img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivo upravljanje resursima

Srbija milione tona „crnog zlata“ odlaže na deponije

10. maj 2024, 16:29 S.Z.
Foto: Tanjug / Jadranka Ilić
Ilustracija
Copied

Od struganog asfalta ili „crnog zlata”, kako su ga prozvali mediji u Srbiji, mogli bi da se prave kilometri puteva, a da se pritom sačuvaju prirodni resursi. Izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“ Nikola Radin kaže za „Vreme” da se on odlaže na deponije, jer se dve godine čeka na Uredbu o korišćenju ovog novog materijala u građevinarstvu

Pre dve godine ministar građevinarstva saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović u Privrednoj komori Srbije najavio je da će donošenje Uredbe o korišćenju struganog asfalta doprineti održivosti ekonomije, očuvanju prirodnih resursa, razvoju investicionog potencijala i razvoju tržišta sekundarnih sirovina.

Rekao je tada da je privreda spremna za donošenje takve uredbe, ali na tom planu se još uvek ništa ne dešava.

Izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“ Nikola Radin kaže za „Vreme” da postoji informacija da je formirana radna grupa, ali od 2022. godine ništa nije preduzeto.

„Pri rekonstrukciji i zameni, stuže se stari asfalt sa puteva koji Srbija odlaže na deponije. Srbija i Grad Beograd imaju priliku da iskoriste milione tona ovog materijala, koji trenutno nisu iskorišćeni. Vraćanjem struganog asfalta u ponovnu proizvodnju, možemo izgraditi ne samo puteve i nasipe, već je njegova primena višestruka“, kaže Radin za „Vreme”.

„Samo Grad Beograd ima 30.000 tona struganog asfalta. U prevodu moglo bi 80 kilometara puta da se napravi od tog asfalta, ukoliko bi se upotrebio”, objašnjava Radin.

Koncept cirkularne ekonomije

On kaže da je ovaj koncept cirkularne ekonomije već odavno usvojen u Zapadnoj Evropi, u skladu sa Zelenom agendom.

„Na primer, u Nemačkoj 82 odsto struganog asfalta koristi se za vruće recikliranje, što doprinosi novoj proizvodnji sa učešćem od 60 odsto. U Srbiji, međutim, preko 3 miliona tona recikliranog asfalta trenutno leži neprofitabilno, često neadekvatno deponovano. Potencijal za njegovu ponovnu upotrebu nije iskorišćen ni približno u meri koja bi mogla imati značajan uticaj“, kaže Radin.

Nerealnizovani planovi

Prema rečima sagovornika „Vremena”, ovim bi se direktno smanjila eksploatacija kamena iz kamenoloma iz prirode, što bi za posledicu imalo smanjeni negativni uticaj na životnu sredinu.

„Nažalost, uloga ovog materijala i procesa za unapređenje životne sredine nije dovoljno prepoznata u našem društvu. Postoji nekoliko putarskih firmi koje imaju neophodnu tehnologiju i koriste je, ali u vrlo malom obimu. Zato pozivamo sve relevantne aktere, od vlasti do građana i naučne zajednice, da podrže ovu inicijativu da bi se stvorila održiva budućnost“, zaključuje Radin.

Privredne komora Srbije je početkom 2023. godine saopštila da pripremaju Uredbu o upotrebi struganog asfalta u putnoj infrastrukturi sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Najava o toj uredbi je bila i u martu 2022. godine. Međutim, od ministarstava nije bilo zvaničnih objava o radnoj grupi, niti uključivanju zainteresovanih strana za taj dokument.

Tagovi:

Strugani asfalt cirkularna ekonomija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Grb Narodne banke Srbije (NBS)

Demanti Narodne banke Srbije

25.februar 2026. R. V.

Kome trebaju neistinite interpretacije Izveštaja o inflaciji NBS

Povodom neistinite interpretacije najnovije projekcije inflacije Narodne banke Srbije od strane portala „Vreme“ koristimo priliku da još jednom ponovimo detalje februarske projekcije inflacije

Inflacija

25.februar 2026. M. L. J.

Kako je NBS priznala da će porasti cene u radnjama

Iako guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković tvrdi da ne očekuje značajan skok cena u prodavnicama, zvanični podaci institucije koju vodi ipak pokazuju drugačije

Plate u Srbiji

24.februar 2026. Marija L. Janković

„Najveće plate u istoriji“: Kako je Vučić „ukrao“ vest od Zavoda za statistiku

Aleksandar Vučić ekskluzivno je objavio da je prosečan Srbin zaradio više od 1.000 evra u decembru. Ovu vest „pozajmio je“ dan pre puštanja zvanične državne računice Republičkog zavoda za statistiku. Iako naizgled pozamašna, ova cifra na žalost nema veze sa stvarnošću većine ljudi u zemlji

Ekologija

24.februar 2026. M. L. J.

Bojleri i gume će teći srpskim rekama: Država ukinula podsticaje za reciklažni otpad

Država je od 1. januara 2026. obustavila podsticaje za otpad. Neke reciklažne kompanije su, saznaje „Vreme“, prestale da preuzimaju stare gume, frižidere i akumulatore. Mnogi su preplašeni za dalji opstanak, iako se bave poslom od javnog interesa. Šta će biti sa ovim otpadom?

Javni servis

24.februar 2026. I.M.

Manja Grčić više nije direktorka svoje tri firme nakon imenovanja za direktorku RTS-a

Nakon imenovanja za generalnu direktorku RTS-a, Manja Grčić je prestala da obavlja funkcije direktorke u firmama Minacord Media, Tačno i Majo Public

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure