

Komentar
Petnaest godina i još mesec dana požara
Petnaest godina ove vlasti vide se u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere


Od raznih „ratova“ koji se trenutno vode na internetu, dva su naročito interesantna, jer će značajno izmeniti način na koji koristimo ovu mrežu. Reč je o borbi za primat na polju elektronske pošte i pretraživanja interneta. Zanimljivo je, ali i rečito, to što se u obe oblasti bore tri iste firme, Google, Yahoo i Microsoft, inače tri najjače kompanije na internetu.
Razlog što su se opredelili da se nadmeću baš u uslugama koje se nude besplatno sasvim je jasan. Onaj ko stvori najveću bazu sopstvenih korisnika biće najinteresantniji oglašivačima koji se polako vraćaju internetu sa kojeg su masovno utekli početkom ovog veka. Na izvestan način to potvrđuje i vest da je Yahoo u drugom tromesečju ove godine ostvario izvrsne poslovne rezultate, tj. profit veći od 100 miliona dolara, sve od reklama.
Velike su pare, dakle, u igri, pa je to verovatno razlog što su u dosadašnjem nadmetanju tri konkurenta unela mnogo više opreza nego srca. Nekako najbolje stoji Yahoo, koji čak ima pet odsto akcija Gugla, a Majkrosoftu iznajmljuje svoj pretraživački softver, dok MSN (Microsoft Network) konačno ne izradi sopstveni.
MSN je, inače, pre nekoliko dana otvorio javnosti test verziju svog novog pretraživačkog servisa (http://search.msn.com), ali se o njemu nema bogzna šta lepog reći. Uporednim testom (ključna reč je bila „vreme“) pokazalo se da MSN i Yahoo daju praktično iste rezultate, dok se pretraga kod Gugla malo razlikuje. Novitet kod Majkrosoftovog pretraživačkog servisa jeste padajući meni za biranje oblasti po kojoj će se pretraživati (veb, njuzgrupe, šoping…) i broj ponuđenih rezultata na jednoj strani. MSN nudi 15, Yahoo 20, dok Gugl u prvi plan izbacuje tek deset rezultata. No, MSN ima najmanju bazu od samo milijardu dokumenata (što je i logično budući da je reč o novom servisu koji tek raste) i radi znatno sporije od konkurencije. Takođe, još uvek se ne zna šta je ideja pretraživanja, odnosno koji kriterijum se primenjuje za rangiranje rezultata.
Inače, pretraživački rat ne ograničava se samo internetom – mnogo je izazovnije takmičenje za primat u pretraživanju ličnih računara. Za razliku od interneta, gde se dokumenti nude tako da ih što lakše nađemo, ono što sami kreiramo na sopstvenom računaru pravi se haotično, najčešće bez ikakve ideje o klasifikaciji, stoga je kasnije pronalaženje važnih radova redovno nemoguća misija. Ista tri takmaca javljaju se i ovde, samo što je Majkrosoft ovoga puta u izvesnoj prednosti budući da većina korisnika računara upotrebljava njegove Windows i Office pakete.
Kada su ratovi na internetu u pitanju, trenutno je aktuelan još jedan sukob malog intenziteta, a tiče se pomenutog Gugla. Kompanija Gugls (www.googles.com) koja prodaje dečje igračke i slične stvari, a registrovana je godinu dana pre Gugla (znači 1997), pobunila se što najveći pretraživački servis odskora nudi i igračke. Navodno, imali su džentlmenski dogovor, verovatno i nešto jače od toga, da se Gugl kloni dečjeg tržišta. Ni u Guglu ne sede mutavi, i oni se spremaju da tuže internet pretraživač Bubl (www.booble.com), koji se bavi isključivo sadržajima „za odrasle“ i, malo je reći, podseća na Gugl. Pretraživanje pomoću ključne reči „vreme“ za sada na ovom sajtu ne daje nikakve rezultate.


Petnaest godina ove vlasti vide se u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere


Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija


Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon


Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna


Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve