
Analiza
Sudbina Idea marketa: Sređivanje poslovanja, stečaj ili prodaja?
Idea marketi godinama posluju sa gubicima, a hapšenje novog vlasnika Davora Macure dodatno je uzdrmalo kompaniju. Njen opstanak je neizvestan

Menstrualni ciklus u velikoj meri je i dalje tabu, a tamponi i ulošci se u Srbiji oporezuju sa 20 odsto. Inicijative da budu besplatno dostupni su retke, ali ponekad uspeju - kao sada u školama u Vranju
Udruženje „NEXUS-Vranje“ je u okviru projekta „Devojčice devojčicama“ sprovelo edukaciju učenika o reproduktivnom zdravlju, u sedam osnovnih škola u Vranju i Vranjskoj Banji, pišu infovranjske.rs.
U saopštenju udurženja navode da su za sve osnovne škole u Vranju i Vranjskoj Banji, kao prve u Srbiji, obezbedili besplatne higijenske uloške u školskom toaletu.
Hrabar korak
Žene čine otprilike polovinu stanovništva. Većina njih prolazi kroz menstrualni ciklus u proseku 40 godina. To je značajan vremenski period, a briga o ciklusu je i dalje tabu tema.
Jovana Mrdalj iz Ženske inicijative kaže za „Vreme” da je ovo je zaista veliki i hrabar korak jer se tako ne utiče samo na brigu o zdravlju već i na smanjenje menstrualne stigmastizacije, jer su one mlade devojčice prepoznale značaj ove krize javnog zdravlja.
Vranje i Vranjska Banja postala su prva mesta u Srbiji u kojima su obezbeđeni menstrualni proizvodi u svim školama, ali pre toga je novosadska srednja škola MC Vision postala prva škola u Srbiji koja je uvela besplatne menstrualne proizvode, a posle njih i Karlovačka gimnazija.
8.000 dinara za uloške
Menstrualno siromaštvo predstavlja nepristupačnost obrazovanja o menstrualnoj higijeni i reproduktivnom zdravlju, menstrualnih proizvodima, nedostatak sanitarnih uslova, pristupa vodi, zdravstvenoj zaštiti, lekovima protiv bolova.
S ovom vrstom siromaštva suočava se čak pola milijarde žena u svetu, a u našoj zemlji biti žensko znači, između ostalog, godišnje izdvojiti od 6.000 do 8.000 dinara za održavanje osnovne menstrualne higijene – pokazuju istraživanja „Džender noledž haba“.
To posebno pogađa porodice s više ženskih članova, dok su menstrualnom siromaštvu najčešće izložene studentkinje koje nisu iz grada u kome studiraju, Romkinje, žene sa invaliditetom i žene koje žive na granici siromaštva ili ispod nje.
One su primorane da tokom ciklusa pribegavaju raznim alternativnim rešenjima koja mogu ozbiljno da ugroze njihovo zdravlje.
Srbija i Albanija imaju najvišu stopu poreza na uloškle, tampone i lekove
Mrdalj kaže za „Vreme” da osim Albanije, na Balkanu, naša zemlja ima najvišu stopu poreza na ove proizvode.
„Ukoliko pogledamo cene proizvoda i usluga lične potrošnje u maju 2024. godine, u odnosu na april 2024. godine, u proseku su više za 0,4 odsto. Potrošačke cene u maju 2024. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 4,5 odsto, dok su u poređenju sa decembrom 2023. godine u proseku povećane za 2,2 odsto”, kaže Mrdalj.
Takođe, dodaje, potrebno je tako i ograničiti proizvođače koji ne bi podizali prodajne cene.
Sagovornica „Vremena” dodaje da je važno boriti se protiv menstrualne stigmatizacije što znači da je potrebno o tome informisati i mušku populaciju, a kod žena uticati na odlazak na redovne preventivne ginekološke preglede kako bi se brinule o svom menstrualnom i reproduktivnom zdravlju.

Idea marketi godinama posluju sa gubicima, a hapšenje novog vlasnika Davora Macure dodatno je uzdrmalo kompaniju. Njen opstanak je neizvestan

Dok predstavnici vlasti govore o mogućem egzodusu stranih investitora nakon političkih promena, kompanije za N1 objašnjavaju zašto smanjuju proizvodnju ili zatvaraju pojedine pogone. Među razlozima su kriza evropske automobilske industrije i pad potražnje

Građani će posredno platiti cenu propasti Alta banke, odgovornost za propuste u njenoj kontroli trebalo bi da bude predmet istrage, izjavio je Dejan Šoškić. Bivši guverner NBS-a rekao je i da će kurs dinara ostati fiksan, a da nacionalizacija NIS-a nije opcija koju podržava

Kako je novosadski „Dnevnik“, koji je godinama dobijao milionske iznose iz budžeta, dospeo na ivicu opstanka? Izdavač lista suočava se sa blokadom računa, kašnjenjem plata i dugovima koji se mere stotinama miliona dinara

Nacionalni stadion u Surčinu trebalo je da bude završen do kraja 2026. godine, ali se rokovi pomeraju, a budžetska realizacija pokazuje ozbiljna odstupanja. Građevinski inženjer Danijel Dašić za „Vreme“ kaže da projekat mesecima stoje u mestu i da će svi ugovori morati da budu preispitani
Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save
Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve