img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Veštačko držanje visokih cena

Rekordna kazna za proizvođača Milke od EU – 337,5 miliona evra

25. maj 2024, 08:28 I.M. / DW
Foto: Unsplash / Olena Bohovyk
Omiljeni slatkiš
Copied

Američki gigant mora da plati rekordnu kaznu od 337,5 miliona evra zbog manipulisanja tržištem u EU. Proizvođač čokolada Milka i Toblerone je u nekim zemljama veštački držao visoke cene svojih proizvoda

Jedan od najpoznatijih proizvođača čokolade na svetu dobio je visoku kaznu od Evropske komisije. Antimonopolske vlasti izrekle su kaznu od 337,5 miliona evra američkom prehrambenom gigantu Mondeliz zbog nezakonitog ograničavanja konkurencije u trgovini čokoladom, keksom, krekerima, žvakama, krem sirom i kafom. Prema navodima Komisije, kompanija je ometala prekograničnu trgovinu svojih proizvoda i time obezbedila previsoke cene za svoje brendove, piše „Dojče vele„.

Mondeliz proizvodi niz dobro poznatih brenodva uključujući Milka čokoladu, Toblerone, Daim, keks Oreo, Mikado, Tuc, žvake Mentos, Trident, krem sir Filadelfija… Mondeliz (ranije Kraft) je do 2015. posedovao brendove kafe JAG, Jacobs i Velours Noir. Sedište firme koja zapošljava oko 80 000 ljudi i godišnje proda slatkiša za više od 33 milijarde evra, nalazi se u Čikagu, u SAD.

Proizvođač Milke je navodno držao visoke cene na štetu potrošača

Optužba vlasti EU za zaštitu konkurencije je da je kompanija sprečila svoje trgovinske partnere da jeftino kupuju Mondeliz proizvode u jednoj zemlji EU i ponovo ih prodaju u drugoj zemlji.

U jednom slučaju Mondeliz je povukao čokoladice Cote D’Or iz Holandiji kako bi sprečio trgovce da ih preprodaju u Belgiji gde su bile skuplje. U drugom slučaju sprečio je veletrgovca da kupi čokoladu u Nemačkoj gde je bila jeftinija. Time kompanija sa sedištem u SAD htela da spreči preprodaju čokolada u Austriji, Belgiji, Bugarskoj i Rumuniji, jer su ti njeni proizovdi u Nemačkoj jeftiniji.

„Mondeliz je to uradio da zadrži visoke cene svojih proizvoda na štetu potrošača“, rekla je komesarka EU za konkurenciju Margrete Vestager.

Vestager je naglasila da je takozvano paralelno trgovanje posebno važno u vremenima visoke inflacije kako bi se za potrošače smanjile cene na evropskom tržištu. Ona je rekla da se razlike u ceni čokolade između zemalja članica kreću između 10 i 40 odsto, a „ponekad i više”.

Najviša kazna koju je Komisija EU ikada izrekla prehrambenoj kompaniji

Komisija EU je istragu pokrenula 2019. a u januaru 2021. otvorila zvaničan postupak. Vlasti EU su sada objavile da je Mondeliz sklopio 22 ileglana sporazuma u više zemalja EU u periodu od 2004. do 2020. Na primer, jedan sporazum je zahtevao od kupaca Mondeliza da naplaćuju više cene za izvoz nego za domaću prodaju.

Mondeliz govori o „pojedinačnim slučajevima“ i kaže da je novac za kaznu stavljen sa strane još prošle godine.

Zapravo, kazna je trebalo da bude još veća. No, pošto je Mondeliz sarađivao sa Evropskom komisijom i izričito priznao svoju odgovornost, kompaniji je odobreno oslobađanje od 15 odsto kazne, navodi nadzorni organ EU za konkurenciju.

Novčana kazna izrečena u četvrtak (23. maja) najviša je kazna koju je Komisija EU do sada izrekla prehrambenoj kompaniji i jedna je od deset najviših kazni uopšte.

Tagovi:

Evropska unija kazna milka Mondeliz
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić

Ekonomija

14.januar 2026. I.M.

Nova ekonomija: MMF uvodi nadzor nad finansijama Grada Beograda

Na zahtev Međunarodnog monetarnog fonda, Vlada Srbije prihvatila je da se poslovanje grada Beograda i njegovih javnih preduzeća podvrgne spoljnoj reviziji, zbog naglog rasta dugova, kašnjenja u plaćanjima i fiskalnih rizika

Benzinska stanica MOL

NIS

14.januar 2026. B. B.

Nova ekonomija: Šta će MOL-u NIS, kada ima tri Rafinerije i preko 2.400 benziskih pumpi?

MOL dnevno u svoje tri rafinerije proizvodi 92.000 barela nafte i gasa i ima rezerve procenjene na 348 miliona barela. Uz to poseduje 2.400 benzinskih stanica. Zašto onda mađarska kompanija želi i NIS

Američke sankcije NIS-u

13.januar 2026. I.M.

Rafinerija Pančevo ponovo u pogonu: Prve količine nafte posle sto dana zastoja

Nakon prekida transporta zbog sankcija SAD, rafinerija u Pančevu ponovo prima sirovu naftu. Ministarka Đedović Handanović istakla je da se očekuje dodatnih 35.000 do 45.000 tona naredne nedelje, što omogućava kontinuirani rad rafinerije

Penzioner na šalteru pošte, novac u rukama njega i radnice

Penzioneri

13.januar 2026. K. S.

Dodatak uz penziju: Zabluda o „5.000 dinara”

Pogrešno protumačeni medijski naslovi izazvali su nerealna očekivanja penzionara. O čemu se zapravo radi?

Tramvaji

GSP Beograd

12.januar 2026. I.M.

Sindikat GSP i CLS: Indicije da je tender za tramvaje unapred dogovoren za Turke

Centar za lokalnu samoupravu i sindikat „Centar“ iz GSP-a tvrde da su tehničke specifikacije tendera za kupovinu novih tramvaja postavljene tako da idu u korist turske firme Bozankaya

Komentar
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje Srbije

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile

Andrej Ivanji
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure