img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Femicid i samoubistvo ubice: Pokušaji šekspirizacije zločina

20. новембар 2022, 16:40 Jovana Gligorijević
Foto: Ana Batrićević
Copied

Kada žrtva ne dobije priliku da napravi izbor da li će živeti ili ne, to nije tragedija, u tome nema ničeg šekspirovskog – to je prosto zločin. Ako se već prave paralele sa velikim književnim delima, što neki čine kada samoubistvo počini neko ko je prethodno ubio ženu, moramo biti precizni: Romeo nije ubio Juliju, ni obrnuto

U danima kada nastaje ovaj tekst, tabloidi u Srbiji i regionu besomučno izveštavaju o slučaju ratnog veterana iz Tuzle koji je ubio suprugu, a potom i sebe. Po ko zna koji put, prave istu grešku: slučaj nazivaju tragedijom, ističu da je ubica-samoubica bio nosilac značke Zlatni ljiljan, koja se dodeljuje vojnicima i oficirima za doprinos u oružanim dejstvima Armije BiH tokom rata 1992-1995.

Način na koji bosanskohercegovački tabloidi izveštavaju o ovom slučaju neodoljivo podseća na boljke od kojih su se srpski mediji donekle izlečili. U Srbiji se zaista sve ređe dešava da mediji romantizuju femicid koji je praćen samoubistvom počinioca.

Slušaj Pajčin-Kapisoda

No, put do toga bio je dug i mučan. Slučaj koji je najviše medijski obrađivan sigurno je ubistvo pevačice Ksenije Pajčin u martu 2010. Nju je vatrenim oružjem ubio emotivni partner Filip Kapisoda, koji je potom i sam izvršio samoubistvo. U danima i nedeljama koje su usledile, mediji su pisali o paru Pajčin-Kapisoda kao o “Romeu i Juliji”, naslovi su sadržali fraze poput “tragičan kraj velike ljubavi”, a bilo je medijskih spekulacija da će biti – zajedno sahranjeni.

Ovo poslednje “prelilo je čašu”: reagovali su porodica Pajčin i brojne ženske organizacije, naglašavajući da je u ovom slučaju jasno ko je ubica, a ko žrtva i da to što se ubica i sam ubio ne menja ništa, kada je reč o njegovoj odgovornosti. Ksenija Pajčin nije imala priliku da napravi izbor da li će živeti ili ne, dok Kapisoda jeste.

I tu treba i mora da bude kraj svakom narativu koji fenomen femicida i samoubistva pokušava da predstavi tragično šekspirovski. Jer, ako pravimo paralele sa velikim književnim delima, moramo biti precizni: i Romeo i Julija počinili su samoubistvo, maltene nezavisno jedno od drugog.

„Volim je i tako mrtvu, hladnu i zgrčenu“

U novembru 2012. Darijan Musić ubio je u Novom Sadu svoju devojku Vladislavu Červenko. Musić se nije ubio, danima je bežao od policije, ostavljajući na svom Fejsbuk profilu kilometarske postove u kojima se obraćao direktno mrtvoj Vladislavi, patetično izjavljujući ljubav i preteći samoubistvom. ”Volim je i tako mrtvu, hladnu i zgrčenu. Voleću je zauvek više od sebe i svega! Voli i ona mene i dalje, mi smo nešto posebno. Ali jbg bog je opet imao us*an plan za mene… Mrzite me, imate i razlog, ja ću je opet voleti!!! Saučešće porodici, nisam hteo jbg, izjednačiću sad. Prenesite saučešće mojoj mami”, napisao je Musić nakon što je, prema nalazima sudskih veštaka Vladislavi naneo više od 60 povreda rukama, nogama, metalnom šipkom i nožem.

Zvaničan uzrok smrti Vladislave Červenko bila je povreda jetre izazvana višestrukim udarcima. Musić se nije ubio, uhapšen je i osuđen, ali je način na koji su mediji direktno prenosili njegove postove na Fejsbuku, kao i svirep način na koji je ubio Vladislavu, izazvao nedvojbenu osudu javnosti.

Nezapamćeno medijsko posrnuće

To, međutim, nije bio slučaj sa Stelom Gudelj (26), studentkinjom medicine koju je 2013. zadavio bivši partner Aleksandar Šundić (23). I on je danima bežao od policije i ostavljao poruke kako se neće predati živ, ali se na kraju ipak predao. Međutim, medijsko posrnuće koje je pratilo ovaj slučaj nezapamćeno je čak i ovde, gde se do etike i saosećanja u medijima ne drži mnogo.

Gotovo svi mediji prenosili su izjave Aleksandrovih prijatelja koji su ga opisivali kao finog mladića “koji se zaljubio u laku devojku”, koja ga je “namerno pravila ljubomornim”, “bila starija od njega”, kako ga je “izludela”. Stela je, međutim, vezu sa Aleksandrom raskinula nekoliko meseci pre ubistva, a kada su pozvani na odgovornost za ono što rade, mediji koji su, bez preterivanja, branili Aleksandrov čin, tvrdili su da treba da se čuje i “druga strana”.

Podsećamo da kod femicida nema prve i druge strane, prva je ubijena, satrta i ućutkana.

Zlokobna statistika

U Srbiji, ali i u ostatku sveta, broj istraživanja na temu femicida praćenog samoubistvom počinioca gotovo da je jednocifren. U Srbiji se ovaj fenomen pominje u okviru istraživana femicida, dok su sociokulturološke studije ovog fenomena dostupne samo za Ganu, Izrael i još nekolicinu zemalja, koje su kulturološki teško uporedive sa Balkanom.

Neke podatke ipak imamo. U ovoj godini, do novembra se dogodilo 25 femicida, od toga osam samoubistava ubice i šest pokušaja samoubistava. U 2021. dogodilo se 26 femicida, od čega je pet praćeno samoubistavom ubice, dok je u 2020. od ukupno 29 femicida, 10 pratilo samoubistavo ubice.

U periodu od 2017. do 2020. godine, tri četvrtine učinilaca je nakon femicida pokušalo ili izvršilo samoubistvo, pokazuje publikacija “Analiza slučajeva femicida vatrenim oružjem” (UNDP, 2021). Od tri slučaja u kojima su učinioci nakon izvršenja femicida pokušali da ubiju i sebe, u jednom slučaju jedina informacija je bila da se učinilac nalazi u teškom stanju i da je životno ugrožen, za jednog učinioca nema daljih informacija, dok u trećem slučaju mediji navode da se učinilac oporavio i da mu je određen pritvor.

U slučajevima kada učinioci nisu izvršili samoubistvo (4 slučaja), institucionalni odgovor odmah po izvršenju femicida bio je hapšenje i zadržavanje učinioca na 48 sati, što je produženo na 30 dana. Samo u jednom slučaju došlo je do sudskog ishoda i, kako mediji navode, učinilac je osuđen na 10 godina zatvora (devet godina zbog ubistva i godinu dana zbog nedozvoljenog nošenja oružja). Ubistvo je iz teškog preinačeno u obično, a učinilac je do pravosnažnosti presude bio pušten na slobodu, pa su mediji izveštavali da žrtvina ćerka strahuje za svoju bezbednost budući da živi u blizini učinioca.

Pretnje samoubistvom kao obrazac

U dostupnoj literaturi pominje se i da su pretnje učinioca samoubistvom uočene kao obrazac zlostavljanja intimnih partnerki, naročito onda kada žrtva napusti nasilnika pa on koristi manipulativne pretnje samoubistvom kako bi povratio kontrolu nad njom (Burden, 2020). Ovo se ogleda u sledećim ponašanjima učinioca prema žrtvi: govori joj da je ona njegov razlog za život; preti joj da će se ubiti ako pokuša da ga napusti ili da se razvede; govori joj da nema zašto da živi ako mu se ona ne vrati ili ako ne ostane sa njim; preti samoubistvom kako bi je naterao da ,,dokaže“ svoju ljubav prema njemu radeći sve ono što on zahteva; nagoveštava da će žena biti kriva ako on završi mrtav (Burden, 2020).

Samoubistvo ubice je karakteristično je za muškarce ubice žena – samo 1 odsto ubistava intimnog partnera praćenog samoubistvom su slučajevi u kojima su žene ubile muškog partnera i izvršile samoubistvo (Mršević, 2013:63).

U stručnoj literaturi se samoubistvo posle izvršenja ubistva u okviru partnerskog odnosa naziva produženi suicid. Iako je ubistvo-samoubistvo poslednjih godina često zastupljeno, mali je broj studija koje proučavaju ovaj fenomen. Kao najčešći uzrok samoubistva ubice navode se depresija, patološka posesivnost i strah od gubitka partnerke (Mathews, 2005:20-21cit. prema Lacmanović, 2018:4; Mathews, 2008: 37), neuzvraćena ljubav, prevara, gubitak interesovanja i drugi problemi emocionalne prirode. Samoubistvo posle ubistva predstavlja erupciju neobuzdane agresije, koja potiče od neusklađenih emocija, prolongiranih stresova i formiranja anksioznosti visokog rizika, posebno između bračnih i vanbračnih partnera (Kovačević, Kecman, 2006:38).

Nijedna raspoloživa studija ne pominje  – izbegavanje odgovornosti. Taj motiv nekako bode oči i prvi nam je na pameti, ali je do egzaktnih dokaza veoma teško doći, jer nijedan ubica koji preživi pokušaj samoubistva neće u svojoj odbrani reći: pokušao sam da se ubijem da ne bih odgovarao za ubistvo.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Darijan Musić Femicid femicid i samoubistvo femicid pravosuđe femicid samoubistvo počinioca Filip Kapisoda istraživanje femicida izveštavanje medija femicid jovana gligorijević femicid koliko žena godišnje biva ubijeno u srbiji ksenija pajčin mediji i femicid pretnja samoubistvom Romeo i Julija femicid slučaj Dijane Hrkalović Stela Gudelj femicid studije o femicidu ubijanje žena ubistvo žena srbija Vladislava Červenko
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na ulicama ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić : Ljudi su nervozni, protesti najveći problem za 23 odsto populacije

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za EXPO

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Prosvetni radnici pod sve većim pritiskom

30.мај 2025. I.M.

Dok se u Beogradu polemiše o uvođenju onlajn nastave, u Srbobranu zbog podrške studentima profesorke dobile otkaze

Dok Beogradski univerzitet traži fleksibilnost i prelazak na onlajn nastavu, profesorke u Srbobranu bivaju kažnjene zbog solidarnosti sa studentima. Ovi događaji otvaraju pitanje – važe li ista pravila i mere za sve delove obrazovnog sistema u Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Povezane vesti

Društvo

20.октобар Jovana Gligorijević

Femicid i centri za socijalni rad: Slobodna procena na putu u grob

U leto 2017. Olga Lovrić i Maja Đorđević stradale su na isti način: ubili su ih bivši partneri ispred centara za socijalni rad. Maji Đorđević je bivši muž, pre nego što ju je ubio, bacio pred noge mrtvog sina. Dvogodišnju Petru B. iz Vršca otac je 4. oktobra 2022. udavio, a potom se ubio. Ovi zločini su posledica propusta centara za socijalni rad

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure