img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivo upravljanje resursima

Srbija milione tona „crnog zlata“ odlaže na deponije

10. maj 2024, 16:29 S.Z.
Foto: Tanjug / Jadranka Ilić
Ilustracija
Copied

Od struganog asfalta ili „crnog zlata”, kako su ga prozvali mediji u Srbiji, mogli bi da se prave kilometri puteva, a da se pritom sačuvaju prirodni resursi. Izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“ Nikola Radin kaže za „Vreme” da se on odlaže na deponije, jer se dve godine čeka na Uredbu o korišćenju ovog novog materijala u građevinarstvu

Pre dve godine ministar građevinarstva saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović u Privrednoj komori Srbije najavio je da će donošenje Uredbe o korišćenju struganog asfalta doprineti održivosti ekonomije, očuvanju prirodnih resursa, razvoju investicionog potencijala i razvoju tržišta sekundarnih sirovina.

Rekao je tada da je privreda spremna za donošenje takve uredbe, ali na tom planu se još uvek ništa ne dešava.

Izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“ Nikola Radin kaže za „Vreme” da postoji informacija da je formirana radna grupa, ali od 2022. godine ništa nije preduzeto.

„Pri rekonstrukciji i zameni, stuže se stari asfalt sa puteva koji Srbija odlaže na deponije. Srbija i Grad Beograd imaju priliku da iskoriste milione tona ovog materijala, koji trenutno nisu iskorišćeni. Vraćanjem struganog asfalta u ponovnu proizvodnju, možemo izgraditi ne samo puteve i nasipe, već je njegova primena višestruka“, kaže Radin za „Vreme”.

„Samo Grad Beograd ima 30.000 tona struganog asfalta. U prevodu moglo bi 80 kilometara puta da se napravi od tog asfalta, ukoliko bi se upotrebio”, objašnjava Radin.

Koncept cirkularne ekonomije

On kaže da je ovaj koncept cirkularne ekonomije već odavno usvojen u Zapadnoj Evropi, u skladu sa Zelenom agendom.

„Na primer, u Nemačkoj 82 odsto struganog asfalta koristi se za vruće recikliranje, što doprinosi novoj proizvodnji sa učešćem od 60 odsto. U Srbiji, međutim, preko 3 miliona tona recikliranog asfalta trenutno leži neprofitabilno, često neadekvatno deponovano. Potencijal za njegovu ponovnu upotrebu nije iskorišćen ni približno u meri koja bi mogla imati značajan uticaj“, kaže Radin.

Nerealnizovani planovi

Prema rečima sagovornika „Vremena”, ovim bi se direktno smanjila eksploatacija kamena iz kamenoloma iz prirode, što bi za posledicu imalo smanjeni negativni uticaj na životnu sredinu.

„Nažalost, uloga ovog materijala i procesa za unapređenje životne sredine nije dovoljno prepoznata u našem društvu. Postoji nekoliko putarskih firmi koje imaju neophodnu tehnologiju i koriste je, ali u vrlo malom obimu. Zato pozivamo sve relevantne aktere, od vlasti do građana i naučne zajednice, da podrže ovu inicijativu da bi se stvorila održiva budućnost“, zaključuje Radin.

Privredne komora Srbije je početkom 2023. godine saopštila da pripremaju Uredbu o upotrebi struganog asfalta u putnoj infrastrukturi sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Najava o toj uredbi je bila i u martu 2022. godine. Međutim, od ministarstava nije bilo zvaničnih objava o radnoj grupi, niti uključivanju zainteresovanih strana za taj dokument.

Tagovi:

cirkularna ekonomija Strugani asfalt
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Intervju: Nenad Jevtović

13.mart 2026. Bojan Bednar

Zašto država sputava srpska mala i srednja preduzeća

Zašto država ne čini ništa da pomogne domaćim malim i srednjim preduzećima da razviju svoj posao, za „Vreme“ objašnjava direktor Instituta za razvoj i inovacije Nenad Jevtović

Benzinska pumpa

Naftna kriza

13.mart 2026. K. S.

Država ublažava rast cena goriva: Akcize smanjene za 20 odsto

Vlada Srbije odlučila je da privremeno smanjenju akcize na benzin i dizel za 20 odsto zbog naglog rasta cena sirove nafte na svetskom tržištu, a mera će važiti do 15. aprila

Suva šljiva, suva kajsija

Izvoz hrane

13.mart 2026. K. S.

Slovenija kao nebezbedne povukla sa tržišta suve šljive iz Srbije

Sa slovenačkog tržišta povučen je kontignet suvih šljiva iz Srbije, zbog povišenog prisustva sorbinske kiseline. Ovo je četvrto evropsko upozorenje od početka 2026. zbog namirnica izvezenih iz Srbije koje ne odgovaraju standardima EU

Točenje goriva na benzinskoj pumpi

Cene goriva

12.mart 2026. M. L. J.

U polovini država EU gorivo je jeftinije nego u Srbiji

Cene na pumpama u članicama Evropske unije Španiji, Poljskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Slovačkoj, pa čak i Švedskoj niže cu nego u Srbiji, pokazuju zvanični podaciji Evropske komisije

Zlatnici i zlatne poluge

Kurs dinara

12.mart 2026. M. L. J.

Nova ekonomija: „Pozlaćena“ odbrana kursa dinara

Devizne rezerve Narodne banke Srbije uvećane su zbog skoka cene zlata na međunarodnom tržištu. To ne znači da je država bogatija. Iako zaradi sticajem okolnosti, NBS devize i dalje troši na odbranu kursa

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure