img
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istraživanje

Od gejming industrije u Srbiji tokom prošle godine prihodi 175 miliona evra

19. april 2024, 14:13 I.M. / Beta
Foto: Pexels / Jeshoots.con
Igrice omiljena zabava mnogih
Copied

Gejming industrija u Srbiji od 2022. godine beleži rast zaposlenih od 98 odsto, tako da se procenjuje da u njoj radi 4.300 ljudi

Gejming industrija Srbije je prošle godine prihodovala više od 175 miliona evra, što je 17 odsto više nego 2022. godine, pokazalo je istraživanje straživanje Asocijacije industrije video igara Srbije (SGA) čiji rezultati su predstavljeni u Privrednoj komori Srbije (PKS).

Direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS Mihailo Vesović istakao je da je SGA važan partner Komore i najavio da će danas potpisati Sporazum o saradnji, u cilju dodatnog unapredjenja dugogodišnje saradnje.

Prema godišnjem izveštaju SGA, 57 odsto kompanija u toj oblasti razvija originalne proizvode, a igre proizvedene u Srbiji su kupljene ili preuzete više od milion puta.

Direktor SGA Mihajlo Jovanović Džaril istakao je da je da gejming industrija Srbije od 2017. godine beleži kontinuirani rast i razvoj, uprkos glovalnoj nestabilnosti u mnogim industrijama tokom prošle godine.

Najznačajnija promena u odnosu na 2022. godinu je rast zaposlenih od 98 odsto, tako da se procenjuje da u gejming industriji radi 4.300 ljudi.

Taj rast je delom posledica velikog broja gejming profesionalaca i njihovih porodica koje su se preselile u Srbiju iz Rusije, Ukrajine i Belorusije.

Na skupu je istaknuto da neke od vodećih globalnih kompanija, poput Wargaming-a, Playrix-a i Sperasoft-a, sada imaju svoja najveća predstavništva u Srbiji, pa se očekuje da će ovakav upliv znanja i iskustva značajno uticati na domaću gejming industriju.

Ove godine planirano je otvaranje 475 novih radnih mesta u kompanijama koje se bave gejmingom, a 28 odsto zaposlenih u toj industriji sada su žene.

Foto: Pexyels / Pixabay
Kultna video igra Super Mario

Gotovo pola svetske populacije igra video igre

O tome koliko je važna ova grana industrije govori podatak da je ona najplaćenija u industriji zabave.

U tekstu koji je u „Vremenu“ izašao krajem prošle godine pisali smo o tome da je nadmašila čak i filmsku i muzičku produkciju, kao i da je jedan od glavnih razloga to što gotovo pola svetske populacije upražnjava ovaj vid rekreacije.

Inače, najveće kompanije video igara na svetu – Soni, Majkrosoft, Tencent, Nintendo, Activision Blizzard, Ubisoft – svake godine ostvaruju prihode od nekoliko milijardi dolara.

U vodeće države po prihodima od gejming industrije spadaju SAD i Kina sa 46 i 44 milijardi dolara godišnje. Slede Japan sa 19, Južna Koreja sa sedam i Nemačka sa šest milijardi.

Prošle godine gejming je napravio globalni prihod od oko 230 milijardi dolara, a procene su, pišu mediji, da će do 2030. premašiti 300 milijardi. Očekuje se i da će broj igrača iz godine u godinu biti sve veći i povećati se sa trenutnih 3,4 na 3,8 milijardi.

U gejming industriju ulaze ljudi najrazličitijih profesija – od kuvara, preko filologa do stomatologa. A često se dešava i da dolaze iz raznih krajeva sveta zbog želje za učenjem i usavršavanjem, ali i zbog plata koje su neiporedivo veće od prosečnih.

„Gejming je visokoprofitabilan, ali i visoko rizičan. Ide se na veći broj pokušaja u nadi da će jedan od njih uspeti. Primer su Angry Birds koji su napravili preko 40 video igara, ali je tek četrdeset i neka bila uspešna“, objasnio je Nikola Mitić, generalni menadžer u Playstudios Europe – kompanije video igara koja je prvobitno nastala u Las Vegasu, a u Beogradu posluje od 2021.

Tagovi:

gejming Video igre gejming industrija video igrice
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Idea marketi

18.septembar 2026. M. L. J.

Novi vlasnik Idea marketa je firma Davora Macure: Zašto su Hrvati napustili Srbiju?

Hrvatska firma "Fortenova grupa“ prodala je Idea markete firmi Davora Macure „ALTA Retail“, a pre toga „Dijamant“ MK grupi. Iz saopštenja hrvatske kompanije može se nazreti zašto su otišli iz Srbije

Studentska lista - Studenti pobedjuju

Finansije

17.septembar 2026. R. V.

Nova ekonomija: Šta predviđa ekonomski program Studentske liste?

Studenti su objavili sopstveni ekonomski program. Ako Studentska lista pobedi, imaće puno posla u finansijama Srbije

Povećanje plata i penzija

15.septembar 2026. A.I.

Nova ekonomija: Vučićeva prosečna plata od 1.200 evra je „pecanje glasova“

Kandidat za premijera SNS-a Aleksandar Vučić obećava prosečnu platu od 1.200 evra do kraja godine. Ekonomisti to ocenjuju kao nerealno i deo predizbornog marketinga

Aleksandar Vučić i penzionri

Penzioneri

14.septembar 2026. M. L. J.

Stižu darovi uz pisamce Vučića: Koliko para danas dobijaju penzioneri

Danas počinje isplata jednokratne državne pomoći penzionerima. Iznos se kreće od 20.000 do 35.000 dinara, u zavisnosti od visine penzije. Uz pomoć je ovog meseca stiglo - i pisamce od predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Gomila razlićitih novčanica evra

Monetarna politika

12.septembar 2026. A.I.

Nova ekonomija: Rast rata za kredite je izvestan, pitanje je samo koliki će biti

Zbog uticaja spoljnih faktora poskupljenje kredita vezanih za evro u Srbiji je očigledno, pitanje je samo koliko će do kraja godine skočiti rate

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure