
Pregled nedelje
Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve
Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve
U nedelji u kojoj se domaća telekomunikacija proda za milijardu i po evra teško je pisati o bilo čemu drugom, naročito ako je to usput i najveća transakcija ikada obavljena na prostoru Srbije. Kada se pomenuta cifra podeli sa brojem korisnika nekadašnjeg Mobtela dobija se iznos od 605 evra (kažu u Agenciji za privatizaciju), što je nešto više nego što je plaćano za slične kompanije u regionu. Pitanje je, kako će norveški Telenor od domaćih korisnika 063 mreže u narednim godinama namiriti te tri prosečne srpske plate?
Možda će nekome u Srbiji to zvučati nelogično, ali nemojte se iznenaditi ako jedan od prvih poteza novog vlasnika bude snižavanje cene razgovora ili barem nuđenje novih, povoljnijih paketa. Srbija je trenutno tržište od oko pet miliona mobilnih telefona, relativno ravnomerno raspoređenih između dva operatera, te je logično da bi dobar način da se uloženo brže vrati bio preotimanje izvesnog broja korisnika od MTS-a. A to se može, pre svega, nižom cenom.
Telefonski razgovor je, međutim, resurs ograničenog kapaciteta. Stoga će Telenor svoju taktiku morati da bazira na proširenju servisa, odnosno ponude, a najveći prostor za širenje je u prenosu podataka. Sva je prilika da će Telenor ponuditi dobre cene za pristup internetu preko mobilnog telefona kao i internet portale sa raznovrsnim sadržajima sve ne bi li nas što više usluživao (pa tako i više zaradio). I u tom pogledu stvari im idu naruku jer je domaća internet ponuda nikakva. Šta god da stave „na tezgu“ ići će k’o halva, a biće veoma interesatno videti da li će MTS 064 biti u stanju da odgovori. Metaforički rečeno, do sada smo u telekomunikacionoj Srbiji imali derbi Zvezde i Partizana, a sada je jedan od ta dva tima kupio, recimo, Bajern.
Telekomunikacioni stručnjaci, barem oni sa kojima sam ja komunicirao, ne očekuju neke dramatične promene brzo. Mobtel, odnosno Mobi 63, relativno je dobra kompanija koja je pravovremeno obnavljala tehniku tako da Norvežani, barem u početku dok ne istraže tržište, ne moraju tu previše da ulažu. Zapravo, verovatnije je da će svojim znanjem pokušati da pokažu da se i sa ovim što postoji može ponuditi (i zaraditi) mnogo više. Ako neko to bude protumačio kao telekomunikacionu revoluciju u Srbiji, onda dobro.
Ipak, današnja mobilna telefonija nije posao u kojem samo rasporediš bazne stanice pa sedneš pod njih da ti dukati padaju u krilo. Po pisanju stručne štampe u svetu, najveća opasnost mobilnim operaterima preti od bežičnog interneta koji se širi po velikim gradovima, pre svega u SAD. Kao što je u ovoj rubrici već pisano, počinju da se pojavljuju i „mobilni“ telefoni kojima se može pristupati internetu sa bilo kog „hot-spota“ (kako se zovu tačke gde bežični internet dopire) i obavljati telefonski razgovori za petinu cene koju naplaćuju mobilni operateri.
Bežična internet telefonija još uvek „žicka“ sitan kusur, ali velike kompanije poput Telenora pomno prate šta se na tom polju dešava. Otud je njihova sreća još veća kada dođu u zemlju poput Srbije gde se te tehnološke novotarije slabo primenjuju, a klijenti su vam beskrajno zahvalni ako ih, za njihove pare, ne maltretirate.
Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve
Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“
Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju
Nema Aleksandar Vučić toliko batinaša, crnih džipova, plaćenih ćacija da pokrpe sve rupe koje je svojom nezajažljivom i nestabilnom prirodom napravio
Dramatičan apel zaposlenih u Junajted mediji pokazuje šta može da se desi kad medije kontrolišu režim i korporacije. Srbiji se dešava sada. Ako publika to ne prepozna, preti još crnji medijski mrak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve