img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Menstrualno siromaštvo

U školama u Vranju besplatni ulošci: Zašto ih nema svuda?

01. jul 2024, 16:56 M.S/M.J
Foto: Unsplash
Copied

Menstrualni ciklus u velikoj meri je i dalje tabu, a tamponi i ulošci se u Srbiji oporezuju sa 20 odsto. Inicijative da budu besplatno dostupni su retke, ali ponekad uspeju - kao sada u školama u Vranju

Udruženje „NEXUS-Vranje“ je u okviru projekta „Devojčice devojčicama“ sprovelo edukaciju učenika o reproduktivnom zdravlju, u sedam osnovnih škola u Vranju i Vranjskoj Banji, pišu infovranjske.rs.

U saopštenju udurženja navode da su za sve osnovne škole u Vranju i Vranjskoj Banji, kao prve u Srbiji, obezbedili besplatne higijenske uloške u školskom toaletu.

Hrabar korak

Žene čine otprilike polovinu stanovništva. Većina njih prolazi kroz menstrualni ciklus u proseku 40 godina. To je značajan vremenski period, a briga o ciklusu je i dalje tabu tema.

Jovana Mrdalj iz Ženske inicijative kaže za „Vreme” da je ovo je zaista veliki i hrabar korak jer se tako ne utiče samo na brigu o zdravlju već i na smanjenje menstrualne stigmastizacije, jer su one mlade devojčice prepoznale značaj ove krize javnog zdravlja.

Vranje i Vranjska Banja postala su prva mesta u Srbiji u kojima su obezbeđeni menstrualni proizvodi u svim školama, ali pre toga je novosadska srednja škola MC Vision postala prva škola u Srbiji koja je uvela besplatne menstrualne proizvode, a posle njih i Karlovačka gimnazija.

8.000 dinara za uloške

Menstrualno siromaštvo predstavlja nepristupačnost obrazovanja o menstrualnoj higijeni i reproduktivnom zdravlju, menstrualnih proizvodima, nedostatak sanitarnih uslova, pristupa vodi, zdravstvenoj zaštiti, lekovima protiv bolova.

S ovom vrstom siromaštva suočava se čak pola milijarde žena u svetu, a u našoj zemlji biti žensko znači, između ostalog, godišnje izdvojiti od 6.000 do 8.000 dinara za održavanje osnovne menstrualne higijene – pokazuju istraživanja „Džender noledž haba“.

To posebno pogađa porodice s više ženskih članova, dok su menstrualnom siromaštvu najčešće izložene studentkinje koje nisu iz grada u kome studiraju, Romkinje, žene sa invaliditetom i žene koje žive na granici siromaštva ili ispod nje.

One su primorane da tokom ciklusa pribegavaju raznim alternativnim rešenjima koja mogu ozbiljno da ugroze njihovo zdravlje.

Srbija i Albanija imaju najvišu stopu poreza na uloškle, tampone i lekove

Mrdalj kaže za „Vreme” da osim Albanije, na Balkanu, naša zemlja ima najvišu stopu poreza na ove proizvode.

„Ukoliko pogledamo cene proizvoda i usluga lične potrošnje u maju 2024. godine, u odnosu na april 2024. godine, u proseku su više za 0,4 odsto. Potrošačke cene u maju 2024. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 4,5 odsto, dok su u poređenju sa decembrom 2023. godine u proseku povećane za 2,2 odsto”, kaže Mrdalj.

Takođe, dodaje, potrebno je tako i ograničiti proizvođače koji ne bi podizali prodajne cene.

Sagovornica „Vremena” dodaje da je važno boriti se protiv menstrualne stigmatizacije što znači da je potrebno o tome informisati i mušku populaciju, a kod žena uticati na odlazak na redovne preventivne ginekološke preglede kako bi se brinule o svom menstrualnom i reproduktivnom zdravlju.

Tagovi:

Žene menstrualno siromaštvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Analiza

10.novembar 2026. Anja Mihić

Sudbina Idea marketa: Sređivanje poslovanja, stečaj ili prodaja?

Idea marketi godinama posluju sa gubicima, a hapšenje novog vlasnika Davora Macure dodatno je uzdrmalo kompaniju. Njen opstanak je neizvestan

Drekslajmer Zrenjanin

Ekonomija

10.novembar 2026. I. M.

Kompanije još ranije najavile povlačenje iz Srbije, nisu ih oterali studenti

Dok predstavnici vlasti govore o mogućem egzodusu stranih investitora nakon političkih promena, kompanije za N1 objašnjavaju zašto smanjuju proizvodnju ili zatvaraju pojedine pogone. Među razlozima su kriza evropske automobilske industrije i pad potražnje

Ekonomista Šoškić

Ekonomija

10.novembar 2026. I. M.

Šoškić: NBS je mogla da spreči propast Alta banke, građani će platiti cenu

Građani će posredno platiti cenu propasti Alta banke, odgovornost za propuste u njenoj kontroli trebalo bi da bude predmet istrage, izjavio je Dejan Šoškić. Bivši guverner NBS-a rekao je i da će kurs dinara ostati fiksan, a da nacionalizacija NIS-a nije opcija koju podržava

List Dnevnik

Vesti

09.novembar 2026. R. V.

Milioni iz budžeta nisu spasli „Dnevnik“: Medijski megafon SNS-a blizu finansijskog kraha

Kako je novosadski „Dnevnik“, koji je godinama dobijao milionske iznose iz budžeta, dospeo na ivicu opstanka? Izdavač lista suočava se sa blokadom računa, kašnjenjem plata i dugovima koji se mere stotinama miliona dinara

Surčin

Vesti

09.novembar 2026. I. M.

Ugradnja u Nacionalni stadion u Surčinu: Šta se krije iza probijenih rokova i tajnih ugovora?

Nacionalni stadion u Surčinu trebalo je da bude završen do kraja 2026. godine, ali se rokovi pomeraju, a budžetska realizacija pokazuje ozbiljna odstupanja. Građevinski inženjer Danijel Dašić za „Vreme“ kaže da projekat mesecima stoje u mestu i da će svi ugovori morati da budu preispitani

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1870
Poslednje izdanje

Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save

Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati se
Intervju: Vojni analitičar Aleksandar Radić

Rat bezbednjaka protiv vlastitog naroda

BIA posle političkih promena

Kako bezbedno razmontirati partijsku tajnu policiju

Raspad sistema

Hapšenja, ostavke i drugi znaci života

Savremena opera

Cirkus nemogućeg pripadanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure