

Budućnost reka
Plitko i vruće: Kakav ćemo Dunav imati
Dunav je ovog leta dostigao rekordno niske nivoe. Posledice se osećaju u plovidbi, energetici, poljoprivredi i rečnim ekosistemima. Kakva je budućnost evropskih reka




Proizvođači mleka tvrde da su 2023. isplaćene subvencije za 80.000 više krava nego što ih ima u državi, predlažu čipovanje, i traže da se taj problem reši
Udruženja proizvođača mleka iz Šumadije i Mačve upozoravaju da u Srbiji ima oko 80.000 fantomskih krava.
„Prema zvaničnim podacima, Srbija ima oko 150.000 muznih krava, a 2023. godine subvencije su isplaćene za 228.000 muznih krava. To znači da su nekome isplaćene subvencije za više od 78.000 krava koje ne postoje u ukupnom iznosu od 3,2 milijarde dinara“, rekao je FoNetu Milija Palamarević predsednik Udruženja proizvođača mleka centralne Srbije.
Ta dva udruženja zahtevaju od Vlade i Uprave za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivede, šumarstva i vodoprivrede “da očiste registar od fiktivnih krava, koje postoje samo na papiru, ali ne i na livadama i u stajama”.
Palamarević je naveo da su udruženja mlekara iz Šumadije i Mačve predložila da se čipuju sva grla stoke, čime bi se onemogućile ovakve manipulacije.
Palamarević je podsetio da je, prema zvaničnim podacima, Srbija prošle godine na ime premija za mleko isplatila 804 miliona dinara i dodao da se i taj podatak, ukršten sa podacima o broju krava, uklapa u njihovu procenu o broju fantomskih krava.
“Prosečna mlečnost po grlu u Srbiji je 5.000 litara godišnje, pa i na osnovu tih podataka proizlazi da u Srbiji ima oko 150.000 muznih krava”, objasnio je Palamarević.
On je istakao da novac koji ostane nakon što država očisti spiskove od fantomskih krava treba preusmeriti proizvođačima koji se bave proizvodnjom mleka kroz povećanje subvencija sa 40.000 na 55.000 dinara, a da bi ostatak trebalo iskoristiti za pokrivanje troškova čipovanja.
„Povećanje subvencija za 150.000 krava iznosilo bi oko 2,225 milijardi dinara, a ostatak od gotovo milijardu dinara bio bi dovoljan da se sprovede čipovanje o trošku države“, kazao je Palamarević.


Dunav je ovog leta dostigao rekordno niske nivoe. Posledice se osećaju u plovidbi, energetici, poljoprivredi i rečnim ekosistemima. Kakva je budućnost evropskih reka


Oko 150 velikih postrojenja u Srbiji duže od deset godina krši rok u kojem su morali da pribave integrisanu dozvolu, kojim se velikim zagađivačima odobrava rad


Suša i ekstremne temperature sve ozbiljnije ugrožavaju srpsku privredu, a posledice bi građani mogli da osete kroz skuplju hranu, veću inflaciju i slabiji privredni rast. Ekonomisti upozoravaju da bi šteta po Srbiju mogla biti veća nego u Evropskoj uniji


Radovi na kompleksu Ekspo napreduju, ali moraju dodatno da se ubrzaju, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić tokom obilaska gradilišta sa kineskim ambasadorom Li Mingom. Najavio je dolazak još 1.000 radnika iz Kine


Država nudi da građanima plati 50 odsto nove stolarije kako bi se sačuvala energija. Koliko je ovaj projekat zaista uspešan? Mogu li zainteresovani lako do novih vrata i prozora, a Srbija do uštede energenata za grejanje ili hlađenje?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve