
Ekonomija
Istraživanje: Kolika je za srpskog radnika „pristojna plata“?
Prema regionalnom istraživanju sprovedenom tokom Sajma poslova, 66 odsto radnika u Srbiji kaže da im je plata presudna pri izboru poslodavca. Kolika su njihova očekivanja?

Za potrošače koji odaberu ovaj sistem, ukida se onaj koji je postojao decenijama – jeftinija struja noću, a skuplja danju. Oni će, umesto toga, struju plaćati po cenama kakve su na berzi
Izmenama Zakona o energetici, potrošačima će biti omogućeno da plaćaju struju po dinamičkoj tarifi. To zapravo znači da se za potrošače koji odaberu ovaj sistem, ukida onaj koji je postojao decenijama – jeftinija struja noću, a skuplja danju. Oni će, umesto toga, struju plaćati po cenama kakve su na berzi.
Za potrošače koji imaju dvotarifna brojila, struja se tokom noći obračunava po nižoj tarifi. Kada je struja jeftinija, zavisi od regiona. Tako u Vojvodini, period „jeftine struje” traje od 23 do sedam sati, u Beogradu od ponoći pa do osam sati, a u centralnoj Srbiji od 22 do šest časova ujutru.
Oni potrošači koji imaju jednotarifno brojilo, plaćaju struju po istim cenama, u bilo koje doba dana da je koriste, a koje su nešto niže od dnevne tarife kod dvotarifnih brojila.
Međutim, uvođenje pametnih brojila, ali i izmene i dopune Zakona o energetici, omogućiće građanima da pređu na plaćanje struje po cenama na berzi. Ovu novinu ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović najavila je kao „dinamičke tarife”.
Kako se navodi u Zakonu, „ugovor o promenljivoj ceni električne energije je ugovor o snabdevanju električnom energijom između snabdevača i krajnjeg kupca koji odražava promene cene na organizovanom tržištu”.
„Dinamičke tarife za električnu energiju znače da se cena električne energije koju plaća kupac menja u određenom periodu u zavisnosti od ponude i tražnje. U zavisnosti od mogućnosti primene, ove promene mogu biti po danima, ali i po satima u okviru jednog dana. Ovaj sistem pomaže uravnoteženju upotrebe energije i podržava mrežu podsticanjem korisnika da prebace potrošnju na manje opterećene periode, kada bi cena električne energije bila niža u odnosu na periode sa većom potrošnjom”, kažu iz Ministarstva rudarstva i energetike za Novu ekonomiju.
Dalje, u zakonu se navodi da svaki potrošač koji ima pametno brojilo može da zaključi ugovor sa promenljivom cenom struje sa snabdevačem. U slučaju da potrošač nema pametno brojilo, ali želi da plaća struju po dinamičkoj tarifi, on može da podnese zahtev za njegovu ugradnju.
Pametno brojilo je ključno, jer ono meri potrošnju svakog sata, a na berzi se cene menjaju upravo iz sata u sat – najviše su kada je i potrošnja najveća, ujutru i predveče.
S druge strane, postojeći sistemi plaćanja, po višoj i nižoj tarifi, ostaće nepromenjeni, kažu iz Ministarstva.
Najavljena i aplikacija za praćenje cena
Potrošači će imati pravo na besplatan pristup aplikaciji za poređenje ponuda snabdevača, kojih u Srbiji, prema podacima Agencije za energetiku, ima 54 aktivnih, a glavni i najveći je Elektroprivreda Srbije.
Aplikacija će, prema novim odredbama, pokrivati celo tržište u Srbiji i pružati tačne i ažurne informacije na „jednostavnom i nedvosmislenom jeziku”.
Šta to znači u praksi?
„U praksi, ovo znači da Srbije ide ka svetskim cenama”, kaže za Novu ekonomiju stručnjak za energetiku Miloš Zdravković, koji podseća da su cene u Srbiji niže od berzanskih.
„Za svaki kilovat struje, EPS je u gubitku 10 ili 20 odsto. Dodatni je problem što mi nemamo kapacitete, pa se ne snabdevamo samo iz sopstvene proizvodnje, već struju i uvozimo“, kaže Zdravković.
To nameće logično pitanje – zašto bi neko odabrao ovakav način plaćanja struje, ako nije isplativ?
Zdravković zapravo smatra da je dobrovoljni prelazak na dinamičku tarifu samo početak, te da bi u budućnosti to mogla da postane obaveza za sve potrošače.
„Deluje da je cilj da svi pređemo na takav način naplate, koji će biti skuplji. S obzirom na to ko vodi EPS, očigledno je da se ovde razmišlja da on preživi, ali mora da se pazi i da potrošači prežive”, zaključuje Zdravković.
U Srbiji više od pola miliona pametnih brojila
Kako iz Ministarstva navode u odgovorima za Novu ekonomiju, udeo pametnih brojila na mreži je 16 odsto.
„U prethodnih godinu dana ugrađeno je 522.000 brojila uz podršku EU, a obezbeđena su sredstva za još 665.000 brojila”, navode.
Zaključuju da je najvažnija uloga snabdevača da svoju poslovnu politiku prilagode i u nju ugrade ovaj model ugovora.
„Očekujemo da EPS, kao kompanija u vlasništvu države, razmotri najbolje opcije za građane i privredu, ali i za funkcionisanje energetskog sistema”, navode iz Ministarstva.

Prema regionalnom istraživanju sprovedenom tokom Sajma poslova, 66 odsto radnika u Srbiji kaže da im je plata presudna pri izboru poslodavca. Kolika su njihova očekivanja?

Iako je „Vreme“ o tome još krajem oktobra pisalo, a vlast se upinjala da to demantuje, novom uredbom od 1. decembra moguće je prilagođavanje cena i smrznutog voća, meda i čajeva. Pompezno najavljeno Vučićevo ograničenje trgovinskih marži neslavno je propalo

Više puta su predstavnici vlasti najavljivali da Rafinerija nafte Pančevo staje, ako Amerikanci NIS-u koji je pod sankcijama ne produže licencu za rad. Danas je, valjda, zaista konačni dan D

„Petrohemija će stati kada ona potroši zalihe primarnog benzina, što je verovatno uskoro. Sve druge grane privrede i građani će imati problema ako budemo morali da se oslonimo u potpunosti na uvoz i trošenje rezervi, jer će cena goriva porasti, a time i inflacija“, upozorio je stručnjak za energetsku bezbednost Petar Stanojević

Pored električne i toplotne energije, najveći benefit biogasa je što se tokom njegove proizvodnje uništavaju ogromne količine organskog otpada. U budućnosti, ukoliko bude stvoren zakonski okvir, Srbija bi od biogasa mogla da proizvodi i biometan koji je adekvatna zamena za prirodni gas
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve