img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istraživanje

Od gejming industrije u Srbiji tokom prošle godine prihodi 175 miliona evra

19. april 2024, 14:13 I.M. / Beta
Foto: Pexels / Jeshoots.con
Igrice omiljena zabava mnogih
Copied

Gejming industrija u Srbiji od 2022. godine beleži rast zaposlenih od 98 odsto, tako da se procenjuje da u njoj radi 4.300 ljudi

Gejming industrija Srbije je prošle godine prihodovala više od 175 miliona evra, što je 17 odsto više nego 2022. godine, pokazalo je istraživanje straživanje Asocijacije industrije video igara Srbije (SGA) čiji rezultati su predstavljeni u Privrednoj komori Srbije (PKS).

Direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS Mihailo Vesović istakao je da je SGA važan partner Komore i najavio da će danas potpisati Sporazum o saradnji, u cilju dodatnog unapredjenja dugogodišnje saradnje.

Prema godišnjem izveštaju SGA, 57 odsto kompanija u toj oblasti razvija originalne proizvode, a igre proizvedene u Srbiji su kupljene ili preuzete više od milion puta.

Direktor SGA Mihajlo Jovanović Džaril istakao je da je da gejming industrija Srbije od 2017. godine beleži kontinuirani rast i razvoj, uprkos glovalnoj nestabilnosti u mnogim industrijama tokom prošle godine.

Najznačajnija promena u odnosu na 2022. godinu je rast zaposlenih od 98 odsto, tako da se procenjuje da u gejming industriji radi 4.300 ljudi.

Taj rast je delom posledica velikog broja gejming profesionalaca i njihovih porodica koje su se preselile u Srbiju iz Rusije, Ukrajine i Belorusije.

Na skupu je istaknuto da neke od vodećih globalnih kompanija, poput Wargaming-a, Playrix-a i Sperasoft-a, sada imaju svoja najveća predstavništva u Srbiji, pa se očekuje da će ovakav upliv znanja i iskustva značajno uticati na domaću gejming industriju.

Ove godine planirano je otvaranje 475 novih radnih mesta u kompanijama koje se bave gejmingom, a 28 odsto zaposlenih u toj industriji sada su žene.

Foto: Pexyels / Pixabay
Kultna video igra Super Mario

Gotovo pola svetske populacije igra video igre

O tome koliko je važna ova grana industrije govori podatak da je ona najplaćenija u industriji zabave.

U tekstu koji je u „Vremenu“ izašao krajem prošle godine pisali smo o tome da je nadmašila čak i filmsku i muzičku produkciju, kao i da je jedan od glavnih razloga to što gotovo pola svetske populacije upražnjava ovaj vid rekreacije.

Inače, najveće kompanije video igara na svetu – Soni, Majkrosoft, Tencent, Nintendo, Activision Blizzard, Ubisoft – svake godine ostvaruju prihode od nekoliko milijardi dolara.

U vodeće države po prihodima od gejming industrije spadaju SAD i Kina sa 46 i 44 milijardi dolara godišnje. Slede Japan sa 19, Južna Koreja sa sedam i Nemačka sa šest milijardi.

Prošle godine gejming je napravio globalni prihod od oko 230 milijardi dolara, a procene su, pišu mediji, da će do 2030. premašiti 300 milijardi. Očekuje se i da će broj igrača iz godine u godinu biti sve veći i povećati se sa trenutnih 3,4 na 3,8 milijardi.

U gejming industriju ulaze ljudi najrazličitijih profesija – od kuvara, preko filologa do stomatologa. A često se dešava i da dolaze iz raznih krajeva sveta zbog želje za učenjem i usavršavanjem, ali i zbog plata koje su neiporedivo veće od prosečnih.

„Gejming je visokoprofitabilan, ali i visoko rizičan. Ide se na veći broj pokušaja u nadi da će jedan od njih uspeti. Primer su Angry Birds koji su napravili preko 40 video igara, ali je tek četrdeset i neka bila uspešna“, objasnio je Nikola Mitić, generalni menadžer u Playstudios Europe – kompanije video igara koja je prvobitno nastala u Las Vegasu, a u Beogradu posluje od 2021.

Tagovi:

gejming gejming industrija Video igre video igrice
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Energetika

21.oktobar 2026. Marija L. Janković

Prodaja NIS-a: Da li Siniša Mali zna šta priča

Siniša Mali je, pet dana pred izbore, rekao da je potpisan dogovor oko prodaje NIS-a. MOL ga je odmah demantovao, a iz kabineta Malog za „Vreme“ kažu „da je sve jasno“

Benzinska stanica MOL

Energetika

21.oktobar 2026. Marija L. Janković

Da li je MOL dobar kupac

Siniša Mali tvrdi da je mađarski MOL potpisao ugovor o prodaji NIS-a. Šta kaže lična karta ovog mađarskog giganta? Kakvo je MOL preduzeće?

Ako Srbija postupi po nalogu Vašingtona rizikuje da od 1. janura ostane bez jeftinog ruskog gasa i padne u nemilost Kremlja, koji se u Srbiji pita i za mnogo manje važne stvari.

Energetika

21.oktobar 2026. M. L. J.

Mali: Postignut dogovor sa MOL-om o preuzimanju NIS-a

Mađarska kompanija MOL potpisala je ugovor o preuzimanju većinskog ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije, izjavio je Siniša Mali za Blumberg. Kakav je MOL uopšte kupac?

Energetika

21.oktobar 2026. Marija L. Janković

Srbija po ubrzanom postupku postavlja cevi za američki gas, EU nije oduševljena

U Srbiju su stigle prve cevi kojim bi trebalo da potekne američki gas. Ceo projekat se godinama razvlačio, da bi se odjednom zahuktao ubrzanim postupkom ove godine. EU nije oduševljena ni američkim partnerima za Srbiju

Energetika

14.oktobar 2026. Marija L. Janković

EPS napustilo 17 inženjera, pala proizvodnja struje i uglja

EPS u sve većem broju napuštaju i visokokvalifikovani radnici, dok se u kompaniji nagomilavaju problemi: profit je delom ostvaren zahvaljujući odlaganju neophodnih ulaganja, dok je proizvodnja uglja i struje pala

Komentar
Studentski protest

Komentar

Narod ne želi da bude pokraden i prebijen

Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe

Nemanja Rujević
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Miting SNS-a u Novom Sadu

Komentar

Vučićev novosadski miting: Demonstracija sile i strateški uzmak

Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure