img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivo upravljanje resursima

Srbija milione tona „crnog zlata“ odlaže na deponije

10. maj 2024, 16:29 S.Z.
Foto: Tanjug / Jadranka Ilić
Ilustracija
Copied

Od struganog asfalta ili „crnog zlata”, kako su ga prozvali mediji u Srbiji, mogli bi da se prave kilometri puteva, a da se pritom sačuvaju prirodni resursi. Izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“ Nikola Radin kaže za „Vreme” da se on odlaže na deponije, jer se dve godine čeka na Uredbu o korišćenju ovog novog materijala u građevinarstvu

Pre dve godine ministar građevinarstva saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović u Privrednoj komori Srbije najavio je da će donošenje Uredbe o korišćenju struganog asfalta doprineti održivosti ekonomije, očuvanju prirodnih resursa, razvoju investicionog potencijala i razvoju tržišta sekundarnih sirovina.

Rekao je tada da je privreda spremna za donošenje takve uredbe, ali na tom planu se još uvek ništa ne dešava.

Izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“ Nikola Radin kaže za „Vreme” da postoji informacija da je formirana radna grupa, ali od 2022. godine ništa nije preduzeto.

„Pri rekonstrukciji i zameni, stuže se stari asfalt sa puteva koji Srbija odlaže na deponije. Srbija i Grad Beograd imaju priliku da iskoriste milione tona ovog materijala, koji trenutno nisu iskorišćeni. Vraćanjem struganog asfalta u ponovnu proizvodnju, možemo izgraditi ne samo puteve i nasipe, već je njegova primena višestruka“, kaže Radin za „Vreme”.

„Samo Grad Beograd ima 30.000 tona struganog asfalta. U prevodu moglo bi 80 kilometara puta da se napravi od tog asfalta, ukoliko bi se upotrebio”, objašnjava Radin.

Koncept cirkularne ekonomije

On kaže da je ovaj koncept cirkularne ekonomije već odavno usvojen u Zapadnoj Evropi, u skladu sa Zelenom agendom.

„Na primer, u Nemačkoj 82 odsto struganog asfalta koristi se za vruće recikliranje, što doprinosi novoj proizvodnji sa učešćem od 60 odsto. U Srbiji, međutim, preko 3 miliona tona recikliranog asfalta trenutno leži neprofitabilno, često neadekvatno deponovano. Potencijal za njegovu ponovnu upotrebu nije iskorišćen ni približno u meri koja bi mogla imati značajan uticaj“, kaže Radin.

Nerealnizovani planovi

Prema rečima sagovornika „Vremena”, ovim bi se direktno smanjila eksploatacija kamena iz kamenoloma iz prirode, što bi za posledicu imalo smanjeni negativni uticaj na životnu sredinu.

„Nažalost, uloga ovog materijala i procesa za unapređenje životne sredine nije dovoljno prepoznata u našem društvu. Postoji nekoliko putarskih firmi koje imaju neophodnu tehnologiju i koriste je, ali u vrlo malom obimu. Zato pozivamo sve relevantne aktere, od vlasti do građana i naučne zajednice, da podrže ovu inicijativu da bi se stvorila održiva budućnost“, zaključuje Radin.

Privredne komora Srbije je početkom 2023. godine saopštila da pripremaju Uredbu o upotrebi struganog asfalta u putnoj infrastrukturi sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Najava o toj uredbi je bila i u martu 2022. godine. Međutim, od ministarstava nije bilo zvaničnih objava o radnoj grupi, niti uključivanju zainteresovanih strana za taj dokument.

Tagovi:

cirkularna ekonomija Strugani asfalt
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Fabrika Mint u Loznici

Rad na crno

26.februar 2026. K. S.

Da li radnici iz Kine u fabrici Mint u Loznici rade na crno

Kineska državljanka tvrdi za N1 da je gotovo 16 meseci radila bez radne dozvole u fabrici autodelova Mint u Loznici. Jednom mesečno je, sledeći uputstva poslodavca, izlazila iz Srbije zbog obnavljanja turističke vize

Beograd

26.februar 2026. N. M.

Plan generalne regulacije: Mogućnost prenamene škola u kockarnicu

Izmenama Plana generalne regulacije omogućilo bi se da se zemljište i objekti namenjeni javnim službama, kao što su škole, vrtići ili domovi zdravlja, prenamene u privatne i komercijalne sadržaje

Čokolada

Čokolada

26.februar 2026. B. B.

Nova ekonomija: Zašto je Srbija među rekorderima u Evropi po rastu cena čokolade

Od 38 evropskih zemalja, samo je u njih pet čokolada poskupela više nego u Srbiji. To ne može da se objasni samo spoljnim faktorima, odnosno rastom cene kakaoa na svetskom tržištu

Grb Narodne banke Srbije (NBS)

Demanti Narodne banke Srbije

25.februar 2026. R. V.

Kome trebaju neistinite interpretacije Izveštaja o inflaciji NBS

Povodom neistinite interpretacije najnovije projekcije inflacije Narodne banke Srbije od strane portala „Vreme“ koristimo priliku da još jednom ponovimo detalje februarske projekcije inflacije

Inflacija

25.februar 2026. M. L. J.

Kako je NBS priznala da će porasti cene u radnjama

Iako guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković tvrdi da ne očekuje značajan skok cena u prodavnicama, zvanični podaci institucije koju vodi ipak pokazuju drugačije

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure