img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Menstrualno siromaštvo

U školama u Vranju besplatni ulošci: Zašto ih nema svuda?

01. jul 2024, 16:56 M.S/M.J
Foto: Unsplash
Copied

Menstrualni ciklus u velikoj meri je i dalje tabu, a tamponi i ulošci se u Srbiji oporezuju sa 20 odsto. Inicijative da budu besplatno dostupni su retke, ali ponekad uspeju - kao sada u školama u Vranju

Udruženje „NEXUS-Vranje“ je u okviru projekta „Devojčice devojčicama“ sprovelo edukaciju učenika o reproduktivnom zdravlju, u sedam osnovnih škola u Vranju i Vranjskoj Banji, pišu infovranjske.rs.

U saopštenju udurženja navode da su za sve osnovne škole u Vranju i Vranjskoj Banji, kao prve u Srbiji, obezbedili besplatne higijenske uloške u školskom toaletu.

Hrabar korak

Žene čine otprilike polovinu stanovništva. Većina njih prolazi kroz menstrualni ciklus u proseku 40 godina. To je značajan vremenski period, a briga o ciklusu je i dalje tabu tema.

Jovana Mrdalj iz Ženske inicijative kaže za „Vreme” da je ovo je zaista veliki i hrabar korak jer se tako ne utiče samo na brigu o zdravlju već i na smanjenje menstrualne stigmastizacije, jer su one mlade devojčice prepoznale značaj ove krize javnog zdravlja.

Vranje i Vranjska Banja postala su prva mesta u Srbiji u kojima su obezbeđeni menstrualni proizvodi u svim školama, ali pre toga je novosadska srednja škola MC Vision postala prva škola u Srbiji koja je uvela besplatne menstrualne proizvode, a posle njih i Karlovačka gimnazija.

8.000 dinara za uloške

Menstrualno siromaštvo predstavlja nepristupačnost obrazovanja o menstrualnoj higijeni i reproduktivnom zdravlju, menstrualnih proizvodima, nedostatak sanitarnih uslova, pristupa vodi, zdravstvenoj zaštiti, lekovima protiv bolova.

S ovom vrstom siromaštva suočava se čak pola milijarde žena u svetu, a u našoj zemlji biti žensko znači, između ostalog, godišnje izdvojiti od 6.000 do 8.000 dinara za održavanje osnovne menstrualne higijene – pokazuju istraživanja „Džender noledž haba“.

To posebno pogađa porodice s više ženskih članova, dok su menstrualnom siromaštvu najčešće izložene studentkinje koje nisu iz grada u kome studiraju, Romkinje, žene sa invaliditetom i žene koje žive na granici siromaštva ili ispod nje.

One su primorane da tokom ciklusa pribegavaju raznim alternativnim rešenjima koja mogu ozbiljno da ugroze njihovo zdravlje.

Srbija i Albanija imaju najvišu stopu poreza na uloškle, tampone i lekove

Mrdalj kaže za „Vreme” da osim Albanije, na Balkanu, naša zemlja ima najvišu stopu poreza na ove proizvode.

„Ukoliko pogledamo cene proizvoda i usluga lične potrošnje u maju 2024. godine, u odnosu na april 2024. godine, u proseku su više za 0,4 odsto. Potrošačke cene u maju 2024. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 4,5 odsto, dok su u poređenju sa decembrom 2023. godine u proseku povećane za 2,2 odsto”, kaže Mrdalj.

Takođe, dodaje, potrebno je tako i ograničiti proizvođače koji ne bi podizali prodajne cene.

Sagovornica „Vremena” dodaje da je važno boriti se protiv menstrualne stigmatizacije što znači da je potrebno o tome informisati i mušku populaciju, a kod žena uticati na odlazak na redovne preventivne ginekološke preglede kako bi se brinule o svom menstrualnom i reproduktivnom zdravlju.

Tagovi:

Žene menstrualno siromaštvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Hrana

25.mart 2026. Bojan Bednar

Zašto cene otkupa hrane padaju, a cene u prodavnicama ostaju iste

Iako cene otkupa poljoprivrednih proizvoda padaju, njihove cene u prodavnicama ne padaju, nego se čak najavljuju i nova poskupljenja hrane. Ko se bogati na račun poljoprivrednika i kupaca

Plaćanje, novac, Dinari

Siromaštvo

25.mart 2026. M. L. J.

Dok Vučić najavljuje plate od 2.000 evra, Srbija grca u siromaštvu

Platu od 2.000 evra i penzije od 750 je Aleksandar Vučić predstavio kao dugoročni cilj zemlje. Dok se čeka ostvarenje ovog cilja, petina ljudi u Srbija grca u siromaštvu

Energetska kriza

25.mart 2026. M. L. J.

Energetski trio fantastiko: Zašto se posle rasta cene gasa i nafte očekuje poskupljenje struje

Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja

Poslovi sa režimom

25.mart 2026. Marija L. Janković

Privatna banka za državne poslove: EPS, Parking servis, Ekspo – Alta banka se opet širi

Alta banka Davora Macure ponovo je uvećala svoj kapital 24. marta 2026, sa ciljem „realizacije razvojnih planova banke“. Banke inače jačaju kapitalnu bazu, pored regulativnih zahteva, pretežno radi ekspanzije poslovanja i širenje poslovnih delatnosti

PR

25.mart 2026. R.V.

Raiffeisen je najbolja banka u oblasti privatnog bankarstva u Srbiji

Renomirani svetski finansijski magazin „Euromoney“ dodelio je Raiffeisen banci prestižno priznanje za najbolju banku u segmentu privatnog bankarstva za 2026. godinu (Serbia's Best International Private Bank - Euromoney Private Banking Awards 2026).

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure