Kao bezobrazluk preprodavaca – ovako bi nekima mogla da deluje cena trešnji na pijacama u Srbiji. Čim se u kesu stavi nekoliko voćki, zeleniša i preda na merenje, kupac ovog leta već zna da neće proći ispod jedno 3.000 dinara, a sve će se to pojesti već za dan. Tako će brojne porodice tokom letnjih dana – pijace izbegavati u širokom luku.
Da li je voće postalo luksuz
Iako zarađuje oko 100.000 dinara mesečno, Tamara Andrić kaže da će, sa dvoje dece i mužem koji prima nešto nižu platu, ovog leta izbegavati tezge sa voćem. Kaže da se sa žalom seća vremena kada je ona kao dete jela kilograme i kilograme voća leti, a njena porodica nije bila imućna. Jednostavno se voće tada nije smatralo luksuzom, kao danas.
„Tuga mi je da mi deca ne jedu voće, ali ako im kupim trešnje ili jagode, ja za meso para nemam”, kaže ona. „Pogotovo mi je žao što ovo voće prođe jako brzo, a mi ga ni ne probamo. Ali, šta da se radi, kupila sam im po 200-300 grama, tek da znaju šta je, a uzmem im banane i jabuke, to barem nije toliko skupo, pa mogu da kupujem češće i u većim količinama.”
Minimalna potrošačka korpa
Većina ljudi u Srbiji raspolaže sa još manje novca od Tamarine porodice. Minimalna potrošačka korpa ove godine iznosi 55.000 dinara, a od nje bi na mesečnom nivou trebalo da se hrani prosečna tročlana porodica u zemlji – roditelji i jedno dete.
Oni koji zaista mogu na hranu i sve ostale potrebe za 30 dana da izdvoje samo ovaj iznos za domaćinstvo, svakako trešnje neće kupovati. Jer, podaci pokazuju da oni za ceo mesec za hranu i sokove izdvoje ukupno tek nešto više od 25.000 dinara.
To se podudara za medijalnom zaradom u Srbiji, koja iznosi 81.793 dinara. Za razliku od prosečne zarade, koja je oko 25 odsto viša, medijalna zarada je mnogo realniji pokazatelj stvarnih finansija ljudi u Srbiji, jer pokazuje iznos koji je polovina zaposlenih ostvarila.
Tako se ispostavi da, iako statistika govori da ljudi u zemlji primaju prosečno oko 100.000 dinara, najveći broj prima svega nešto više od 80.000 dinara za ceo mesec.
Kada bi svaki drugi dan kupovali samo kilogram trešanja, na to bi im otišla čak četvrtina plate.
Zašto je voće skupo
Ipak, iako se brojni prodavci voća često ugrađuju i preko mere, pogotovo ako prodaju proizvode na dobro rangiranim pijacama u centru velikih gradova, na trešnjama ove godine verovatno neće mnogo zaraditi.
Razlog za ovako paprene cene su nepovoljni vremenski uslovi tokom zime i proleća. Jer, prvo je u februaru voće procvetalo zbog visokih temperatura neuobičajeno rano. Toplo vreme u januaru i u februaru uticalo je na brže razvijanje generativnih pupoljaka, objasnili su stručnjaci, što se ponavlja poslednjih 10 ili 12 godina. Tako su i trešnje procvetale pre roka.
U martu je onda usledio mraz i naneo značajne štete, posebno onim voćnim vrstama koje su se nalazile u punom cvetanju ili precvetavanju, poput trešanja.
Tako je kajsija gotovo 100 odsto uništena, kao i trešnje i jabuke, a šljive i kruške oko 80 odsto, pa će ovog leta oni koji žele da uživaju u voću, za to morati dobrano da plate.