img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Javni prevoz

Prvi Ugovorni sporazum: Kada će Beograd konačno dobiti metro?

29. avgust 2024, 09:35 M.S.
Plan izgradnje metroa u Beogradu, tabla s planiranim rutama Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Hoće li krtice početi da kopaju metro 2026. godine?
Copied

Gradnja beogradskog metroa počela je pre jednog veka, a beograđani metro i dalje nisu videli. Videli su karte 2018. godine kada ih je delila balerina Aja Jung u toku predizborne kampanje. Pored izgradnje depoa na Makiškom polju, juče je potpisan i prvi Ugovorni sporazum o realizaciji projekta izgradnje beogradskog metroa. Ministar Vesić je rekao da je krajnje vreme bilo da i srpska prestonica dobije svoj metro ‌

Potpisan je prvi Ugovorni sporazum o realizaciji projekta izgradnje beogradskog metroa Lot 1 prve faze linije 1, koji obuhvata izradu projekata i izvođenje radova, uključujući i pripremne aktivnosti za nabavku TBM mašina (mašine za probijanje tunela), prenosi RTS.

Foto: Tanjug/BEOINFO
Foto: Tanjug/BEOINFO

Ugovorni sporazum su potpisali ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i predstavnici JKP „Beogradski metro i voz“, Sekretarijata za javni prevoz Grada Beograda i kineske kompanije „Power Construction Corporation of China“.

U ime Sekretarijata, u Vladi Srbije, Ugovroni sporazum za javni prevoz potpisao je Radovan Kremić, direktor JKP „Beogradski metro i voz“ Andreja Mladenović, a u ime kineske kompanije Jang Bom.

Vesić: „Najznačajniji infrastrukturni projekat”

Vesić je istakao da izgradnja beogradskog metroa predstavlja najveći i najznačajniji infrastrukturni projekat u Srbiji.

„Odluka o izgradnji beogradskog metroa doneta je 2015. godine i taj proces traje. Niko do sada nije mogao da izgradi metro, jer nije bilo urbanizma, planova, master plana saobraćaja niti projekata. Sve to je moralo da se uradi prethodnih godina“, rekao je Vesić.

Dodaje da ne postoji evropski grad veličine Beograda koji nema metro, kao i da je krajnje vreme bilo da i srpska prestonica dobije svoj.

„Mi sada gradimo prve dve linije, a nedavno je raspisan tender za projektovanje treće linije. U prvoj liniji, između Železnika i Mirijeva, putovaće se 32 minuta. Tu ćemo imati 41 trodelnu kompoziciju i ukupno 21 stanicu. Između Mirijeva i Bežanije putovaće se 39 minuta sa 40 kompozicija i 24 stanice, a između Bežanije i Banjice, na trećoj liniji, putovaće se 38 minuta sa 27 trodelnih vozova“, objasnio je Vesić.

Metro finansiram delom iz budžeta, delom iz kredita

Navodi da se metro delom finansira iz budžeta, a delom iz kredita.

„Mi smo sada doneli odluku da jedan deo radova finansiramo direktno iz budžeta da bismo to mogli brže da radimo. Radimo pripremu dokumentacije za prve dve TBM mašine, koje će kopati sam tunel, kako bismo u 2026. godine počeli da kopamo tunele koji su suština samog metroa“, rekao je Vesić.

„Radovi na prvim stanicama već sledeće godine“

Ministar naglašava da će već sledeće godine početi radovi na prvim stanicama, kao i da će Mirijevo imati ulaze na prvu i drugu liniju metroa što će taj deo grada, prema njegovim rečima, učiniti atraktivnijim.

„Metroom nije moguće povezati sve delove grada, već samo najvažnije. Metroom trasirate pravce razvoja grada, jer tamo gde su metro stanice, u tom pravcu se i grad razvija i više se gradi“, naveo je Vesić.

Kako kaže, beogradski metro će koristiti svima, kako meštanima tako i onima koji dolaze u glavni grad.

„U pitanju je razvojni projekat jer obezbeđuje posao za domaću industriju. Važnost infrastrukturnih projekata je što svaki dinar koji se uloži u infrastrukturu se multiplikuje puta tri u bruto domaćem proizvodu. Srbija će ove godine uložiti četiri milijarde evra u infrastrukturu, što je više od ulaganja svih drugih zemalja Zapadnog Balkana zajedno“, rekao je Vesić.

Prve ideje o izgradnji još dvadesetih godina prošlog veka

Prva ideja o pravljenju metroa pojavila se dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka, jer je na pojedinim deonicama i raskrsnicama tramvajski sistem bio na granici svog kapaciteta, kako piše na sajtu JKP Beogradski metro i voz.

Vek kasnije, metro i dalje nije izgrađen. Od svega počelo se sa nasipanjem depoa na Makiškom polju

U aprilu ministar Simiša Mali rekao da je da se pripremni radovi na izgradnji metroa u Beogradu na Makiškom polju polako privode kraju. Tada je potpisan i aneks ugovora za radove na izgradnji depoa.

Mali je tada naveo da se očekuje da prva linija Beogradskog metroa bude gotova 2028. godine. Dve godine kasnije i druga.

Da li je reč o prevelikom prostoru za depo? Gradimir Stefanović, saobraćajni inžerenjer i međunarodni saobraćajni konsultant ranije je rekao za „Vreme” da je veličina depoa bar tri puta veća od, recimo, standardnog depoa u Beču na liniji tri.

Problem prve trase

Takođe, problem prve trase koja se će se graditi na relaciji Železnik – Mirijevo je i ta što, prema rečima sagovornika „Vremena”, ne obuhvata stajališta koja bi trebalo.

Gradimir Stefanović naveo je ranije da imamo trasu koja je posledica mnogih kompromisa, pa se stoga nije uradilo ni ono, po njegovom mišljenju, osnovno – nismo stigli ni do Prokopa: „To je jedan strašan penal – vi radite šinske sisteme, a niste povezali železnicu i metro”.

Konačno, na pitanje čemu da se nadaju Beograđani kada je reč o metrou, Gradimir Stefanović je rekao da nada umire poslednja i da svi govore da metro nikada nije bio bliži i da je svako u pravu, jedino što metro zaista nikada nije stigao.

„Ja se kao ekspert ne nadam mnogo. Imao sam jednog direktora koji je koristio lepu uzrečicu: ‘Voleo bih da me demantuju’. I ja bih voleo da me demantuju i kažu ništa nisi znao”, zaključio je ranije Stefanović koji je, inače, radio na više od 20 metroa u svetu.

Izvor: RTS

Tagovi:

Beograd Javni prevoz Metro
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Energetika

06.maj 2026. M. L. J.

Zašto se strmoglavila samo srpska berza struje

Srpska berza električne energije jedina je u regionu koja beleži pad za prva tri meseca 2026. godine, dok susedi beleže lepe rezultate

Željko Mitrović

Ekonomija

06.maj 2026. I.M.

Nova ekonomija: Televizija Željka Mitrovića uvećala profit za 245 odsto

Televizija Pink prošle godine ostvarila je profit od gotovo 5,5 miliona evra, uz rast od 245 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, finansijski izveštaji pokazuju i velika izdvajanja za plate, kredite i razvoj novih projekata

Bankarstvo

06.maj 2026. R. V.

Nova ekonomija: Ko stoji iza kapitala koji ulazi u Alta banku?

U periodu od samo tri godine, Alta banka prošla je transformaciju kakva se retko viđa na domaćem bankarskom tržištu: od male banke do brzo rastuće finansijske grupe sa regionalnim ambicijama. Čijim je kapitalom to omogućeno

Fabrika „Drakslmajer“ u Zrenjaninu

Radnička prava

05.maj 2026. K. S.

Biti radnik u Srbiji: Obrisi robovlasništva

Hiljade ljudi ostaje bez posla, a novi poslodavci nude još gore uslove. Kako je danas biti radnik u Srbiji

Svežanj novčanica od 20 evra

Ekonomija

05.maj 2026. K. S.

SEPA sistem u Srbiji: Kakvu korist imaju građani

Banke u Srbiji i zvanično su u SEPA sistemu plaćanja. Šta to zanči u praksi za građane i koji su naredni koraci

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure