

Pregled nedelje
Portparoli razočaranih birača
Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija




Sa osvojenih sedam od sedamnaest godišnjih nagrada za onlajn novinarstvo u Evropi, BBC Onlajn se izdvojio (moglo bi se reći osamio) na vrhu internet novinarstva Starog kontinenta. Nagrade se dodeljuju od 1999. godine, početkom jula, u organizaciji Net Media (vidi sajt www.net-media.co.uk/awards), a ove godine je bilo više prijavljenih radova/takmičara nego ikada. Čak 875 prijava iz 24 evropske zemlje, dvostruko više nego prethodne godine. Radove su pregledale i procenjivale 122 sudije iz vodećih evropskih medijskih kuća, što bi trebalo da posvedoči o raznovrsnosti ukusa i poimanja onlajn novinarstva.
Uspeh britanskog sajta, iza koga stoji ugledna medijska kuća, daleko je od slučajnosti iz više razloga, od kojih je profesionalizam koji se tamo neguje samo jedan. Bitan, ali ne i presudan. Onlajn novinarstvo razlikuje se od onog koje se praktikuje u drugim medijima na više načina, pomenimo samo taj da je ovo najmanje razvijena kategorija novinarstva, forme nisu definisane niti se može jasno predvideti pravac u kojem će se ono razvijati. Kako sada stvari stoje, onlajn novinarstvo bi sledeći veliki prodor moglo napraviti ka mobilnim telefonima, u obliku SMS poruka ili nečeg sličnog, možda tehnički malo naprednijeg. Uzimajući u obzir ograničene mogućnosti, postavlja se pitanje koliko će tu biti novinarstva uopšte, ali, kao što smo već rekli, reč je o formi u razvoju pa se ne treba opterećivati fantaziranjem. Uostalom, da li ste pre nekoliko godina mogli i zamisliti da ćete čitati jutarnje novine iz celog sveta a da pre toga ne morate da odete do najbližeg otvorenog kioska ili da ćete svoju omiljenu lokalnu radio stanicu moći da slušate pomoću kompjutera na drugom kraju sveta?
Uspeh BBC-ja zanimljiv nam je iz drugog razloga koji mnogo više govori o stanju onlajn novinarstva, pre svega u Evropi i Americi gde se po tom pitanju najdalje otišlo. Propast internet kompanija doveo je do potpunog povlačenja oglašavača sa interneta, što se odrazilo i na onlajn novinarstvo. Većina medija koji su postojali samo na interentu nestali su ili su znatno smanjili svoje aktivnosti. Oni koji postoje kao štampani, radio ili TV mediji sveli su svoje internet prezentacije na prenošenje sadržaja iz osnovnog medija, što znači da danas imamo veoma malo sadržaja pravljenih ekskluzivno za internet. Budući da se finansira iz budžeta, bez oslanjanja na reklame, BBC Onlajn (news.bbc.co.uk) jedini je onlajn medij koji se konstantno razvija, što je rezultiralo tim uspehom, ali i nagradama dobijenim u Americi pre toga (najbolja onlajn medijska kuća za 2001. godinu).
I svečana dodela nagrada, održana 4. jula u Londonu, oslikavala je aktuelno stanje na internetu. Sponzori su pokazali apsolutnu nezainteresovanost, pa je dodela upriličena u klubu malo manjem od prosečne školske učionice. Dobitnicima su dodeljivane diplome, a sa televizora u uglu emitovan je snimak prošlogodišnje glamurozne svečanosti koja je podsećala na dodelu Oskara (s nagradama od niklovanog metala). Po rečima organizatora Milvertona Valasa, postoje planovi da se svečanost ubuduće održava u drugim evropskim gradovima, što je jedna od ideja kako da se takmičenje razvije u dobrom pravcu.
Inače, od 17 nagrada 11 su dobili britanski sajtovi, a pet španski (El Mundo čak tri), dok je za novinara godine izabran Dejvid Vajthaus, koji za BBC piše o nauci. Da podsetimo, 2000. godine to priznanje dobio je Miroslav Filipović, u to vreme u zatvoru zbog svojih tekstova objavljenih na sajtu www.iwpr.net.


Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija


Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon


Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna


Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“


Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve