img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Europrajd: Bubuljice na licu demokratije

06. септембар 2022, 07:57 Zoran Hamović
Foto: Sava Radovanović/Tanjug
Rasplamsana netrpeljivost: Uklanjanje grafita sa izloga Prajd info centra u Beogradu
Copied

Svi imaju ista prava, sloboda javnog izražavanja pripada i onima koji drugačije misle. Nema opravdanja za zabranu održavanja  Europrajda. Zabranom su bez potrebe stvorene nepomirljive strane koje još žešće proizvode isključivost i netoleranciju

Ne mogu baš da kažem da mi je bliska ideja Prajda. Homoseksualnost, transeksualnost i sve ono što je rodplus  kod mene ne izaziva prijatne misli i osećanja. Štaviše. Ali to ne znači da mi nije blisko razumevanje da postoje drugi i drugačiji. Naše slobode su komplementarne i ne moraju se sukobljavati.

Nije bilo neophodno da nas američki državni sekretar Entoni Blinken  podseća da su ‘sloboda mirnog okupljanja i izražavanja suštinske komponente zdrave demokratije’.  Nedavno smo, da to dobro znamo i praktično potvrdili. Dozvoljeno je hiljadama aktivista Litije za spas Srbije na ulicama Beograda da izraze svoje zebnje da su ugrožene tradicionalne vrednosti među kojima je, kako ističu, normalana porodica.

Sadržaj protesnih poruka na beogradskoj litiji usmeren je i u drugim pravcima, kao što su iskazivanje ljubavi prema ruskom predsedniku, podrška vojnoj operaciji u Ukrajini, podsećanje da je Kosovo srce Srbije i druge. Organizovana uz mnoge crkvene simbole, ikone, zastave, ripide, transparente, šetnja je poprimila karakter litije – sve popularnijeg modela protesnog okupljanja.

Kakvi god da su, imali su prostor i mogućnost da slobodno iskažu ono što misle, pokažu ono čemu streme i preporučuju drugima. Njihov protest isprovociran je pre svega najavljenom manifestacijom Europrajd i šetnjom brojnih učesnika iz raznih evropskih zemalja po beogradskim ulicama. I onda vlast koja već dve decenije ne izlazi iz puberteta, bez zrelosti odlučivanja, u strahu izriče zabranu održavanja.

Zaboravalja da svi imaju ista prava i da sloboda javnog izražavanja pripada i onima koji drugačije misle.  Dakle, nema opravdanja za zabranu održavanja  Europrajda. Nepotrebno su se samo razbuktale navijačke strasti u javnosti. Natezanje oko realizacije ulične šetnje nekoliko hiljada domaćih i stranih aktivista i boraca za ljudska prava rezultiralo je povećavanjem otpora i otvorenih pretnji organizatorima i učesnicima manifestacije.

Sa najviših mesta državne uprave, uključujući i predsednika države i ministra policije, učinjeno je sve da se antagonizacijom izazove sukob, a ne da se spreči. Zabranom su bez potrebe stvorene nepomirljive strane koje još žešće proizvode isključivost i netoleranciju. I šta smo dobili? Pojačan je glas salonskih intelekutalaca i tviteraša, dežurnih branilaca pravde i prava, provokatora, uzbunjvača, kao i dobro plaćenih eksperta koji nas s maskirnom ravnodušnošću upozoravaju da nam bez Prajda nema (evropskog) života.

Na delu je međusobna vrednosna diskreditacija litijaša i prajdovaca i gubljenje vremena nevinih posmatrača. Etiketrianje ispunjava medijski prostor  i nestrpljenje raste.  Pojedini političari su se svrstali na jednu od strana i maksimalno podižu pritsak koristeći promotivni arsenal pojednostavljenog jezika i brze akcije.

Ali bodove u gostima ne jure samo političari. Najbolje prolaze oni koji su ukapirali da je trgovina ljudskim pravima veoma unosan posao, da im glumatanje obespravljenih gej aktivista pruža udoban život, putovanja uz jeftinu promociju, a ne afirmaciju vrednosti za koje bi trebalo da se zalažu.

Društvo kakvo je naše, a i ne samo naše, nije u stanju niti će biti da se suoči sa munjevitim prihvatanjem nametnutih obrazaca ponašanja. Nešto smo valjda naučili iz istorije: da je poželjno da se sve promene mogu i moraju usvajati postepeno i s razumevanjem.  Težak je prelazak iz pravolinijskog kretanja ‘duštva tradicije’ u višesmerno ‘društvo tendencija’. Zrelost društva ukazuje da neistomišljenici ne moraju da budu na poprištu neprekidnih sukoba uz nametanje volje do istrebljenja.

Najavljeno je da će izvestan broj evropskih i regionalnih političara i funkcionera doći i učestvati u (zabranjenoj) šetnji i time i zaštititi sve one koji imaju nameru da izađu na ulicu u vreme Europrajda. Deluje kao da žele da nam donesu kremu protiv bubuljica na obrazima naših političkih pubertetlija.

Voleo bih da kad su već tu kod nas u gostima, da iskoristimo priliku i organizujemo konferernciju, razmenimo iskustva kako se organizuje privatna vojska da bije građane, kako se sarađuje sa kriminalcima koji melju ljude, kako se na državnim gazdinstvima gaji marihuana, kako predsednik države otima dokaze od istrage, ili kako se može unapređivati prostitucija kod pojedinih stranačkih lidera, a da to pravobranilac i sudovi ne primate…

Eto, da ne lečimo samo bubuljice….

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

demokratija srbija europrajd europrajd 2022. europrajd beograd europrajd demokratija evroprajd beograd hamović evroprajd litija za spas srbije sloboda izražavanja Zoran Hamović zoran hamović europrajd
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure