img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Veštačko držanje visokih cena

Rekordna kazna za proizvođača Milke od EU – 337,5 miliona evra

25. мај 2024, 08:28 I.M. / DW
Foto: Unsplash / Olena Bohovyk
Omiljeni slatkiš
Copied

Američki gigant mora da plati rekordnu kaznu od 337,5 miliona evra zbog manipulisanja tržištem u EU. Proizvođač čokolada Milka i Toblerone je u nekim zemljama veštački držao visoke cene svojih proizvoda

Jedan od najpoznatijih proizvođača čokolade na svetu dobio je visoku kaznu od Evropske komisije. Antimonopolske vlasti izrekle su kaznu od 337,5 miliona evra američkom prehrambenom gigantu Mondeliz zbog nezakonitog ograničavanja konkurencije u trgovini čokoladom, keksom, krekerima, žvakama, krem sirom i kafom. Prema navodima Komisije, kompanija je ometala prekograničnu trgovinu svojih proizvoda i time obezbedila previsoke cene za svoje brendove, piše „Dojče vele„.

Mondeliz proizvodi niz dobro poznatih brenodva uključujući Milka čokoladu, Toblerone, Daim, keks Oreo, Mikado, Tuc, žvake Mentos, Trident, krem sir Filadelfija… Mondeliz (ranije Kraft) je do 2015. posedovao brendove kafe JAG, Jacobs i Velours Noir. Sedište firme koja zapošljava oko 80 000 ljudi i godišnje proda slatkiša za više od 33 milijarde evra, nalazi se u Čikagu, u SAD.

Proizvođač Milke je navodno držao visoke cene na štetu potrošača

Optužba vlasti EU za zaštitu konkurencije je da je kompanija sprečila svoje trgovinske partnere da jeftino kupuju Mondeliz proizvode u jednoj zemlji EU i ponovo ih prodaju u drugoj zemlji.

U jednom slučaju Mondeliz je povukao čokoladice Cote D’Or iz Holandiji kako bi sprečio trgovce da ih preprodaju u Belgiji gde su bile skuplje. U drugom slučaju sprečio je veletrgovca da kupi čokoladu u Nemačkoj gde je bila jeftinija. Time kompanija sa sedištem u SAD htela da spreči preprodaju čokolada u Austriji, Belgiji, Bugarskoj i Rumuniji, jer su ti njeni proizovdi u Nemačkoj jeftiniji.

„Mondeliz je to uradio da zadrži visoke cene svojih proizvoda na štetu potrošača“, rekla je komesarka EU za konkurenciju Margrete Vestager.

Vestager je naglasila da je takozvano paralelno trgovanje posebno važno u vremenima visoke inflacije kako bi se za potrošače smanjile cene na evropskom tržištu. Ona je rekla da se razlike u ceni čokolade između zemalja članica kreću između 10 i 40 odsto, a „ponekad i više”.

Najviša kazna koju je Komisija EU ikada izrekla prehrambenoj kompaniji

Komisija EU je istragu pokrenula 2019. a u januaru 2021. otvorila zvaničan postupak. Vlasti EU su sada objavile da je Mondeliz sklopio 22 ileglana sporazuma u više zemalja EU u periodu od 2004. do 2020. Na primer, jedan sporazum je zahtevao od kupaca Mondeliza da naplaćuju više cene za izvoz nego za domaću prodaju.

Mondeliz govori o „pojedinačnim slučajevima“ i kaže da je novac za kaznu stavljen sa strane još prošle godine.

Zapravo, kazna je trebalo da bude još veća. No, pošto je Mondeliz sarađivao sa Evropskom komisijom i izričito priznao svoju odgovornost, kompaniji je odobreno oslobađanje od 15 odsto kazne, navodi nadzorni organ EU za konkurenciju.

Novčana kazna izrečena u četvrtak (23. maja) najviša je kazna koju je Komisija EU do sada izrekla prehrambenoj kompaniji i jedna je od deset najviših kazni uopšte.

Tagovi:

Evropska unija kazna milka Mondeliz
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Transparentnost Srbija

11.јул 2025. B. B.

„Ugovor o izgradnji stanice Prokop još štetniji nego što se mislilo“

Planirana nabavka radova radi ojačanja peronskih greda na Prokopu pokazuje da će država snositi dodatne troškove kako bi železnička stanica bila bezbedna za korišćenje

Dugovanja države

11.јул 2025. M.L.J.

Nova ekonomija: NBS se zadužila za tri milijarde evra sa veoma nepovoljnom kamatom

Narodna banka Srbije se 9. jula na 27. aukciji hartija od vrednosti prodajom blagajničkih zapisa zadužila za 360 milijardi dinara (3,07 milijardi evra) na repo tržištu

Javni beležnici

08.јул 2025. Novak Marković

Poskupljuju usluge notara, neke više nego duplo

Vlada Srbije usvojila je novu javnobeležničku tarifu na kojoj je sada vrednost boda porasla sa 150 na 180 dinara, što je porast od 20 posto. Pored toga pojedine naknade sada su duplo skuplje nego što su bile pre

Donald Tramp obavestio lidere 14 zemalja o novim carinama

Američke carine

08.јул 2025. K. S.

Tramp: Carine Srbiji od 35 odsto od 1. avgusta – koje su posledice za našu privredu

Posle najave o uvođenju i odlaganja, stigao je novi datum od kada će Amerika uvesti sankcije na robu iz uvoza. Prema novoj najavi američkog predsednika Donalda Trampa, carine stupaju na snagu 1. avgusta, i za Srbiju su smanjene za dva odsto u odnosu na prethodnu najavu

Iz njuzletera

08.јул 2025. Marijana Maksimović

Nema para za pare

Para, stoti deo dinara, je nešto poput zombija. Odavno ne postoji kao kovanica, ali i dalje se obračunava. Zašto?

Komentar

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević

Komentar

Policijska tortura: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure