img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivo upravljanje resursima

Srbija milione tona „crnog zlata“ odlaže na deponije

10. maj 2024, 16:29 S.Z.
Foto: Tanjug / Jadranka Ilić
Ilustracija
Copied

Od struganog asfalta ili „crnog zlata”, kako su ga prozvali mediji u Srbiji, mogli bi da se prave kilometri puteva, a da se pritom sačuvaju prirodni resursi. Izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“ Nikola Radin kaže za „Vreme” da se on odlaže na deponije, jer se dve godine čeka na Uredbu o korišćenju ovog novog materijala u građevinarstvu

Pre dve godine ministar građevinarstva saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović u Privrednoj komori Srbije najavio je da će donošenje Uredbe o korišćenju struganog asfalta doprineti održivosti ekonomije, očuvanju prirodnih resursa, razvoju investicionog potencijala i razvoju tržišta sekundarnih sirovina.

Rekao je tada da je privreda spremna za donošenje takve uredbe, ali na tom planu se još uvek ništa ne dešava.

Izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“ Nikola Radin kaže za „Vreme” da postoji informacija da je formirana radna grupa, ali od 2022. godine ništa nije preduzeto.

„Pri rekonstrukciji i zameni, stuže se stari asfalt sa puteva koji Srbija odlaže na deponije. Srbija i Grad Beograd imaju priliku da iskoriste milione tona ovog materijala, koji trenutno nisu iskorišćeni. Vraćanjem struganog asfalta u ponovnu proizvodnju, možemo izgraditi ne samo puteve i nasipe, već je njegova primena višestruka“, kaže Radin za „Vreme”.

„Samo Grad Beograd ima 30.000 tona struganog asfalta. U prevodu moglo bi 80 kilometara puta da se napravi od tog asfalta, ukoliko bi se upotrebio”, objašnjava Radin.

Koncept cirkularne ekonomije

On kaže da je ovaj koncept cirkularne ekonomije već odavno usvojen u Zapadnoj Evropi, u skladu sa Zelenom agendom.

„Na primer, u Nemačkoj 82 odsto struganog asfalta koristi se za vruće recikliranje, što doprinosi novoj proizvodnji sa učešćem od 60 odsto. U Srbiji, međutim, preko 3 miliona tona recikliranog asfalta trenutno leži neprofitabilno, često neadekvatno deponovano. Potencijal za njegovu ponovnu upotrebu nije iskorišćen ni približno u meri koja bi mogla imati značajan uticaj“, kaže Radin.

Nerealnizovani planovi

Prema rečima sagovornika „Vremena”, ovim bi se direktno smanjila eksploatacija kamena iz kamenoloma iz prirode, što bi za posledicu imalo smanjeni negativni uticaj na životnu sredinu.

„Nažalost, uloga ovog materijala i procesa za unapređenje životne sredine nije dovoljno prepoznata u našem društvu. Postoji nekoliko putarskih firmi koje imaju neophodnu tehnologiju i koriste je, ali u vrlo malom obimu. Zato pozivamo sve relevantne aktere, od vlasti do građana i naučne zajednice, da podrže ovu inicijativu da bi se stvorila održiva budućnost“, zaključuje Radin.

Privredne komora Srbije je početkom 2023. godine saopštila da pripremaju Uredbu o upotrebi struganog asfalta u putnoj infrastrukturi sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Najava o toj uredbi je bila i u martu 2022. godine. Međutim, od ministarstava nije bilo zvaničnih objava o radnoj grupi, niti uključivanju zainteresovanih strana za taj dokument.

Tagovi:

cirkularna ekonomija Strugani asfalt
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Brojila za struju

15.avgust 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Bivši saradnik Bate Gašića ruši Marka Bosanca u poslu sa brojilima

Ko drži firmu „Đerdap usluge“ koja se drznula da prijavi firmu Marka Bosanca, biznismena bliskog vlasnima, zbog nameštenog tendera sa elektrodistribucijom za brojila za struju. Za to vreme, ispaštaju građani i radnici EDS-a

NIS Petrol

14.avgust 2025. M.M.

Nova ekonomija: NIS prodaje benzinske pumpe u Bugarskoj

Kompanija Uni Energy OOD zainteresovana je da kupi NIS Petrol Bugarska koji u posedu ima 23 benzinske stanice. Ako se posao realizuje, Gazpromove lokacije postaće Avia lanac pumpi

Inflacije veća od očekivane

13.avgust 2025. M. L. J.

Pravdanje Jorgovanke Tabaković skupim jagodama i trešnjama

Inflacija u Srbiji prevarila je očekvanje Narodne banke, koja ovo poskupljenje troškova života objašnjava višom silom i studentskom aktivnošću. Ipak, nije sve tako

Ekonomija

13.avgust 2025. B. B.

Nova ekonomija: Državna kontrola tržišta je štetna

Država je odlučila da ograniči marže za više kategorija proizvoda, ali ekonomisti upozoravaju da netržišne mere poput te ne mogu regulisati tržište

Gasovod

Gasovod i politika

12.avgust 2025. Marija L. Janković

„Izvestija“: Rusija i Srbija razmatraju izgradnju novog gasovoda

Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list „Izvestija“. Tim gasovodom bi, ako se ostvari, u velikoj meri potekla i politika

Komentar

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković

Pregled nedelje

MUP Srbije d.o.o, privatno obezbeđenje za batinaše

Mnoge od onih koje su do juče hapsili, policajci danas štite. Tako su postali privatno batinaško obezbeđenje MUP Srbije d.o.o. Zato je za novinare mnogo važnije da znaju ko je ko u podzemlju, nego u policiji ili strankama na vlasti

Filip Švarm

Komentar

Od srede uveče nemamo predsednika

Aleksandar Vučić je konačno prestao da se skriva iza funkcije predsednika Republike i govori kao onaj koji zapravo jeste: predvodnik udružene kriminalne grupe koja je okupirala ovu zemlju

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure