img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Menstrualno siromaštvo

U školama u Vranju besplatni ulošci: Zašto ih nema svuda?

01. јул 2024, 16:56 M.S/M.J
Foto: Unsplash
Copied

Menstrualni ciklus u velikoj meri je i dalje tabu, a tamponi i ulošci se u Srbiji oporezuju sa 20 odsto. Inicijative da budu besplatno dostupni su retke, ali ponekad uspeju - kao sada u školama u Vranju

Udruženje „NEXUS-Vranje“ je u okviru projekta „Devojčice devojčicama“ sprovelo edukaciju učenika o reproduktivnom zdravlju, u sedam osnovnih škola u Vranju i Vranjskoj Banji, pišu infovranjske.rs.

U saopštenju udurženja navode da su za sve osnovne škole u Vranju i Vranjskoj Banji, kao prve u Srbiji, obezbedili besplatne higijenske uloške u školskom toaletu.

Hrabar korak

Žene čine otprilike polovinu stanovništva. Većina njih prolazi kroz menstrualni ciklus u proseku 40 godina. To je značajan vremenski period, a briga o ciklusu je i dalje tabu tema.

Jovana Mrdalj iz Ženske inicijative kaže za „Vreme” da je ovo je zaista veliki i hrabar korak jer se tako ne utiče samo na brigu o zdravlju već i na smanjenje menstrualne stigmastizacije, jer su one mlade devojčice prepoznale značaj ove krize javnog zdravlja.

Vranje i Vranjska Banja postala su prva mesta u Srbiji u kojima su obezbeđeni menstrualni proizvodi u svim školama, ali pre toga je novosadska srednja škola MC Vision postala prva škola u Srbiji koja je uvela besplatne menstrualne proizvode, a posle njih i Karlovačka gimnazija.

8.000 dinara za uloške

Menstrualno siromaštvo predstavlja nepristupačnost obrazovanja o menstrualnoj higijeni i reproduktivnom zdravlju, menstrualnih proizvodima, nedostatak sanitarnih uslova, pristupa vodi, zdravstvenoj zaštiti, lekovima protiv bolova.

S ovom vrstom siromaštva suočava se čak pola milijarde žena u svetu, a u našoj zemlji biti žensko znači, između ostalog, godišnje izdvojiti od 6.000 do 8.000 dinara za održavanje osnovne menstrualne higijene – pokazuju istraživanja „Džender noledž haba“.

To posebno pogađa porodice s više ženskih članova, dok su menstrualnom siromaštvu najčešće izložene studentkinje koje nisu iz grada u kome studiraju, Romkinje, žene sa invaliditetom i žene koje žive na granici siromaštva ili ispod nje.

One su primorane da tokom ciklusa pribegavaju raznim alternativnim rešenjima koja mogu ozbiljno da ugroze njihovo zdravlje.

Srbija i Albanija imaju najvišu stopu poreza na uloškle, tampone i lekove

Mrdalj kaže za „Vreme” da osim Albanije, na Balkanu, naša zemlja ima najvišu stopu poreza na ove proizvode.

„Ukoliko pogledamo cene proizvoda i usluga lične potrošnje u maju 2024. godine, u odnosu na april 2024. godine, u proseku su više za 0,4 odsto. Potrošačke cene u maju 2024. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 4,5 odsto, dok su u poređenju sa decembrom 2023. godine u proseku povećane za 2,2 odsto”, kaže Mrdalj.

Takođe, dodaje, potrebno je tako i ograničiti proizvođače koji ne bi podizali prodajne cene.

Sagovornica „Vremena” dodaje da je važno boriti se protiv menstrualne stigmatizacije što znači da je potrebno o tome informisati i mušku populaciju, a kod žena uticati na odlazak na redovne preventivne ginekološke preglede kako bi se brinule o svom menstrualnom i reproduktivnom zdravlju.

Tagovi:

menstrualno siromaštvo Žene
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Novine u plaćanju računa za struju

14.јул 2025. I.M.

Nova ekonomija: Građani od ovog meseca račune za struju uplaćuju u Alta banci

Elektroprivreda Srbije obavestila je korisnike da se od juna menja račun za uplatu struje – umesto trezorskog, uplate idu na račun privatne Alta banke, u vlasništvu Davora Macure, biznismena bliskog SNS-u. EPS nije dao obrazloženje za ovu odluku, niti detalje ugovora

Marina Dorćol

14.јул 2025. I.M.

Direktor Sebre: Otvoreni smo za građane, sumnje su posledica loših iskustava iz prošlosti

Tomaš Klima, direktor kompanije Sebre, izjavio je da je investitor projekta „Marina Dorćol“ spreman na potpunu transparentnost i komunikaciju s građanima. Najavio je redovne sastanke i otvorena vrata za komšije, a sumnje u zagađenost zemljišta odbacio pozivajući se na izveštaj Zavoda za javno zdravlje

Telefoniranje u inostranstvu

14.јул 2025. N. R.

Kada će građani Srbije moći u EU bez rominga?

Ukoliko se najave ne izjalove, u prvoj polovini naredne godine bi srpski građani mogli iz Evropske unije da telefoniraju kao od kuće

Jovanjica

12.јул 2025. B. B.

Nova ekonomija: Podaci NBS govore da „Jovanjica“ više nije u blokadi

Kako se vidi na sajtu NBS, blokada je okončana 10. jula

Javni beležnici

12.јул 2025. Novak Marković

Poskupele usluge notara, neke više nego duplo

Vlada Srbije usvojila je novu javnobeležničku tarifu na kojoj je sada vrednost boda porasla sa 150 na 180 dinara, što je porast od 20 posto. Pored toga pojedine naknade sada su duplo skuplje nego što su bile

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure