U čitavoj energetskoj epopeji sa NIS-om, država na kašičicu saopštava šta se dešava. Sada se saznalo da su Rusi pristali da prodaju svoj udeo u vlasništvu. Da li je to dobra ili loša vest za Srbiju?
Ruski većinski akcionari NIS-a pristali su da prodaju svoj udeo, potvrdila je ministarka energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović, uz napomenu da identitet treće strane još ne može biti objavljen.
Iako se ne zna ko bi tačno trebalo da kupi Naftnu industriju Srbije od Rusa u višemesečnog sagi koja bi uskoro mogla da se završi, nekadašnji većiniski vlasnik firme „AD Nafta“ iz Srbije Nebojša Boban Atanacković za „Vreme“ komentariše ovu odluku.
„Ovo je dobra vest. Očekivano je bilo da Rusi pokušaju sve, ali da, kada vide da nema druge, na kraju ipak izađu iz vlasništva u NIS-u“, govori Atanacković. „Bilo bi apsurdno da su drugačije odlučili, jer od toga baš niko ne bi imao koristi. Ni oni, a Srbija bi imala mnogo štete.“
Pitanje koje se dalje nameće za njega jesu uslovi ovog dogovora, kao i mogućnost da Rusi, kada se sankcije i rat u Ukrajini završe, povrate vlasništvo u kompaniji. Atanacković kaže da na slobodnom tržištu za tako nešto svakako imaju mogućnost. Ako tržište već ne bude zauzeto.
Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu za „Vreme“ kaže da je izlazak Rusa iz NIS-a jedini način da kompanija preživi.
„Ovo je dobra odluka Rusa, ne samo za Srbiju, već i za njih. Ne vredi se junačiti, shvatili su i oni, a treba da razumemo i mi, jer je NIS jedini proizvođač nafte u Srbiji, ostalo su sve dobavljači“, kaže Savić za „Vreme“.
Ostaje pitanje sprovođenja prodaje, dodaje profesor Ekonomskog fakulteta, kao i vremenskih mogućnosti.
„Čim se firma prodaje, treba videti šta novi kupci žele sa njom. Da li će otpustiti neke radnike, da li će smanjiti proizvodnju? To su važna pitanja za Srbiju“, kaže Savić, koji misli da će i Amerika pozdraviti ovu rusku odluku, kao i da bi mogli da izađu u susret Srbiji i da sačekaju malo sa krajnjim i sekundarnim sankcijama:
„Amerikanci bi trebalo da imaju razumevanja i da malo pričekaju da sve profunkcioniše, a to može potrajati. Ali, njihov cilj je ispunjen, pa verujem da će biti zadovoljni.“
Savić ne očekuje da Rusi pokušaju da urade istu stvar kao sa Lukoilom i da ponude za NIS kupca koji će samo biti paravan, a zapravo ima rusku pozadinu.
Saga o prodaji jedne od najvrednijih srpskih firmi, Naftne industrije Srbije, datira još od 2008. godine, kada je kompanija otišla ruskom Gaspromu. Svi se slažu – za mnogo manje novca nego što je vredela.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Iako cene otkupa poljoprivrednih proizvoda padaju, njihove cene u prodavnicama ne padaju, nego se čak najavljuju i nova poskupljenja hrane. Ko se bogati na račun poljoprivrednika i kupaca
Platu od 2.000 evra i penzije od 750 je Aleksandar Vučić predstavio kao dugoročni cilj zemlje. Dok se čeka ostvarenje ovog cilja, petina ljudi u Srbija grca u siromaštvu
Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja
Alta banka Davora Macure ponovo je uvećala svoj kapital 24. marta 2026, sa ciljem „realizacije razvojnih planova banke“. Banke inače jačaju kapitalnu bazu, pored regulativnih zahteva, pretežno radi ekspanzije poslovanja i širenje poslovnih delatnosti
Renomirani svetski finansijski magazin „Euromoney“ dodelio je Raiffeisen banci prestižno priznanje za najbolju banku u segmentu privatnog bankarstva za 2026. godinu (Serbia's Best International Private Bank - Euromoney Private Banking Awards
2026).
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!