img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novine u potrošnji

Nova ekonomija: Šta znači dinamička tarifa za plaćanje struje?

07. decembar 2024, 12:16 Dunja Marić / Nova ekonomija
Foto: Nova ekonomija
Brojilo za struju
Copied

Za potrošače koji odaberu ovaj sistem, ukida se onaj koji je postojao decenijama – jeftinija struja noću, a skuplja danju. Oni će, umesto toga, struju plaćati po cenama kakve su na berzi

Izmenama Zakona o energetici, potrošačima će biti omogućeno da plaćaju struju po dinamičkoj tarifi. To zapravo znači da se za potrošače koji odaberu ovaj sistem, ukida onaj koji je postojao decenijama – jeftinija struja noću, a skuplja danju. Oni će, umesto toga, struju plaćati po cenama kakve su na berzi.

Za potrošače koji imaju dvotarifna brojila, struja se tokom noći obračunava po nižoj tarifi. Kada je struja jeftinija, zavisi od regiona. Tako u Vojvodini, period „jeftine struje” traje od 23 do sedam sati, u Beogradu od ponoći pa do osam sati, a u centralnoj Srbiji od 22 do šest časova ujutru.

Oni potrošači koji imaju jednotarifno brojilo, plaćaju struju po istim cenama, u bilo koje doba dana da je koriste, a koje su nešto niže od dnevne tarife kod dvotarifnih brojila.

Međutim, uvođenje pametnih brojila, ali i izmene i dopune Zakona o energetici, omogućiće građanima da pređu na plaćanje struje po cenama na berzi. Ovu novinu ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović najavila je kao „dinamičke tarife”.

Kako se navodi u Zakonu, „ugovor o promenljivoj ceni električne energije je ugovor o snabdevanju električnom energijom između snabdevača i krajnjeg kupca koji odražava promene cene na organizovanom tržištu”.

„Dinamičke tarife za električnu energiju znače da se cena električne energije koju plaća kupac menja u određenom periodu u zavisnosti od ponude i tražnje. U zavisnosti od mogućnosti primene, ove promene mogu biti po danima, ali i po satima u okviru jednog dana. Ovaj sistem pomaže uravnoteženju upotrebe energije i podržava mrežu podsticanjem korisnika da prebace potrošnju na manje opterećene periode, kada bi cena električne energije bila niža u odnosu na periode sa većom potrošnjom”, kažu iz Ministarstva rudarstva i energetike za Novu ekonomiju.

Dalje, u zakonu se navodi da svaki potrošač koji ima pametno brojilo može da zaključi ugovor sa promenljivom cenom struje sa snabdevačem. U slučaju da potrošač nema pametno brojilo, ali želi da plaća struju po dinamičkoj tarifi, on može da podnese zahtev za njegovu ugradnju.

Pametno brojilo je ključno, jer ono meri potrošnju svakog sata, a na berzi se cene menjaju upravo iz sata u sat – najviše su kada je i potrošnja najveća, ujutru i predveče.

S druge strane, postojeći sistemi plaćanja, po višoj i nižoj tarifi, ostaće nepromenjeni, kažu iz Ministarstva.

Najavljena i aplikacija za praćenje cena

Potrošači će imati pravo na besplatan pristup aplikaciji za poređenje ponuda snabdevača, kojih u Srbiji, prema podacima Agencije za energetiku, ima 54 aktivnih, a glavni i najveći je Elektroprivreda Srbije.

Aplikacija će, prema novim odredbama, pokrivati celo tržište u Srbiji i pružati tačne i ažurne informacije na „jednostavnom i nedvosmislenom jeziku”.

Šta to znači u praksi?

„U praksi, ovo znači da Srbije ide ka svetskim cenama”, kaže za Novu ekonomiju stručnjak za energetiku Miloš Zdravković, koji podseća da su cene u Srbiji niže od berzanskih.

„Za svaki kilovat struje, EPS je u gubitku 10 ili 20 odsto. Dodatni je problem što mi nemamo kapacitete, pa se ne snabdevamo samo iz sopstvene proizvodnje, već struju i uvozimo“, kaže Zdravković.

To nameće logično pitanje – zašto bi neko odabrao ovakav način plaćanja struje, ako nije isplativ?

Zdravković zapravo smatra da je dobrovoljni prelazak na dinamičku tarifu samo početak, te da bi u budućnosti to mogla da postane obaveza za sve potrošače.

„Deluje da je cilj da svi pređemo na takav način naplate, koji će biti skuplji. S obzirom na to ko vodi EPS, očigledno je da se ovde razmišlja da on preživi, ali mora da se pazi i da potrošači prežive”, zaključuje Zdravković.

U Srbiji više od pola miliona pametnih brojila

Kako iz Ministarstva navode u odgovorima za Novu ekonomiju, udeo pametnih brojila na mreži je 16 odsto.

„U prethodnih godinu dana ugrađeno je 522.000 brojila uz podršku EU, a obezbeđena su sredstva za još 665.000 brojila”, navode.

Zaključuju da je najvažnija uloga snabdevača da svoju poslovnu politiku prilagode i u nju ugrade ovaj model ugovora.

„Očekujemo da EPS, kao kompanija u vlasništvu države, razmotri najbolje opcije za građane i privredu, ali i za funkcionisanje energetskog sistema”, navode iz Ministarstva.

Tagovi:

Struja Potrošači Električna energija Naplata
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Javni prevoz

17.mart 2026. Marija L. Janković

Mesecima vozili na svoju štetu: Šta se krije iza velike tužbe protiv Grada Beograda za javni prevoz

Aleksandar Samuilović, advokat konzorcijuma privatnih prevoznika „Arriva Litas“, za „Vreme“ objašnjava kako je grad Beograd izgubio spor protiv njih vredan 900 miliona dinara. Razlog spora je što su, kaže on, privatni prevoznici mesecima prevozili Beograđane „na svoju štetu“ zbog direktnih odluka Grada

Reciklaža

17.mart 2026. M. L. J.

Stari bojleri i gume ipak neće preplaviti Srbiju: Država pod pritiskom vraća podsticaje za otpad

Država pod pritiskom najzde starih frižidera, guma i bojlera u prirodi vraća podsticaje firmama koje se bave reciklažnim otpadom u Srbiji

Veliki broj autobusa zaglavljenih u ulici

Grad Beograd

17.mart 2026. M. L. J.

Nikola Jovanović: „Dug komunalnih preduzeća Beograda 26 milijardi dinara“

Grad Beograd je izgubio još jedan veliki spor vredan 900 miliona dinara, tvrdi Nikola Jovanović iz Centra za lokalnu samoupravu, a ukupan dug dobavljačima mnogo je veći

Voće, Jabuke

Voćarstvo

17.mart 2026. M. L. J.

Muke prodavaca jabuka u Čačku: Kako poljske jabuke istiskuju srpske sa tezgi

Voćari iz Čačka tvrde da su hladnjače prepune domaćih jabuka za koje ne postoji interesovanje. Kažu da su tržište preplavile jeftinije uvozne jabuke, i to iz Poljske i Makedonije

Krediti

17.mart 2026. M. L. J.

Ko je koga doveo u zabludu: Građani moraju bankama da vrate novac – sa kamatom

Više od 200.000 građana je tužilo banke jer je Vrhovni sud odlučio da banka nema pravo da naplaćuje usluge obrade kredita. Ipak, sud je potom preinačio svoj stav, a banke sada traže da građani vrate novac

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure