img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istraživanje

Od gejming industrije u Srbiji tokom prošle godine prihodi 175 miliona evra

19. april 2024, 14:13 I.M. / Beta
Foto: Pexels / Jeshoots.con
Igrice omiljena zabava mnogih
Copied

Gejming industrija u Srbiji od 2022. godine beleži rast zaposlenih od 98 odsto, tako da se procenjuje da u njoj radi 4.300 ljudi

Gejming industrija Srbije je prošle godine prihodovala više od 175 miliona evra, što je 17 odsto više nego 2022. godine, pokazalo je istraživanje straživanje Asocijacije industrije video igara Srbije (SGA) čiji rezultati su predstavljeni u Privrednoj komori Srbije (PKS).

Direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS Mihailo Vesović istakao je da je SGA važan partner Komore i najavio da će danas potpisati Sporazum o saradnji, u cilju dodatnog unapredjenja dugogodišnje saradnje.

Prema godišnjem izveštaju SGA, 57 odsto kompanija u toj oblasti razvija originalne proizvode, a igre proizvedene u Srbiji su kupljene ili preuzete više od milion puta.

Direktor SGA Mihajlo Jovanović Džaril istakao je da je da gejming industrija Srbije od 2017. godine beleži kontinuirani rast i razvoj, uprkos glovalnoj nestabilnosti u mnogim industrijama tokom prošle godine.

Najznačajnija promena u odnosu na 2022. godinu je rast zaposlenih od 98 odsto, tako da se procenjuje da u gejming industriji radi 4.300 ljudi.

Taj rast je delom posledica velikog broja gejming profesionalaca i njihovih porodica koje su se preselile u Srbiju iz Rusije, Ukrajine i Belorusije.

Na skupu je istaknuto da neke od vodećih globalnih kompanija, poput Wargaming-a, Playrix-a i Sperasoft-a, sada imaju svoja najveća predstavništva u Srbiji, pa se očekuje da će ovakav upliv znanja i iskustva značajno uticati na domaću gejming industriju.

Ove godine planirano je otvaranje 475 novih radnih mesta u kompanijama koje se bave gejmingom, a 28 odsto zaposlenih u toj industriji sada su žene.

Foto: Pexyels / Pixabay
Kultna video igra Super Mario

Gotovo pola svetske populacije igra video igre

O tome koliko je važna ova grana industrije govori podatak da je ona najplaćenija u industriji zabave.

U tekstu koji je u „Vremenu“ izašao krajem prošle godine pisali smo o tome da je nadmašila čak i filmsku i muzičku produkciju, kao i da je jedan od glavnih razloga to što gotovo pola svetske populacije upražnjava ovaj vid rekreacije.

Inače, najveće kompanije video igara na svetu – Soni, Majkrosoft, Tencent, Nintendo, Activision Blizzard, Ubisoft – svake godine ostvaruju prihode od nekoliko milijardi dolara.

U vodeće države po prihodima od gejming industrije spadaju SAD i Kina sa 46 i 44 milijardi dolara godišnje. Slede Japan sa 19, Južna Koreja sa sedam i Nemačka sa šest milijardi.

Prošle godine gejming je napravio globalni prihod od oko 230 milijardi dolara, a procene su, pišu mediji, da će do 2030. premašiti 300 milijardi. Očekuje se i da će broj igrača iz godine u godinu biti sve veći i povećati se sa trenutnih 3,4 na 3,8 milijardi.

U gejming industriju ulaze ljudi najrazličitijih profesija – od kuvara, preko filologa do stomatologa. A često se dešava i da dolaze iz raznih krajeva sveta zbog želje za učenjem i usavršavanjem, ali i zbog plata koje su neiporedivo veće od prosečnih.

„Gejming je visokoprofitabilan, ali i visoko rizičan. Ide se na veći broj pokušaja u nadi da će jedan od njih uspeti. Primer su Angry Birds koji su napravili preko 40 video igara, ali je tek četrdeset i neka bila uspešna“, objasnio je Nikola Mitić, generalni menadžer u Playstudios Europe – kompanije video igara koja je prvobitno nastala u Las Vegasu, a u Beogradu posluje od 2021.

Tagovi:

video igrice gejming Video igre gejming industrija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Rafinerija nafte u Pančevu

Energetika

03.avgust 2026. M. L. J.

Zaustavljanje Rafinerije Pančevo: Kad su pogoni stajali i koliko je to koštalo

Rafinerija Pančevo bi mogla da prestane sa radom zbog rekordno niskog vodostaja Dunava. Do sada je zaustavljena samo dva puta - tokom bombardovanja Srbije 1999. i zbog američkih sankcija NIS-u krajem 2025. Samo jedan mesec nerada Rafinerije, koštao je NIS milijarde dinara

Poljoprivreda

03.avgust 2026. M. L. J.

Ostale rupe umesto korena: Kako suša utiče na žetvu

Visoke temperature u Vojvodini prže kukuruz i soju, a na pojedinim njivama repa je potpuno izgorela i ostale su samo rupe gde je bio koren. Samo se suncokret drži, kažu poljoprivrednici

Rudarstvo

03.avgust 2026. Marija L. Janković

Opozicija i ministarka, briga ili panika: Da li će Ziđin da otvara novi rudnik kod Zaječara?

Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović tvrdi da opozicija preko medija širi paniku zbog navodnog otvaranja novih rudnika kod Zaječara. Gde bi ti rudnici trebalo da se otvore i odakle priča o njima?

Struja, dalekovod, trafo-stanica

Električna energija

03.avgust 2026. Marija L. Janković

Koliko košta struja u danima ekstremnih vrućina

Struja će se ove nedelje u Srbiji trošiti kao da je ciča zima, najavili su nadležni. Za 105 gigavat-časova električne energije, zemlja dnevno potroši od sedam do 12 miliona evra, ukoliko se gledaju cene na berzi

Elektroenergetski sistem

01.avgust 2026. A.I.

Kad utihnu hidroelektrane: Situacija je alarmantna, ali biće još gora

Zvanični evropski podaci pokazuju da je proizvodnja iz protočnih hidroelektrana u Srbiji zbog rekordno niskog vodostaja na višegodišnjem minimumu. I to po drugi put u samo četiri godine

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure