img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Stručnjaci EPS-a demantuju Vučića: Za litijumske baterije ne postoji tehnologija za reciklažu

16. oktobar 2024, 08:10 M.S.
Zgrada EPS-a Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Zgrada EPS-a
Copied

Struju dobijenu iz vetra i solara bolje je skladištiti u reverzibilnim hidro-elektranama, nego u litijum jonskim baterijama, smatraju stručnjaci EPS-a. Problem sa baterijama je što ne postoji tehnologija za reciklažu, a i zagađuju okolinu

Iako se u Srbiji litijum poslednjih meseci preporučuje kao lek za sve probleme, od elektromobilnosti do skladištenja električne energije dobijene iz obnovljivih izvora, za šta bi prema medijskim izveštajima u Kini uskoro već trebalo da počne da se koristi, stručnjaci EPS-a, bar kad je o ovoj poslednjoj primeni reč, imaju rezerve. Kako je istaknuto u utorak, 15. oktobra, na panel diskusiji „Uloga Elektroprivrede Srbije u zelenoj energetskoj tranziciji“, struju dobijenu iz vetra i solara i dalje je bolje skladištiti u reverzibilnim hidro-elektranama, nego u litijum jonskim baterijama, piše Nova ekonomija.

Rečeno je da je problem sa baterijama što za sada ne postoji tehnologija za reciklažu, a i zagađuju okolinu.

„S obzirom da je vek eksploatacije baterije od 20 do 25 godina, te da ne znamo kako će moći da se prerađuju, EPS ide na reverzibilne hidro-elektrane kao skladišta“, rekao je Jova Tošić, rukovodilac projekta izgradnje solarne elektrane Petka u EPS-u.

Ovaj stav,kažu EPS-ovi stručnjaci, nije povezan sa trenutnim lomljenjem koplja oko rudarenja litijuma na teritoriji Srbije.

S druge strane, sama upotreba solarnih panela sa stanovišta reciklaže nije sporna, jer se prema Tošićevim rečima solarni paneli po isteku životnog veka „mrve i mešaju sa građevinskim materijalom“ i tako recikliraju. Drugi materijali koji se koriste za izradu solarnih postrojenja takođe imaju svoju kasniju primenu, ponekad i kao reciklirani nameštaj.

Vučić: Globalna alijansa kao velika šansa

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na panelu „Pregovori o novoj alijansi – odgovoran i kružni lanac snabdevanja baterijama“, koji se održava u okviru Hamburške konferencije o održivosti, da je pristupanje Globalnoj alijansi za baterije velika šansa za sve u budućnosti, jer se tu ne radi samo o rudarenju već i o upotrebi litijuma, prenosi RTS.

„To nije samo pitanje litijuma, to je pitanje i baterija, to je pitanje fabrika koje proizvode baterije. Da li imamo više sredstava, više sirovina, više ruda, a svi ćemo se uskoro suočavati sa manjkom električne energije i to nije samo problem Srbije, već i problem svih zemalja“, rekao je Vučić, koji je bio prvi glavni govornik na panelu.

Istakao je da je će zbog veštačke inteligencije biti povećana potrošnja struje.

„Veoma je važno za nas da se pridružimo ovoj globalnoj alijansi i savezu, kada govorimo o sjajnim šansama i velikim prilikama moramo da pričamo i o veoma važnim izazovima koji su ispred nas. Kada govorimo o rudarstvu, mineralima, sve ono što imamo, moramo i da pričamo i o viziji i o podršci narodu“, naglasio je Vučić.

I dodao: „Treba sve ekonomske stvari da definišemo na način da to sve funkcioniše. Da se borimo protiv siromaštva i da naš narod napravimo znatno bogatijim nego što je bio. Da napravimo bolje okruženje za sve političke razgovore i da izbegnemo buduće konflikte“.

Srbija podigla svoje kapacitete obnovljivih izvora energije

Udeo energije dobijene iz obnovljivih izvora u prošloj godini je bio 41,58 odsto, dok je u 2019. godini taj procenat iznosio 33,04, pokazuju podaci Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI). Plan države je da do 2026. godine iz vetra i solara dobije 1.500 megavata struje, bez hidro potencijala, što su učesnici panela ocenili kao moguće.

Skok je možda nekome iznenađenje, da je Srbija za tako kratko vreme, od 2019. do 2023. uspela da podigne svoje kapacitete obnovljivih izvora u tolikoj meri. No, u Srbiji je struja dobijena iz hidroelektrana uvek činila oko trećinu ukupno proizvedene energije.

„Od osam gigavata instaliranih kapaciteta u Srbiji, oko tri gigavata je dobijeno iz hidroelektrana. Evropske zemlje su iskoristile preko 70 odsto svojih hidro potencijala. EPS ima mogućnosti za nove objekte ove vrste, s obzirom da je potencijal Dunava iskorišćen 60 odsto, Drine oko 40 odsto, a Uvca 50 odsto. Za Drinu i Dunav su nam potrebni međunarodni ugovori“, objašnjava Dragan Stanković,  direktor sektora za održavanje i ulaganje u hidroelekrane i obnovljive izvore energije u EPS.

Revitalizacija hidroelektrana

Osim što se radi na projektu Đerdap 3 sa rumunskom stranom, EPS radi na projektu Bistrica i tenderi bi trebalo da budu raspisani na jesen dok bi početak radova, prema Stankovićevim rečima, mogao da bude 2026. godine.

Što se tiče solarne elektrane Petka, koja je u okviru Kostolca, radovi bi trebalo da budu završeni 20. februara naredne godine, dok bi sam pogon trebalo da bude na mreži u martu. Vetropark u Kostolcu, koji je ujedno i prva investicija države u ovaj sektor, trebalo bi da počne da radi u oktobru 2025. godine. Sve ukupno u Kostolcu od različitih vidova energije treba da se postigne kapacitet od preko 1.000 megavata.

Dosadašnjim revitalizacijama hidroelekrana EPS je dobio oko 200 miliona novih kilovatsati godišnje. Kompanija priprema i revitalizaciju četiri hidroelektrane – Vlasinske HE, Bistrice, Potpeća i Đerdapa 2. Neke hidroelektrane prolaze revitalizaciju prvi put, a rade više od 50 godina.

Izvor: Nova ekonomija, RTS

Tagovi:

EPS litijumske baterije obnovljivi izvori energije Skladištenje energije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički voz Soko na stanici

Voz

15.novembar 2026. M. L. Janković

Brzi voz Beograd–Budimpešta: Hoće li Mađari ikada pustiti u rad kinesku prugu

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Dva traktora sa tanjiračom na njivi

Poljoprivreda

15.novembar 2026. M. L. J.

Glamočić: Nema novca za drugu ratu subvencija po hektaru

Ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu tvrdi da raspisivanje poziva bez obezbeđenog novca ne bi bilo u skladu sa zakonom, dok Studentska lista navodi da subvencije za ratarsku proizvodnju nisu isplaćene

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Vesti

15.novembar 2026. M. L. J.

Studenti objavili ekonomski plan: Šta će menjati?

Studentska lista objavila je program „Privreda i finansije“, u kojem najavljuje velike promene

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure