img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Senzacionalizam ili ekonomska korist

Prosek plate 600, a torba 1200 evra: Koje probleme rešava dolazak „Luj Vitona” u Srbiju

09. april 2024, 14:41 Tijana Stanić
Luksuzni brend Luj Viton mogao bi da dođe u Srbiju do 2026. godine Foto: Unsplash/Cody Gallo
Luksuzni brend Luj Viton mogao bi da dođe u Srbiju do 2026. godine
Copied

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je najavio dolazak luksuznog modnog brenda „Luj Viton” u Srbiju. U zemlji u kojoj medijalna neto zarada iznosi 73.000 dinara, za koga je relevantno što se u Beogradu otvara prodavnica u kojoj torbe koštaju od 1200 evra pa naviše

„Da budem sasvim iskren, mi se nadamo da će do 2026. konačno i Luj Viton da dođe u Srbiju, u Beograd na vodi, i onda smo rešili sve te probleme“, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas obraćajući se novinarima tokom svoje posete Parizu.

Vučić je dodao da se Srbija „toliko borila“ za dolazak „Luj Vitona“, jer kad taj brend negde dođe, „onda svi veliki dolaze“.

„Na stranu što on poseduje sve te velike, pričam o Arnou Bernaru, najbogatijem čoveku kog sam upoznao u Parizu, koji poseduje sve te firme. Kada dođe Luj Viton, i nije ga lako dovesti u Beograd, ali kada dođe Luj Viton, onda svi ostali dolaze“, naglasio je Vučić.

Kome su važni Luj Viton i „ostali veliki“

„Luj Viton“ je luksuzni francuski modni brend osnovan 1854. godine. Kao jedna od vodećih svetskih modnih kuća, „Luj Viton“ je poznat po svojim torbama, kožnoj galanteriji i odeći, cipelama, parfemima, satovima, nakitu, naočarima za sunce i drugim aksesoarima. Proizvodi se prodaju u buticima i putem veb stranice. Cene ipak, nisu pogodne za džep prosečnog stanovnika Srbije.

Na primer, za novčanik iz nove muške kolekcije kupac bi morao da izdvoji 525, a za naočare za sunce 540 evra. Najjeftinija ženska torba na sajtu košta 1.250 evra. U poređenju sa cenom ovih proizvoda, podaci Republičkog zavoda za statistiku kažu da je januarska medijalna neto zarada u Srbiji iznosila 73.733 dinara. Dakle, običan građanin Srbije morao bi da radi ceo mesec za jedne naočare ili novčanik iz „Luj Vitona“.

Senzacionalizam ili stvarna korist

Zbog čega onda postoji potreba da se ovakav brend dovede u Srbiju? Privrednik Milan Knežević smatra da se više radi o senzacionalizmu, a manje o stvarnoj ekonomskoj koristi.

„Luj Viton je jedan ekskluzivan brend sa izuzetno ograničenom tražnjom. Srbija je jako malo i plitko tržište, te mislim da Luj Viton više dolazi kao simbol jednog velegrada, a daleko manje kao neki profit koji bi država imala kroz poreze i doprinose“, kaže Knežević za „Vreme“.

„Radi se o projektovanju toga da smo mi i ekonomski i tržišno atraktivna zemlja, pa da čak i jedan Luj Viton dolazi ovde. U pitanju je senzacionalizam i potreba da se pokaže da je Srbija jako tržišno interesantna. Svi su brendovi medijske hipnoze“.

Svi putevi vode ka Ekspu

Sa druge strane, Vučić je ocenio da bi dolazak „Luj Vitona“ značio ogoman finansijski i turistički priliv za Srbiju – upravo pred EKSPO 2027.

„Verujem da ćemo i to imati za dve godine u našem glavnom gradu i da će to biti još jedna injekcija posle svega što radimo, a direktno pred Ekspo, koja će i na tom simboličkom nivou značiti mnogo za našu zemlju“, naveo je Vučić.

Podsetimo, ovo nije prvi put da Vučić najavljuje dolazak luksuznog brenda u Beograd. Isto je govorio i tokom svoje posete Francuskoj u februaru 2021. godine, a u julu te godine je, prilikom obeležavanja završetka radova na konstrukciji Kule Beograd, najavio dolazak i „Luj Vitona“ i „Gučija“.

Tagovi:

Alekandar Vučić Moda Ekonomija Luj Viton
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Bankarstvo

06.maj 2026. R. V.

Nova ekonomija: Ko stoji iza kapitala koji ulazi u Alta banku?

U periodu od samo tri godine, Alta banka prošla je transformaciju kakva se retko viđa na domaćem bankarskom tržištu: od male banke do brzo rastuće finansijske grupe sa regionalnim ambicijama. Čijim je kapitalom to omogućeno

Fabrika „Drakslmajer“ u Zrenjaninu

Radnička prava

05.maj 2026. K. S.

Biti radnik u Srbiji: Obrisi robovlasništva

Hiljade ljudi ostaje bez posla, a novi poslodavci nude još gore uslove. Kako je danas biti radnik u Srbiji

Svežanj novčanica od 20 evra

Ekonomija

05.maj 2026. K. S.

SEPA sistem u Srbiji: Kakvu korist imaju građani

Banke u Srbiji i zvanično su u SEPA sistemu plaćanja. Šta to zanči u praksi za građane i koji su naredni koraci

Dolazak novih maloprodajnih lanaca

Trgovina

05.maj 2026. I.M.

Novi trgovinski lanci dolaze u Srbiju: Šta su Eurospin, Fix Price i kada će otvoriti radnje

Dolazak novih maloprodajnih lanaca mogao bi da pojača konkurenciju u Srbiji, pošto Fix Price planira prve prodavnice već ove godine, dok se Eurospin očekuje kasnije

Ekonomija

05.maj 2026. N. M.

Nova ekonomija: Srbija se gradi, Milenijum tim radi i povećava profit

Kompanija Milenijum tim, poznata po bliskim vezama sa vlašću, i prošle godine je uvećala svoj profit, pa je 2025. godinu završila sa skoro 22 miliona evra neto dobiti, piše Nova ekonomija

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure