img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novine u potrošnji

Nova ekonomija: Šta znači dinamička tarifa za plaćanje struje?

07. decembar 2024, 12:16 Dunja Marić / Nova ekonomija
Foto: Nova ekonomija
Brojilo za struju
Copied

Za potrošače koji odaberu ovaj sistem, ukida se onaj koji je postojao decenijama – jeftinija struja noću, a skuplja danju. Oni će, umesto toga, struju plaćati po cenama kakve su na berzi

Izmenama Zakona o energetici, potrošačima će biti omogućeno da plaćaju struju po dinamičkoj tarifi. To zapravo znači da se za potrošače koji odaberu ovaj sistem, ukida onaj koji je postojao decenijama – jeftinija struja noću, a skuplja danju. Oni će, umesto toga, struju plaćati po cenama kakve su na berzi.

Za potrošače koji imaju dvotarifna brojila, struja se tokom noći obračunava po nižoj tarifi. Kada je struja jeftinija, zavisi od regiona. Tako u Vojvodini, period „jeftine struje” traje od 23 do sedam sati, u Beogradu od ponoći pa do osam sati, a u centralnoj Srbiji od 22 do šest časova ujutru.

Oni potrošači koji imaju jednotarifno brojilo, plaćaju struju po istim cenama, u bilo koje doba dana da je koriste, a koje su nešto niže od dnevne tarife kod dvotarifnih brojila.

Međutim, uvođenje pametnih brojila, ali i izmene i dopune Zakona o energetici, omogućiće građanima da pređu na plaćanje struje po cenama na berzi. Ovu novinu ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović najavila je kao „dinamičke tarife”.

Kako se navodi u Zakonu, „ugovor o promenljivoj ceni električne energije je ugovor o snabdevanju električnom energijom između snabdevača i krajnjeg kupca koji odražava promene cene na organizovanom tržištu”.

„Dinamičke tarife za električnu energiju znače da se cena električne energije koju plaća kupac menja u određenom periodu u zavisnosti od ponude i tražnje. U zavisnosti od mogućnosti primene, ove promene mogu biti po danima, ali i po satima u okviru jednog dana. Ovaj sistem pomaže uravnoteženju upotrebe energije i podržava mrežu podsticanjem korisnika da prebace potrošnju na manje opterećene periode, kada bi cena električne energije bila niža u odnosu na periode sa većom potrošnjom”, kažu iz Ministarstva rudarstva i energetike za Novu ekonomiju.

Dalje, u zakonu se navodi da svaki potrošač koji ima pametno brojilo može da zaključi ugovor sa promenljivom cenom struje sa snabdevačem. U slučaju da potrošač nema pametno brojilo, ali želi da plaća struju po dinamičkoj tarifi, on može da podnese zahtev za njegovu ugradnju.

Pametno brojilo je ključno, jer ono meri potrošnju svakog sata, a na berzi se cene menjaju upravo iz sata u sat – najviše su kada je i potrošnja najveća, ujutru i predveče.

S druge strane, postojeći sistemi plaćanja, po višoj i nižoj tarifi, ostaće nepromenjeni, kažu iz Ministarstva.

Najavljena i aplikacija za praćenje cena

Potrošači će imati pravo na besplatan pristup aplikaciji za poređenje ponuda snabdevača, kojih u Srbiji, prema podacima Agencije za energetiku, ima 54 aktivnih, a glavni i najveći je Elektroprivreda Srbije.

Aplikacija će, prema novim odredbama, pokrivati celo tržište u Srbiji i pružati tačne i ažurne informacije na „jednostavnom i nedvosmislenom jeziku”.

Šta to znači u praksi?

„U praksi, ovo znači da Srbije ide ka svetskim cenama”, kaže za Novu ekonomiju stručnjak za energetiku Miloš Zdravković, koji podseća da su cene u Srbiji niže od berzanskih.

„Za svaki kilovat struje, EPS je u gubitku 10 ili 20 odsto. Dodatni je problem što mi nemamo kapacitete, pa se ne snabdevamo samo iz sopstvene proizvodnje, već struju i uvozimo“, kaže Zdravković.

To nameće logično pitanje – zašto bi neko odabrao ovakav način plaćanja struje, ako nije isplativ?

Zdravković zapravo smatra da je dobrovoljni prelazak na dinamičku tarifu samo početak, te da bi u budućnosti to mogla da postane obaveza za sve potrošače.

„Deluje da je cilj da svi pređemo na takav način naplate, koji će biti skuplji. S obzirom na to ko vodi EPS, očigledno je da se ovde razmišlja da on preživi, ali mora da se pazi i da potrošači prežive”, zaključuje Zdravković.

U Srbiji više od pola miliona pametnih brojila

Kako iz Ministarstva navode u odgovorima za Novu ekonomiju, udeo pametnih brojila na mreži je 16 odsto.

„U prethodnih godinu dana ugrađeno je 522.000 brojila uz podršku EU, a obezbeđena su sredstva za još 665.000 brojila”, navode.

Zaključuju da je najvažnija uloga snabdevača da svoju poslovnu politiku prilagode i u nju ugrade ovaj model ugovora.

„Očekujemo da EPS, kao kompanija u vlasništvu države, razmotri najbolje opcije za građane i privredu, ali i za funkcionisanje energetskog sistema”, navode iz Ministarstva.

Tagovi:

Električna energija Naplata Potrošači Struja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Porsche 911 u sumrak na kiši

Auto-industrija

30.oktobar 2025. A.I.

Koncern VW beleži gubitak od preko milijarde evra

Zbog problema u koje je zapao Porše, nemački proizvođač automobila VW beleži gubitak od preko miljarde evra

Brojila potrošnje struje

Ekonomija

29.oktobar 2025. N. M.

Nova ekonomija: Dovedeš fantomske birače, dobiješ tender za očitavanje brojila

Kompanija „T&M Group Solutions", koja je optuživana da je dovodila ljude iz Republike Srpske u Beograd da glasaju na lokalnim izborima, dobila je posao očitavanja brojila od Elektrodistribucije Srbije za 2,4 milijarde dinara

Državne ekonomske mere

28.oktobar 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Razmatra se ukidanje ograničenja marži i na zamrznute proizvode

Ograničenje trgovinskih marži, koje je u Srbiji patentirao Aleksandar Vučić, nije na snazi ni puna dva meseca, a država razmatra da ih po četvrti put ublaži, saznaje „Vreme". Sve u svemu, doživele su fijasko

Otpuštanja

27.oktobar 2025. K. S.

Zašto je 270 ljudi dobilo otkaze u Vranju?

Danska fabrika „Kentaur“ u Vranju zatvara pogon, a bez posla ostaje oko 270 zaposlenih. Razlog - povećanje minimalne cene rada

Srbija ima najveće emisije CO2 po kilovat-času u Evropi, i daleko veću osetljivost na kvarove stare opreme u termoenergetskom sektoru.

Ugljen-dioksid

27.oktobar 2025. B. B.

Porez na ugljen-dioksid od 1. januara

Od početka 2026. godine Srbija uvodi porez na ugljen-dioksid s ciljem smanjenja uticaja klimatskih promena

Komentar

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Studenti u mraku sa zastavama pešice na putu za Novi Sad

Komentar

Studentska epopeja

Junaci priče o oslobađanju Srbije od varvara već godinu dana su studenti. Oni su prozreli srpskog gospodara muva, isprečili se nekadašnjim gradorušiteljima na putu uništavanja civilizacijskih vrednosti

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Kakvi ste to ljudi

Mladi ljudi spavali su pod oktobarskim nebom u Inđiji. Šta su za to dobili tamošnji naprednjaci? Još jedan mandat direktora škole ili javnog poduzeća? Legalizaciju divlje gradnje? Ugradnju u lokalne biznisiće

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure