img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Stručnjaci EPS-a demantuju Vučića: Za litijumske baterije ne postoji tehnologija za reciklažu

16. октобар 2024, 08:10 M.S.
Zgrada EPS-a Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Zgrada EPS-a
Copied

Struju dobijenu iz vetra i solara bolje je skladištiti u reverzibilnim hidro-elektranama, nego u litijum jonskim baterijama, smatraju stručnjaci EPS-a. Problem sa baterijama je što ne postoji tehnologija za reciklažu, a i zagađuju okolinu

Iako se u Srbiji litijum poslednjih meseci preporučuje kao lek za sve probleme, od elektromobilnosti do skladištenja električne energije dobijene iz obnovljivih izvora, za šta bi prema medijskim izveštajima u Kini uskoro već trebalo da počne da se koristi, stručnjaci EPS-a, bar kad je o ovoj poslednjoj primeni reč, imaju rezerve. Kako je istaknuto u utorak, 15. oktobra, na panel diskusiji „Uloga Elektroprivrede Srbije u zelenoj energetskoj tranziciji“, struju dobijenu iz vetra i solara i dalje je bolje skladištiti u reverzibilnim hidro-elektranama, nego u litijum jonskim baterijama, piše Nova ekonomija.

Rečeno je da je problem sa baterijama što za sada ne postoji tehnologija za reciklažu, a i zagađuju okolinu.

„S obzirom da je vek eksploatacije baterije od 20 do 25 godina, te da ne znamo kako će moći da se prerađuju, EPS ide na reverzibilne hidro-elektrane kao skladišta“, rekao je Jova Tošić, rukovodilac projekta izgradnje solarne elektrane Petka u EPS-u.

Ovaj stav,kažu EPS-ovi stručnjaci, nije povezan sa trenutnim lomljenjem koplja oko rudarenja litijuma na teritoriji Srbije.

S druge strane, sama upotreba solarnih panela sa stanovišta reciklaže nije sporna, jer se prema Tošićevim rečima solarni paneli po isteku životnog veka „mrve i mešaju sa građevinskim materijalom“ i tako recikliraju. Drugi materijali koji se koriste za izradu solarnih postrojenja takođe imaju svoju kasniju primenu, ponekad i kao reciklirani nameštaj.

Vučić: Globalna alijansa kao velika šansa

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na panelu „Pregovori o novoj alijansi – odgovoran i kružni lanac snabdevanja baterijama“, koji se održava u okviru Hamburške konferencije o održivosti, da je pristupanje Globalnoj alijansi za baterije velika šansa za sve u budućnosti, jer se tu ne radi samo o rudarenju već i o upotrebi litijuma, prenosi RTS.

„To nije samo pitanje litijuma, to je pitanje i baterija, to je pitanje fabrika koje proizvode baterije. Da li imamo više sredstava, više sirovina, više ruda, a svi ćemo se uskoro suočavati sa manjkom električne energije i to nije samo problem Srbije, već i problem svih zemalja“, rekao je Vučić, koji je bio prvi glavni govornik na panelu.

Istakao je da je će zbog veštačke inteligencije biti povećana potrošnja struje.

„Veoma je važno za nas da se pridružimo ovoj globalnoj alijansi i savezu, kada govorimo o sjajnim šansama i velikim prilikama moramo da pričamo i o veoma važnim izazovima koji su ispred nas. Kada govorimo o rudarstvu, mineralima, sve ono što imamo, moramo i da pričamo i o viziji i o podršci narodu“, naglasio je Vučić.

I dodao: „Treba sve ekonomske stvari da definišemo na način da to sve funkcioniše. Da se borimo protiv siromaštva i da naš narod napravimo znatno bogatijim nego što je bio. Da napravimo bolje okruženje za sve političke razgovore i da izbegnemo buduće konflikte“.

Srbija podigla svoje kapacitete obnovljivih izvora energije

Udeo energije dobijene iz obnovljivih izvora u prošloj godini je bio 41,58 odsto, dok je u 2019. godini taj procenat iznosio 33,04, pokazuju podaci Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI). Plan države je da do 2026. godine iz vetra i solara dobije 1.500 megavata struje, bez hidro potencijala, što su učesnici panela ocenili kao moguće.

Skok je možda nekome iznenađenje, da je Srbija za tako kratko vreme, od 2019. do 2023. uspela da podigne svoje kapacitete obnovljivih izvora u tolikoj meri. No, u Srbiji je struja dobijena iz hidroelektrana uvek činila oko trećinu ukupno proizvedene energije.

„Od osam gigavata instaliranih kapaciteta u Srbiji, oko tri gigavata je dobijeno iz hidroelektrana. Evropske zemlje su iskoristile preko 70 odsto svojih hidro potencijala. EPS ima mogućnosti za nove objekte ove vrste, s obzirom da je potencijal Dunava iskorišćen 60 odsto, Drine oko 40 odsto, a Uvca 50 odsto. Za Drinu i Dunav su nam potrebni međunarodni ugovori“, objašnjava Dragan Stanković,  direktor sektora za održavanje i ulaganje u hidroelekrane i obnovljive izvore energije u EPS.

Revitalizacija hidroelektrana

Osim što se radi na projektu Đerdap 3 sa rumunskom stranom, EPS radi na projektu Bistrica i tenderi bi trebalo da budu raspisani na jesen dok bi početak radova, prema Stankovićevim rečima, mogao da bude 2026. godine.

Što se tiče solarne elektrane Petka, koja je u okviru Kostolca, radovi bi trebalo da budu završeni 20. februara naredne godine, dok bi sam pogon trebalo da bude na mreži u martu. Vetropark u Kostolcu, koji je ujedno i prva investicija države u ovaj sektor, trebalo bi da počne da radi u oktobru 2025. godine. Sve ukupno u Kostolcu od različitih vidova energije treba da se postigne kapacitet od preko 1.000 megavata.

Dosadašnjim revitalizacijama hidroelekrana EPS je dobio oko 200 miliona novih kilovatsati godišnje. Kompanija priprema i revitalizaciju četiri hidroelektrane – Vlasinske HE, Bistrice, Potpeća i Đerdapa 2. Neke hidroelektrane prolaze revitalizaciju prvi put, a rade više od 50 godina.

Izvor: Nova ekonomija, RTS

Tagovi:

EPS litijumske baterije obnovljivi izvori energije Skladištenje energije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Državni projekat

04.октобар 2025. I.M.

Nova ekonomija: Dodeljeni ugovori za procenu uticaja EXPO 2027.

Louis Berger i Ernst&Young Consulting radiće na analizama i planovima koji će definisati ekonomski, društveni i ekološki okvir Expo 2027 Beograd i buduću upotrebu sajamske infrastrukture

Ekonomija

04.октобар 2025. I.M.

NIS zatražio novo odlaganje američkih sankcija – odluka do 8. oktobra

Samo nekoliko dana pre isteka osmog odlaganja sankcija, NIS je Vašingtonu dostavio novi zahtev za produženje licence. Odluka mora biti doneta do 8. oktobra, javlja RTS

Žene u biznisu

03.октобар 2025. Katarina Pantelić

Kompanije sa ženama u menadžmentu su češće natprosečno profitabilne

Kompanije koje imaju veće učešće žena u upravljačkim strukturama, imaju 25 odsto veću verovatnoću da ostvare natprosečnu profitabilnost

Brojila za struju

03.октобар 2025. Marija L. Janković

Dodatni troškovi nameštenog tendera: EDS morao da otvori i kol centar

Nakon propalog nameštenog tendera za brojila za struju i maltretiranja sopstvenih zaposlenih, EDS više ne zna kako da reši problem očitavanja električne energije. Sada za taj posao pokušava da „plati“ obične građane, ali su primorani da prebace deo para i na kol centar

Minimalna zarada

02.октобар 2025. K. S.

Povećanje minimalca: Od bivših republika SFRJ Srbija bolja samo od Severne Makedonije

Minimalna zarada u Srbiji porasla je na 500 evra. Kako je u drugim postjugoslovenski državama

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure