Reč je o onome šta smo bili, šta jesmo i šta smo mogli biti; reč je o najvećem modernizatorskom i reformskom poduhvatu u zemlji od Drugog svetskog rata; reč je – pre svega – o čoveku koji je iza tog procesa posvećeno stajao i zbog njega izgubio život
Teško je govoriti o filmu na kojem ste radili nakon što je prikazan, a gotovo nemoguće kada ga publika još nije vidjela. Dugo smo se nosili sa temom. Problem nije bio u materijalu, već u njegovom izboru.
Naime, Zoran Đinđić nije se slučajno zatekao u istoriji – on je istoriju stvarao. Peti oktobar 2000. nezamisliv je bez njega. Niko ne može reći koliko bi još jedan pogubni režim potrajao, kakve posljedice po zemlju izazvao uključujući – sasvim moguće – i građanski rat. Za izostanak krvoprolića zahvalnost Đinđiću duguju svi građani Srbije – kako oni što rušili vlast Slobodana Miloševića, tako i ovi koji su je branili. Jednim i drugima, život je od tog trenutka krenuo na bolje.
Ali da bi mu Peti oktobar postao o životno djelo, Đinđić je politički morao sazreti devedesetih godina prošlog stoljeća. Nije to bio linearan put. Iz grešaka, sumnjivih procjena, iznevjerenih nada, političkih sukoba i izdaja, Đinđić je stalno učio, širio iskustva i vidike, mijenjao sebe i javno mnijenje. A ipak, konstanta je bila jasna: neusporediva radna etika u ostvarivanju vizije Srbije kao moderne i demokratske evropske zemlje. Ma koliko istine bile neugodne, Đinđić se suočavao s njima, nazivajući stvari i pojave pravim imenom. Demagogija i jeftina popularnost bili su mu strani. Zbog toga je uvijek predstavljao jasnu i nesumnjivu alternativu Miloševiću i ostalim mračnjacima, antidemokratama, demagozima… Cijena takvog života i rada bila je ogromna. Demoniziran, progonjen, stalno noseći glavu u torbi, Đinđić je jedva pretekao do Petog oktobra da bi ga metak, ispaljen još 1991. iz samog srca tame Miloševićevog režima, stigao 12. marta 2002.
Na čelu vlade Srbije proveo je svega dvije godine i mjesec i po dana. Malo je premijera stupilo na dužnost u težoj situaciji: na jednoj strani zemlja na koljenima sa užasnim bremenom Miloševićevog nasljeđa, a na drugoj – ogromna očekivanja građana osakaćenih životom u deceniji krvi, bijede i bezumlja.
Od dinamike te dvije godine i danas zastaje dah. Suočen sa kolapsom ekonomije i posljedicama ratova, svemoćnom mafijom i uništenim institucijama, korumpiranim službama bezbjednosti i oružanim pobunama, političkim podmetanjima i miniranjima, Đinđić je vratio zemlju u međunarodnu zajednicu, pokrenuo dalekosežne privredne i demokratske reforme, izveo Srbiju na evropski put i uradio još mnogo toga bez čega su ova država i društvo postali nezamislivi.
Današnja Srbija svakako nije ona iz vizije Zorana Đinđića. Ipak, ta vizija ostaje kamen temeljac njenog razvoja i budućnosti. Niko i ništa to ne mogu promijeniti. Naš film zato se i zove „Đinđić – priča o Srbiji“. Riječ je o onome što smo bili, što jesmo i što bi mogli biti; riječ je o najvećem modernizatorskom i reformskom poduhvatu u zemlji od Drugog svjetskog rata; riječ je – prije svega – o čovjeku koji je iza toga procesa posvećeno stajao i zbog njega izgubio život.
Na kraju, izuzetna nam je čast da se u našoj ekipi nalazi i Dragan Bjelogrlić. Ne možemo dovoljno naglasiti koliko su nam podršku predstavljali njegovo iskustvo, nesebična pomoć, savjeti i profesionalizam.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od 49 saradnika Centra za društvenu stabilnost, koji se predstavlja kao nevladina organizacija, samo za dvoje nije moguće utvrditi vezu sa Srpskom naprednom strankom, pišu podgopričke "Vijesti". Koja je njegova uloga u režimu Aleksandra Vučića
Ulazak Srbije u EU nije primarno interes EU, nego bi trebalo da je objektivni interes Srbije. No, ona se samo udaljava, kaže u novom broju „Vremena“ Vesna Pusić, bivša hrvatska šefica diplomatije
Više od sedam godina nakon što je prvi put najavljeno, Grad Beograd je raspisao tender za rekonstrukciju Kalenić pijace, koji uključuje natkrivanje i dogradnju lokala. Procenjena vrednost radova je 2,36 milijardi dinara
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je tokom posete Kini da je Srbija u pregovorima o nabavci vojne opreme ranije bila izložena uslovljavanjima, dok, kako je rekao, kineski partneri to nisu činili
Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!