img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Stručnjaci EPS-a demantuju Vučića: Za litijumske baterije ne postoji tehnologija za reciklažu

16. октобар 2024, 08:10 M.S.
Zgrada EPS-a Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Zgrada EPS-a
Copied

Struju dobijenu iz vetra i solara bolje je skladištiti u reverzibilnim hidro-elektranama, nego u litijum jonskim baterijama, smatraju stručnjaci EPS-a. Problem sa baterijama je što ne postoji tehnologija za reciklažu, a i zagađuju okolinu

Iako se u Srbiji litijum poslednjih meseci preporučuje kao lek za sve probleme, od elektromobilnosti do skladištenja električne energije dobijene iz obnovljivih izvora, za šta bi prema medijskim izveštajima u Kini uskoro već trebalo da počne da se koristi, stručnjaci EPS-a, bar kad je o ovoj poslednjoj primeni reč, imaju rezerve. Kako je istaknuto u utorak, 15. oktobra, na panel diskusiji „Uloga Elektroprivrede Srbije u zelenoj energetskoj tranziciji“, struju dobijenu iz vetra i solara i dalje je bolje skladištiti u reverzibilnim hidro-elektranama, nego u litijum jonskim baterijama, piše Nova ekonomija.

Rečeno je da je problem sa baterijama što za sada ne postoji tehnologija za reciklažu, a i zagađuju okolinu.

„S obzirom da je vek eksploatacije baterije od 20 do 25 godina, te da ne znamo kako će moći da se prerađuju, EPS ide na reverzibilne hidro-elektrane kao skladišta“, rekao je Jova Tošić, rukovodilac projekta izgradnje solarne elektrane Petka u EPS-u.

Ovaj stav,kažu EPS-ovi stručnjaci, nije povezan sa trenutnim lomljenjem koplja oko rudarenja litijuma na teritoriji Srbije.

S druge strane, sama upotreba solarnih panela sa stanovišta reciklaže nije sporna, jer se prema Tošićevim rečima solarni paneli po isteku životnog veka „mrve i mešaju sa građevinskim materijalom“ i tako recikliraju. Drugi materijali koji se koriste za izradu solarnih postrojenja takođe imaju svoju kasniju primenu, ponekad i kao reciklirani nameštaj.

Vučić: Globalna alijansa kao velika šansa

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na panelu „Pregovori o novoj alijansi – odgovoran i kružni lanac snabdevanja baterijama“, koji se održava u okviru Hamburške konferencije o održivosti, da je pristupanje Globalnoj alijansi za baterije velika šansa za sve u budućnosti, jer se tu ne radi samo o rudarenju već i o upotrebi litijuma, prenosi RTS.

„To nije samo pitanje litijuma, to je pitanje i baterija, to je pitanje fabrika koje proizvode baterije. Da li imamo više sredstava, više sirovina, više ruda, a svi ćemo se uskoro suočavati sa manjkom električne energije i to nije samo problem Srbije, već i problem svih zemalja“, rekao je Vučić, koji je bio prvi glavni govornik na panelu.

Istakao je da je će zbog veštačke inteligencije biti povećana potrošnja struje.

„Veoma je važno za nas da se pridružimo ovoj globalnoj alijansi i savezu, kada govorimo o sjajnim šansama i velikim prilikama moramo da pričamo i o veoma važnim izazovima koji su ispred nas. Kada govorimo o rudarstvu, mineralima, sve ono što imamo, moramo i da pričamo i o viziji i o podršci narodu“, naglasio je Vučić.

I dodao: „Treba sve ekonomske stvari da definišemo na način da to sve funkcioniše. Da se borimo protiv siromaštva i da naš narod napravimo znatno bogatijim nego što je bio. Da napravimo bolje okruženje za sve političke razgovore i da izbegnemo buduće konflikte“.

Srbija podigla svoje kapacitete obnovljivih izvora energije

Udeo energije dobijene iz obnovljivih izvora u prošloj godini je bio 41,58 odsto, dok je u 2019. godini taj procenat iznosio 33,04, pokazuju podaci Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI). Plan države je da do 2026. godine iz vetra i solara dobije 1.500 megavata struje, bez hidro potencijala, što su učesnici panela ocenili kao moguće.

Skok je možda nekome iznenađenje, da je Srbija za tako kratko vreme, od 2019. do 2023. uspela da podigne svoje kapacitete obnovljivih izvora u tolikoj meri. No, u Srbiji je struja dobijena iz hidroelektrana uvek činila oko trećinu ukupno proizvedene energije.

„Od osam gigavata instaliranih kapaciteta u Srbiji, oko tri gigavata je dobijeno iz hidroelektrana. Evropske zemlje su iskoristile preko 70 odsto svojih hidro potencijala. EPS ima mogućnosti za nove objekte ove vrste, s obzirom da je potencijal Dunava iskorišćen 60 odsto, Drine oko 40 odsto, a Uvca 50 odsto. Za Drinu i Dunav su nam potrebni međunarodni ugovori“, objašnjava Dragan Stanković,  direktor sektora za održavanje i ulaganje u hidroelekrane i obnovljive izvore energije u EPS.

Revitalizacija hidroelektrana

Osim što se radi na projektu Đerdap 3 sa rumunskom stranom, EPS radi na projektu Bistrica i tenderi bi trebalo da budu raspisani na jesen dok bi početak radova, prema Stankovićevim rečima, mogao da bude 2026. godine.

Što se tiče solarne elektrane Petka, koja je u okviru Kostolca, radovi bi trebalo da budu završeni 20. februara naredne godine, dok bi sam pogon trebalo da bude na mreži u martu. Vetropark u Kostolcu, koji je ujedno i prva investicija države u ovaj sektor, trebalo bi da počne da radi u oktobru 2025. godine. Sve ukupno u Kostolcu od različitih vidova energije treba da se postigne kapacitet od preko 1.000 megavata.

Dosadašnjim revitalizacijama hidroelekrana EPS je dobio oko 200 miliona novih kilovatsati godišnje. Kompanija priprema i revitalizaciju četiri hidroelektrane – Vlasinske HE, Bistrice, Potpeća i Đerdapa 2. Neke hidroelektrane prolaze revitalizaciju prvi put, a rade više od 50 godina.

Izvor: Nova ekonomija, RTS

Tagovi:

EPS litijumske baterije obnovljivi izvori energije Skladištenje energije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Točenje goriva na benzinskoj pump

Uvoz derivata

14.октобар 2025. R. V.

Sankcije NIS-u: Ostale naftne kompanije u Srbiji drastično uvećale uvoz goriva

Naftne kompanije koje posluju u Srbiji pripremile su se za uvoz većih količina naftnih derivata zbog uvođenja sankcija NIS-u

Nemačka zastava i tmurno nebo: Najnoviji podaci pokazuju da bi ove godine mogao biti dostignut novi rekord u broju bankrota.

Nemačka

14.октобар 2025. Nenad Krajcer (DW)

Probijanje rekorda: Do kraja godine više od 22.000 bankrota firmi u Nemačkoj

Nemačka se kreće ka rekordnom broju bankrota, a Privredna i industrijska komora ponovo je upozorila na neophodnost političkih reformi

Američke sankcije NIS-u

12.октобар 2025. I.M.

Zorana Mihajlović: Ima dovoljno goriva, lopta je na ruskoj strani

Bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović istakla za RTS da država ima dovoljno goriva i skladišta, te da građani ne treba da strahuju zbog aktuelne situacije u NIS-u

Ogrev poskupeo

12.октобар 2025. I.M.

Nestašica peleta u Srbiji: stovarišta prazna – cene „eksplodirale“

Mnoge domaćinstva čekala su poslednji trenutak da nabave pelet za grejanje, što je dovelo do praznih stovarišta i rasta cena. Proizvođači poručuju – peleta ima, ali količine nisu dovoljne za trenutnu navalu.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedovic Handanović kaže povodom američkih sankcija NIS-u da vlast od ruske strane očekuje da budu zaštićeni interesi Srbije i njena energetska sigurnost i bezbednost.

Naftna industrija Srbije

11.октобар 2025. B. B.

Đedović Handanović: Menadžment NIS-a se nada da će Vučić naći nekakvo rešenje

„Menadžment NIS-a se nada da će Aleksandar Vučić da nađe nekakvo rešenje na višem nivou, ali čak ni predsednik Srbije nema magični štapić“, upozorava Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović

Komentar

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure