img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istraživanje

Od gejming industrije u Srbiji tokom prošle godine prihodi 175 miliona evra

19. april 2024, 14:13 I.M. / Beta
Foto: Pexels / Jeshoots.con
Igrice omiljena zabava mnogih
Copied

Gejming industrija u Srbiji od 2022. godine beleži rast zaposlenih od 98 odsto, tako da se procenjuje da u njoj radi 4.300 ljudi

Gejming industrija Srbije je prošle godine prihodovala više od 175 miliona evra, što je 17 odsto više nego 2022. godine, pokazalo je istraživanje straživanje Asocijacije industrije video igara Srbije (SGA) čiji rezultati su predstavljeni u Privrednoj komori Srbije (PKS).

Direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS Mihailo Vesović istakao je da je SGA važan partner Komore i najavio da će danas potpisati Sporazum o saradnji, u cilju dodatnog unapredjenja dugogodišnje saradnje.

Prema godišnjem izveštaju SGA, 57 odsto kompanija u toj oblasti razvija originalne proizvode, a igre proizvedene u Srbiji su kupljene ili preuzete više od milion puta.

Direktor SGA Mihajlo Jovanović Džaril istakao je da je da gejming industrija Srbije od 2017. godine beleži kontinuirani rast i razvoj, uprkos glovalnoj nestabilnosti u mnogim industrijama tokom prošle godine.

Najznačajnija promena u odnosu na 2022. godinu je rast zaposlenih od 98 odsto, tako da se procenjuje da u gejming industriji radi 4.300 ljudi.

Taj rast je delom posledica velikog broja gejming profesionalaca i njihovih porodica koje su se preselile u Srbiju iz Rusije, Ukrajine i Belorusije.

Na skupu je istaknuto da neke od vodećih globalnih kompanija, poput Wargaming-a, Playrix-a i Sperasoft-a, sada imaju svoja najveća predstavništva u Srbiji, pa se očekuje da će ovakav upliv znanja i iskustva značajno uticati na domaću gejming industriju.

Ove godine planirano je otvaranje 475 novih radnih mesta u kompanijama koje se bave gejmingom, a 28 odsto zaposlenih u toj industriji sada su žene.

Foto: Pexyels / Pixabay
Kultna video igra Super Mario

Gotovo pola svetske populacije igra video igre

O tome koliko je važna ova grana industrije govori podatak da je ona najplaćenija u industriji zabave.

U tekstu koji je u „Vremenu“ izašao krajem prošle godine pisali smo o tome da je nadmašila čak i filmsku i muzičku produkciju, kao i da je jedan od glavnih razloga to što gotovo pola svetske populacije upražnjava ovaj vid rekreacije.

Inače, najveće kompanije video igara na svetu – Soni, Majkrosoft, Tencent, Nintendo, Activision Blizzard, Ubisoft – svake godine ostvaruju prihode od nekoliko milijardi dolara.

U vodeće države po prihodima od gejming industrije spadaju SAD i Kina sa 46 i 44 milijardi dolara godišnje. Slede Japan sa 19, Južna Koreja sa sedam i Nemačka sa šest milijardi.

Prošle godine gejming je napravio globalni prihod od oko 230 milijardi dolara, a procene su, pišu mediji, da će do 2030. premašiti 300 milijardi. Očekuje se i da će broj igrača iz godine u godinu biti sve veći i povećati se sa trenutnih 3,4 na 3,8 milijardi.

U gejming industriju ulaze ljudi najrazličitijih profesija – od kuvara, preko filologa do stomatologa. A često se dešava i da dolaze iz raznih krajeva sveta zbog želje za učenjem i usavršavanjem, ali i zbog plata koje su neiporedivo veće od prosečnih.

„Gejming je visokoprofitabilan, ali i visoko rizičan. Ide se na veći broj pokušaja u nadi da će jedan od njih uspeti. Primer su Angry Birds koji su napravili preko 40 video igara, ali je tek četrdeset i neka bila uspešna“, objasnio je Nikola Mitić, generalni menadžer u Playstudios Europe – kompanije video igara koja je prvobitno nastala u Las Vegasu, a u Beogradu posluje od 2021.

Tagovi:

gejming gejming industrija video igre video igrice
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Porsche 911 u sumrak na kiši

Auto-industrija

30.oktobar 2025. A.I.

Koncern VW beleži gubitak od preko milijarde evra

Zbog problema u koje je zapao Porše, nemački proizvođač automobila VW beleži gubitak od preko miljarde evra

Brojila potrošnje struje

Ekonomija

29.oktobar 2025. N. M.

Nova ekonomija: Dovedeš fantomske birače, dobiješ tender za očitavanje brojila

Kompanija „T&M Group Solutions", koja je optuživana da je dovodila ljude iz Republike Srpske u Beograd da glasaju na lokalnim izborima, dobila je posao očitavanja brojila od Elektrodistribucije Srbije za 2,4 milijarde dinara

Državne ekonomske mere

28.oktobar 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Razmatra se ukidanje ograničenja marži i na zamrznute proizvode

Ograničenje trgovinskih marži, koje je u Srbiji patentirao Aleksandar Vučić, nije na snazi ni puna dva meseca, a država razmatra da ih po četvrti put ublaži, saznaje „Vreme". Sve u svemu, doživele su fijasko

Otpuštanja

27.oktobar 2025. K. S.

Zašto je 270 ljudi dobilo otkaze u Vranju?

Danska fabrika „Kentaur“ u Vranju zatvara pogon, a bez posla ostaje oko 270 zaposlenih. Razlog - povećanje minimalne cene rada

Srbija ima najveće emisije CO2 po kilovat-času u Evropi, i daleko veću osetljivost na kvarove stare opreme u termoenergetskom sektoru.

Ugljen-dioksid

27.oktobar 2025. B. B.

Porez na ugljen-dioksid od 1. januara

Od početka 2026. godine Srbija uvodi porez na ugljen-dioksid s ciljem smanjenja uticaja klimatskih promena

Komentar

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure