu i koga hoće da se odreknu. U rat su invanzivno umešani severnoamerički i evropski kontinent. Umešana je čak i večno neutralna Švajcarska koja se priključila zapadnim sankcijama Rusiji.

Sankcije Rusiji manjeg ili većeg obima su uveli i Kanada, Australija, Novi Zeland, Japan, Južna Koreja. Ekonomskim sankcijama se iscrpljuje borbena moć Rusije, što jeste aktivno učešće u ratu. Ovaj rat zbog nestašice i vrtoglavih cena pšenice i kukuruza drastično pogađa afrički kontinent kome preti još daleko veća smrtnost od gladi.

Kina se još uvek drži neutralno, s tendicijom razumevanja za Moskvu. Ako bi se i  Kina na neki način uključila u sukob, ovaj svetski rat bi bio gotovo kompletan. Po strani bi ostali samo Južna Amerika i Antartik.

Ovaj svetski rat koji se odvija pred našim očima u globalnim okvirima još uvek nije eskalirao. Ako bi u nekom trenutku interkontinentalne ili neke druge balističke rakete dugog dometa počele da lete naokolo izvan granica Ukrajine, to bi značilo da je svet konačno izgubio bitku sam sa sobom. To bi bio još jedan veliki korak do onog Trećeg svetskog rata koga su se generacije pribojavale od početka 1950-tih godina – nuklearnog.

U ovoj sadašnoj fazi svetskog rata praktično čitava zapadna hemisfera pruža logističku pomoć Ukrajini koju je napala Rusija: ukrajinski vojnici dobijaju oružje i municiju da bi efikasno mogli  da se brane od ruske invazije i ubijaju ruske vojnike; zahvaljujući oružju sa zapada, ruske trupe trpe velike gubitke u ljudstvu i tehnici; Međunarodni monetarni fond i Svetska banka Ukrajini uplaćuju 4,7 milijardi evra mesečno kako bi mogla da funkcioniše u ratnom stanju. Rusi, za sada, ubijaju samo Ukrajince.

Biće da je ukrajinska vojska već pogodila ciljeve na teritoriji Rusije blizu granice sa Ukrajinom – depoe sa municijom blizu Belgoroda. Šta će se dogoditi ako ukrajinski vojnici raketama američke ili britanske prozvodnje budu počeli da pogađaju ciljeve u Rusiji? Koliko je daleko Vladimir Putin spreman da ide, ako ruskim okupacionim snagama u Ukrajini bude pretio poraz?

Samo po sebi je zastrašujuće, što više ništa nije nezamislivo.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

nuklearna pretnja treći svetski rat je počeo svetski rat Nuklearni rat Treći svetski rat Rat u Ukrajini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Referendum o Dodiku 25. oktobra

BiH

22.mart 2026. M. L. J.

Dodik se vratio na stara podešavanja: Opet huška na raspad BiH

Milorad Dodik ponovio je da ne veruje u Bosnu i Hercegovinu, jer je ona, kako je naveo, nemoguća država i dodao da je njegov jedini motiv Republika Srpska

Evropski parlament, zastava EU, stepenice

Evropska unija

22.mart 2026. M. L. J.

EU želi Srbiju samo zbog litijuma – ovako misli 40 odsto građana Srbije

Od onih koji bi izašli na referendum njih 41,6 bi glasala za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, navodi se u istraživanju javnog mnjenja Centra za evropske politike.

Miting SNS-a u „Areni

21.mart 2026. A. I.

Gradonačelnik Srbije Aleksandar Vučić ili kako je Krle „Arenu“ pretvorio u Marakanu

Vrhunac izborne kampanje naprednjačkog režima za deset lokalnih samouprava odigrao se u beogradskoj „Areni“. Opsena Aleksandra Vučića je u prenosu uživo režimskih televizija podignuta na još malo viši nivo. Cirkus je bio kompletan

Ljudi izlaze i mnogobrojnih parkiranih autobusa

Analiza

21.mart 2026. Nemanja Rujević

Vučićevi „blokaderi“: Nas i autobusa trista miliona

Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica

Studenti u blokadi

20.mart 2026. N. M.

Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija

Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure