img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Veštačko držanje visokih cena

Rekordna kazna za proizvođača Milke od EU – 337,5 miliona evra

25. maj 2024, 08:28 I.M. / DW
Foto: Unsplash / Olena Bohovyk
Omiljeni slatkiš
Copied

Američki gigant mora da plati rekordnu kaznu od 337,5 miliona evra zbog manipulisanja tržištem u EU. Proizvođač čokolada Milka i Toblerone je u nekim zemljama veštački držao visoke cene svojih proizvoda

Jedan od najpoznatijih proizvođača čokolade na svetu dobio je visoku kaznu od Evropske komisije. Antimonopolske vlasti izrekle su kaznu od 337,5 miliona evra američkom prehrambenom gigantu Mondeliz zbog nezakonitog ograničavanja konkurencije u trgovini čokoladom, keksom, krekerima, žvakama, krem sirom i kafom. Prema navodima Komisije, kompanija je ometala prekograničnu trgovinu svojih proizvoda i time obezbedila previsoke cene za svoje brendove, piše „Dojče vele„.

Mondeliz proizvodi niz dobro poznatih brenodva uključujući Milka čokoladu, Toblerone, Daim, keks Oreo, Mikado, Tuc, žvake Mentos, Trident, krem sir Filadelfija… Mondeliz (ranije Kraft) je do 2015. posedovao brendove kafe JAG, Jacobs i Velours Noir. Sedište firme koja zapošljava oko 80 000 ljudi i godišnje proda slatkiša za više od 33 milijarde evra, nalazi se u Čikagu, u SAD.

Proizvođač Milke je navodno držao visoke cene na štetu potrošača

Optužba vlasti EU za zaštitu konkurencije je da je kompanija sprečila svoje trgovinske partnere da jeftino kupuju Mondeliz proizvode u jednoj zemlji EU i ponovo ih prodaju u drugoj zemlji.

U jednom slučaju Mondeliz je povukao čokoladice Cote D’Or iz Holandiji kako bi sprečio trgovce da ih preprodaju u Belgiji gde su bile skuplje. U drugom slučaju sprečio je veletrgovca da kupi čokoladu u Nemačkoj gde je bila jeftinija. Time kompanija sa sedištem u SAD htela da spreči preprodaju čokolada u Austriji, Belgiji, Bugarskoj i Rumuniji, jer su ti njeni proizovdi u Nemačkoj jeftiniji.

„Mondeliz je to uradio da zadrži visoke cene svojih proizvoda na štetu potrošača“, rekla je komesarka EU za konkurenciju Margrete Vestager.

Vestager je naglasila da je takozvano paralelno trgovanje posebno važno u vremenima visoke inflacije kako bi se za potrošače smanjile cene na evropskom tržištu. Ona je rekla da se razlike u ceni čokolade između zemalja članica kreću između 10 i 40 odsto, a „ponekad i više”.

Najviša kazna koju je Komisija EU ikada izrekla prehrambenoj kompaniji

Komisija EU je istragu pokrenula 2019. a u januaru 2021. otvorila zvaničan postupak. Vlasti EU su sada objavile da je Mondeliz sklopio 22 ileglana sporazuma u više zemalja EU u periodu od 2004. do 2020. Na primer, jedan sporazum je zahtevao od kupaca Mondeliza da naplaćuju više cene za izvoz nego za domaću prodaju.

Mondeliz govori o „pojedinačnim slučajevima“ i kaže da je novac za kaznu stavljen sa strane još prošle godine.

Zapravo, kazna je trebalo da bude još veća. No, pošto je Mondeliz sarađivao sa Evropskom komisijom i izričito priznao svoju odgovornost, kompaniji je odobreno oslobađanje od 15 odsto kazne, navodi nadzorni organ EU za konkurenciju.

Novčana kazna izrečena u četvrtak (23. maja) najviša je kazna koju je Komisija EU do sada izrekla prehrambenoj kompaniji i jedna je od deset najviših kazni uopšte.

Tagovi:

Evropska unija milka kazna Mondeliz
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Pejzaž Rovinja sa lukom i usidrenim brodovima

Turizam

19.mart 2026. N.R.

Jadran traži sto hiljada sezonaca: Kuvarima do 3.000 evra

Hrvatski i crnogorski turistički sektor po Srbiji traže desetine hiljada radnika za turističku sezonu. Na ceni su najviše kuvari i pica-majstori, ali najviše prijava ima za sobarice i pomoćne radnike

Kolutovi tvrdog, žotog sira na drvenoj tacni

Poljoprivrednici

19.mart 2026. B. B.

Kačkavaljski klan: Srbija nemoćna pred krijumčarima sira

Poremećaj tržišta izazvan je uvozom jeftinih sireva iz Evrope, a značajan deo problema leži i u ilegalnom tržištu sireva, tvrdi ministar poljoprivrede Dragan Glamočić

Zlatnici i zlatne poluge

Rudarstvo

18.mart 2026. M. L. J.

Zlatna groznica u Priboju: Australijska rudarska kompanija počinje sa bušenjem

U naselju Zabrnjica u blizini Priboja australijska rudarska kompanija Middle Island Resources Limited otkrila je „potencijalno značajnu zonu zlatne mineralizacije”

Javni prevoz

17.mart 2026. Marija L. Janković

Mesecima vozili na svoju štetu: Šta se krije iza velike tužbe protiv Grada Beograda za javni prevoz

Aleksandar Samuilović, advokat konzorcijuma privatnih prevoznika „Arriva Litas“, za „Vreme“ objašnjava kako je grad Beograd izgubio spor protiv njih vredan 900 miliona dinara. Razlog spora je što su, kaže on, privatni prevoznici mesecima prevozili Beograđane „na svoju štetu“ zbog direktnih odluka Grada

Reciklaža

17.mart 2026. M. L. J.

Stari bojleri i gume ipak neće preplaviti Srbiju: Država pod pritiskom vraća podsticaje za otpad

Država pod pritiskom najzde starih frižidera, guma i bojlera u prirodi vraća podsticaje firmama koje se bave reciklažnim otpadom u Srbiji

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure