

Ekspo 2027
Na svaki dinar uložen u Ekspo država će navodno dobiti 1,91 dinar
Procenjuje se da će ulaganja države od dve milijardi evra u Ekspo privući i privatne investicije u približno istom iznosu – tačnije 1,83 milijarde evra




Menstrualni ciklus u velikoj meri je i dalje tabu, a tamponi i ulošci se u Srbiji oporezuju sa 20 odsto. Inicijative da budu besplatno dostupni su retke, ali ponekad uspeju - kao sada u školama u Vranju
Udruženje „NEXUS-Vranje“ je u okviru projekta „Devojčice devojčicama“ sprovelo edukaciju učenika o reproduktivnom zdravlju, u sedam osnovnih škola u Vranju i Vranjskoj Banji, pišu infovranjske.rs.
U saopštenju udurženja navode da su za sve osnovne škole u Vranju i Vranjskoj Banji, kao prve u Srbiji, obezbedili besplatne higijenske uloške u školskom toaletu.
Hrabar korak
Žene čine otprilike polovinu stanovništva. Većina njih prolazi kroz menstrualni ciklus u proseku 40 godina. To je značajan vremenski period, a briga o ciklusu je i dalje tabu tema.
Jovana Mrdalj iz Ženske inicijative kaže za „Vreme” da je ovo je zaista veliki i hrabar korak jer se tako ne utiče samo na brigu o zdravlju već i na smanjenje menstrualne stigmastizacije, jer su one mlade devojčice prepoznale značaj ove krize javnog zdravlja.
Vranje i Vranjska Banja postala su prva mesta u Srbiji u kojima su obezbeđeni menstrualni proizvodi u svim školama, ali pre toga je novosadska srednja škola MC Vision postala prva škola u Srbiji koja je uvela besplatne menstrualne proizvode, a posle njih i Karlovačka gimnazija.
8.000 dinara za uloške
Menstrualno siromaštvo predstavlja nepristupačnost obrazovanja o menstrualnoj higijeni i reproduktivnom zdravlju, menstrualnih proizvodima, nedostatak sanitarnih uslova, pristupa vodi, zdravstvenoj zaštiti, lekovima protiv bolova.
S ovom vrstom siromaštva suočava se čak pola milijarde žena u svetu, a u našoj zemlji biti žensko znači, između ostalog, godišnje izdvojiti od 6.000 do 8.000 dinara za održavanje osnovne menstrualne higijene – pokazuju istraživanja „Džender noledž haba“.
To posebno pogađa porodice s više ženskih članova, dok su menstrualnom siromaštvu najčešće izložene studentkinje koje nisu iz grada u kome studiraju, Romkinje, žene sa invaliditetom i žene koje žive na granici siromaštva ili ispod nje.
One su primorane da tokom ciklusa pribegavaju raznim alternativnim rešenjima koja mogu ozbiljno da ugroze njihovo zdravlje.
Srbija i Albanija imaju najvišu stopu poreza na uloškle, tampone i lekove
Mrdalj kaže za „Vreme” da osim Albanije, na Balkanu, naša zemlja ima najvišu stopu poreza na ove proizvode.
„Ukoliko pogledamo cene proizvoda i usluga lične potrošnje u maju 2024. godine, u odnosu na april 2024. godine, u proseku su više za 0,4 odsto. Potrošačke cene u maju 2024. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 4,5 odsto, dok su u poređenju sa decembrom 2023. godine u proseku povećane za 2,2 odsto”, kaže Mrdalj.
Takođe, dodaje, potrebno je tako i ograničiti proizvođače koji ne bi podizali prodajne cene.
Sagovornica „Vremena” dodaje da je važno boriti se protiv menstrualne stigmatizacije što znači da je potrebno o tome informisati i mušku populaciju, a kod žena uticati na odlazak na redovne preventivne ginekološke preglede kako bi se brinule o svom menstrualnom i reproduktivnom zdravlju.


Procenjuje se da će ulaganja države od dve milijardi evra u Ekspo privući i privatne investicije u približno istom iznosu – tačnije 1,83 milijarde evra


Isplata jednokratne državne pomoći penzionerima počeće 14. septembra 2026. godine. Iznos pomoći kreće se od 20.000 do 35.000 dinara, u zavisnosti od visine penzije. Posebna prijava nije potrebna


Država je raspisala javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru programa „Vrati se i stvaraj“. To bi trebalo da privuče onih 250.000 ljudi koji su otišli iz zemlje u poslednjih pet godina, a najviše mlade


Dvanaest bugarskih nevladinih organizacija 18. avgusta pismeno je ministarki životne sredine i voda Bugarske tražilo informacije o rudarenju Ziđina u Srbiji. Dan ranije isto je zatražilo 28 rumunskih organizacija. Strahuju od prekograničnog zagađivanja


Lidlova akumulatorska bušilica PARKSIDE ponovo je privukla pažnju svetske javnosti nakon što je, posle Airbusa A380, uspela da pokrene i čuveni London Eye. Poduhvat je izveden u okviru akcije „THE ROTATION“, a organizatori navode da je njime postavljen novi Ginisov svetski rekord
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve