Trgovina
Hoće li cene „podivljati“ kada istekne Uredba o maržama
„Čudesne mere“ Aleksandra Vučića, kojima su ograničene trgovinske marže u prodavnicama, ističu krajem februara. Šta nas onda čeka?

Menstrualni ciklus u velikoj meri je i dalje tabu, a tamponi i ulošci se u Srbiji oporezuju sa 20 odsto. Inicijative da budu besplatno dostupni su retke, ali ponekad uspeju - kao sada u školama u Vranju
Udruženje „NEXUS-Vranje“ je u okviru projekta „Devojčice devojčicama“ sprovelo edukaciju učenika o reproduktivnom zdravlju, u sedam osnovnih škola u Vranju i Vranjskoj Banji, pišu infovranjske.rs.
U saopštenju udurženja navode da su za sve osnovne škole u Vranju i Vranjskoj Banji, kao prve u Srbiji, obezbedili besplatne higijenske uloške u školskom toaletu.
Hrabar korak
Žene čine otprilike polovinu stanovništva. Većina njih prolazi kroz menstrualni ciklus u proseku 40 godina. To je značajan vremenski period, a briga o ciklusu je i dalje tabu tema.
Jovana Mrdalj iz Ženske inicijative kaže za „Vreme” da je ovo je zaista veliki i hrabar korak jer se tako ne utiče samo na brigu o zdravlju već i na smanjenje menstrualne stigmastizacije, jer su one mlade devojčice prepoznale značaj ove krize javnog zdravlja.
Vranje i Vranjska Banja postala su prva mesta u Srbiji u kojima su obezbeđeni menstrualni proizvodi u svim školama, ali pre toga je novosadska srednja škola MC Vision postala prva škola u Srbiji koja je uvela besplatne menstrualne proizvode, a posle njih i Karlovačka gimnazija.
8.000 dinara za uloške
Menstrualno siromaštvo predstavlja nepristupačnost obrazovanja o menstrualnoj higijeni i reproduktivnom zdravlju, menstrualnih proizvodima, nedostatak sanitarnih uslova, pristupa vodi, zdravstvenoj zaštiti, lekovima protiv bolova.
S ovom vrstom siromaštva suočava se čak pola milijarde žena u svetu, a u našoj zemlji biti žensko znači, između ostalog, godišnje izdvojiti od 6.000 do 8.000 dinara za održavanje osnovne menstrualne higijene – pokazuju istraživanja „Džender noledž haba“.
To posebno pogađa porodice s više ženskih članova, dok su menstrualnom siromaštvu najčešće izložene studentkinje koje nisu iz grada u kome studiraju, Romkinje, žene sa invaliditetom i žene koje žive na granici siromaštva ili ispod nje.
One su primorane da tokom ciklusa pribegavaju raznim alternativnim rešenjima koja mogu ozbiljno da ugroze njihovo zdravlje.
Srbija i Albanija imaju najvišu stopu poreza na uloškle, tampone i lekove
Mrdalj kaže za „Vreme” da osim Albanije, na Balkanu, naša zemlja ima najvišu stopu poreza na ove proizvode.
„Ukoliko pogledamo cene proizvoda i usluga lične potrošnje u maju 2024. godine, u odnosu na april 2024. godine, u proseku su više za 0,4 odsto. Potrošačke cene u maju 2024. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 4,5 odsto, dok su u poređenju sa decembrom 2023. godine u proseku povećane za 2,2 odsto”, kaže Mrdalj.
Takođe, dodaje, potrebno je tako i ograničiti proizvođače koji ne bi podizali prodajne cene.
Sagovornica „Vremena” dodaje da je važno boriti se protiv menstrualne stigmatizacije što znači da je potrebno o tome informisati i mušku populaciju, a kod žena uticati na odlazak na redovne preventivne ginekološke preglede kako bi se brinule o svom menstrualnom i reproduktivnom zdravlju.
„Čudesne mere“ Aleksandra Vučića, kojima su ograničene trgovinske marže u prodavnicama, ističu krajem februara. Šta nas onda čeka?

Od početka godine Narodna banka Srbije je iz deviznih rezervi utrošila skoro 1,4 milijardi evra da bi odbranila postojeći kurs dinara. Kolike su devizne rezerve Srbije?

Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović potvrdila je da su u toku pregovori ruskih akcionara i mađarske kompanije MOL o izlasku ruskog vlasništva iz Naftne industrije Srbije, što je jedan od ključnih uslova za eventualno ukidanje američkih sankcija NIS-u

Umesto novinara NIN-a, intervju sa svetski poznatim američkim ekonomistom Džefrijem Saksom vodio je lično ministar finansija Siniša Mali. Saks je u razgovoru pohvalio Srbiju zbog ekonomskih odnosa sa Kinom i kritikovao stanje u Evropskoj uniji

Specijalizovane i Svetske Ekspo izložbe razlikuju se po obimu, trajanju i ceni, ali gotovo uvek koštaju milijarde. Kako je, i zašto, srpski EXPO 2027 sa 18 miljardi spao na, zvanično, 1,3 milijarde evra?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve