img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivo upravljanje resursima

Srbija milione tona „crnog zlata“ odlaže na deponije

10. maj 2024, 16:29 S.Z.
Foto: Tanjug / Jadranka Ilić
Ilustracija
Copied

Od struganog asfalta ili „crnog zlata”, kako su ga prozvali mediji u Srbiji, mogli bi da se prave kilometri puteva, a da se pritom sačuvaju prirodni resursi. Izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“ Nikola Radin kaže za „Vreme” da se on odlaže na deponije, jer se dve godine čeka na Uredbu o korišćenju ovog novog materijala u građevinarstvu

Pre dve godine ministar građevinarstva saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović u Privrednoj komori Srbije najavio je da će donošenje Uredbe o korišćenju struganog asfalta doprineti održivosti ekonomije, očuvanju prirodnih resursa, razvoju investicionog potencijala i razvoju tržišta sekundarnih sirovina.

Rekao je tada da je privreda spremna za donošenje takve uredbe, ali na tom planu se još uvek ništa ne dešava.

Izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“ Nikola Radin kaže za „Vreme” da postoji informacija da je formirana radna grupa, ali od 2022. godine ništa nije preduzeto.

„Pri rekonstrukciji i zameni, stuže se stari asfalt sa puteva koji Srbija odlaže na deponije. Srbija i Grad Beograd imaju priliku da iskoriste milione tona ovog materijala, koji trenutno nisu iskorišćeni. Vraćanjem struganog asfalta u ponovnu proizvodnju, možemo izgraditi ne samo puteve i nasipe, već je njegova primena višestruka“, kaže Radin za „Vreme”.

„Samo Grad Beograd ima 30.000 tona struganog asfalta. U prevodu moglo bi 80 kilometara puta da se napravi od tog asfalta, ukoliko bi se upotrebio”, objašnjava Radin.

Koncept cirkularne ekonomije

On kaže da je ovaj koncept cirkularne ekonomije već odavno usvojen u Zapadnoj Evropi, u skladu sa Zelenom agendom.

„Na primer, u Nemačkoj 82 odsto struganog asfalta koristi se za vruće recikliranje, što doprinosi novoj proizvodnji sa učešćem od 60 odsto. U Srbiji, međutim, preko 3 miliona tona recikliranog asfalta trenutno leži neprofitabilno, često neadekvatno deponovano. Potencijal za njegovu ponovnu upotrebu nije iskorišćen ni približno u meri koja bi mogla imati značajan uticaj“, kaže Radin.

Nerealnizovani planovi

Prema rečima sagovornika „Vremena”, ovim bi se direktno smanjila eksploatacija kamena iz kamenoloma iz prirode, što bi za posledicu imalo smanjeni negativni uticaj na životnu sredinu.

„Nažalost, uloga ovog materijala i procesa za unapređenje životne sredine nije dovoljno prepoznata u našem društvu. Postoji nekoliko putarskih firmi koje imaju neophodnu tehnologiju i koriste je, ali u vrlo malom obimu. Zato pozivamo sve relevantne aktere, od vlasti do građana i naučne zajednice, da podrže ovu inicijativu da bi se stvorila održiva budućnost“, zaključuje Radin.

Privredne komora Srbije je početkom 2023. godine saopštila da pripremaju Uredbu o upotrebi struganog asfalta u putnoj infrastrukturi sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Najava o toj uredbi je bila i u martu 2022. godine. Međutim, od ministarstava nije bilo zvaničnih objava o radnoj grupi, niti uključivanju zainteresovanih strana za taj dokument.

Tagovi:

cirkularna ekonomija Strugani asfalt
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Porsche 911 u sumrak na kiši

Auto-industrija

30.oktobar 2025. A.I.

Koncern VW beleži gubitak od preko milijarde evra

Zbog problema u koje je zapao Porše, nemački proizvođač automobila VW beleži gubitak od preko miljarde evra

Brojila potrošnje struje

Ekonomija

29.oktobar 2025. N. M.

Nova ekonomija: Dovedeš fantomske birače, dobiješ tender za očitavanje brojila

Kompanija „T&M Group Solutions", koja je optuživana da je dovodila ljude iz Republike Srpske u Beograd da glasaju na lokalnim izborima, dobila je posao očitavanja brojila od Elektrodistribucije Srbije za 2,4 milijarde dinara

Državne ekonomske mere

28.oktobar 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Razmatra se ukidanje ograničenja marži i na zamrznute proizvode

Ograničenje trgovinskih marži, koje je u Srbiji patentirao Aleksandar Vučić, nije na snazi ni puna dva meseca, a država razmatra da ih po četvrti put ublaži, saznaje „Vreme". Sve u svemu, doživele su fijasko

Otpuštanja

27.oktobar 2025. K. S.

Zašto je 270 ljudi dobilo otkaze u Vranju?

Danska fabrika „Kentaur“ u Vranju zatvara pogon, a bez posla ostaje oko 270 zaposlenih. Razlog - povećanje minimalne cene rada

Srbija ima najveće emisije CO2 po kilovat-času u Evropi, i daleko veću osetljivost na kvarove stare opreme u termoenergetskom sektoru.

Ugljen-dioksid

27.oktobar 2025. B. B.

Porez na ugljen-dioksid od 1. januara

Od početka 2026. godine Srbija uvodi porez na ugljen-dioksid s ciljem smanjenja uticaja klimatskih promena

Komentar
Studenti u mraku sa zastavama pešice na putu za Novi Sad

Komentar

Studentska epopeja

Junaci priče o oslobađanju Srbije od varvara već godinu dana su studenti. Oni su prozreli srpskog gospodara muva, isprečili se nekadašnjim gradorušiteljima na putu uništavanja civilizacijskih vrednosti

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Kakvi ste to ljudi

Mladi ljudi spavali su pod oktobarskim nebom u Inđiji. Šta su za to dobili tamošnji naprednjaci? Još jedan mandat direktora škole ili javnog poduzeća? Legalizaciju divlje gradnje? Ugradnju u lokalne biznisiće

Filip Švarm

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure