img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novine u potrošnji

Nova ekonomija: Šta znači dinamička tarifa za plaćanje struje?

07. decembar 2024, 12:16 Dunja Marić / Nova ekonomija
Foto: Nova ekonomija
Brojilo za struju
Copied

Za potrošače koji odaberu ovaj sistem, ukida se onaj koji je postojao decenijama – jeftinija struja noću, a skuplja danju. Oni će, umesto toga, struju plaćati po cenama kakve su na berzi

Izmenama Zakona o energetici, potrošačima će biti omogućeno da plaćaju struju po dinamičkoj tarifi. To zapravo znači da se za potrošače koji odaberu ovaj sistem, ukida onaj koji je postojao decenijama – jeftinija struja noću, a skuplja danju. Oni će, umesto toga, struju plaćati po cenama kakve su na berzi.

Za potrošače koji imaju dvotarifna brojila, struja se tokom noći obračunava po nižoj tarifi. Kada je struja jeftinija, zavisi od regiona. Tako u Vojvodini, period „jeftine struje” traje od 23 do sedam sati, u Beogradu od ponoći pa do osam sati, a u centralnoj Srbiji od 22 do šest časova ujutru.

Oni potrošači koji imaju jednotarifno brojilo, plaćaju struju po istim cenama, u bilo koje doba dana da je koriste, a koje su nešto niže od dnevne tarife kod dvotarifnih brojila.

Međutim, uvođenje pametnih brojila, ali i izmene i dopune Zakona o energetici, omogućiće građanima da pređu na plaćanje struje po cenama na berzi. Ovu novinu ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović najavila je kao „dinamičke tarife”.

Kako se navodi u Zakonu, „ugovor o promenljivoj ceni električne energije je ugovor o snabdevanju električnom energijom između snabdevača i krajnjeg kupca koji odražava promene cene na organizovanom tržištu”.

„Dinamičke tarife za električnu energiju znače da se cena električne energije koju plaća kupac menja u određenom periodu u zavisnosti od ponude i tražnje. U zavisnosti od mogućnosti primene, ove promene mogu biti po danima, ali i po satima u okviru jednog dana. Ovaj sistem pomaže uravnoteženju upotrebe energije i podržava mrežu podsticanjem korisnika da prebace potrošnju na manje opterećene periode, kada bi cena električne energije bila niža u odnosu na periode sa većom potrošnjom”, kažu iz Ministarstva rudarstva i energetike za Novu ekonomiju.

Dalje, u zakonu se navodi da svaki potrošač koji ima pametno brojilo može da zaključi ugovor sa promenljivom cenom struje sa snabdevačem. U slučaju da potrošač nema pametno brojilo, ali želi da plaća struju po dinamičkoj tarifi, on može da podnese zahtev za njegovu ugradnju.

Pametno brojilo je ključno, jer ono meri potrošnju svakog sata, a na berzi se cene menjaju upravo iz sata u sat – najviše su kada je i potrošnja najveća, ujutru i predveče.

S druge strane, postojeći sistemi plaćanja, po višoj i nižoj tarifi, ostaće nepromenjeni, kažu iz Ministarstva.

Najavljena i aplikacija za praćenje cena

Potrošači će imati pravo na besplatan pristup aplikaciji za poređenje ponuda snabdevača, kojih u Srbiji, prema podacima Agencije za energetiku, ima 54 aktivnih, a glavni i najveći je Elektroprivreda Srbije.

Aplikacija će, prema novim odredbama, pokrivati celo tržište u Srbiji i pružati tačne i ažurne informacije na „jednostavnom i nedvosmislenom jeziku”.

Šta to znači u praksi?

„U praksi, ovo znači da Srbije ide ka svetskim cenama”, kaže za Novu ekonomiju stručnjak za energetiku Miloš Zdravković, koji podseća da su cene u Srbiji niže od berzanskih.

„Za svaki kilovat struje, EPS je u gubitku 10 ili 20 odsto. Dodatni je problem što mi nemamo kapacitete, pa se ne snabdevamo samo iz sopstvene proizvodnje, već struju i uvozimo“, kaže Zdravković.

To nameće logično pitanje – zašto bi neko odabrao ovakav način plaćanja struje, ako nije isplativ?

Zdravković zapravo smatra da je dobrovoljni prelazak na dinamičku tarifu samo početak, te da bi u budućnosti to mogla da postane obaveza za sve potrošače.

„Deluje da je cilj da svi pređemo na takav način naplate, koji će biti skuplji. S obzirom na to ko vodi EPS, očigledno je da se ovde razmišlja da on preživi, ali mora da se pazi i da potrošači prežive”, zaključuje Zdravković.

U Srbiji više od pola miliona pametnih brojila

Kako iz Ministarstva navode u odgovorima za Novu ekonomiju, udeo pametnih brojila na mreži je 16 odsto.

„U prethodnih godinu dana ugrađeno je 522.000 brojila uz podršku EU, a obezbeđena su sredstva za još 665.000 brojila”, navode.

Zaključuju da je najvažnija uloga snabdevača da svoju poslovnu politiku prilagode i u nju ugrade ovaj model ugovora.

„Očekujemo da EPS, kao kompanija u vlasništvu države, razmotri najbolje opcije za građane i privredu, ali i za funkcionisanje energetskog sistema”, navode iz Ministarstva.

Tagovi:

Struja Potrošači Električna energija Naplata
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Stan u Kuli Beograd 1,8 miliona evra

Beograd na vodi

11.jun 2026. B. B.

U ponudi je stotine stanova Beograda na vodi, a cena i dalje ne pada

Iako je trenutno u prodaji na stotine stanova Beograda na vodi i iako postoje mnogi negativni izveštaji o njihovom kvalitetu, oni i dalje drže cenu. Zašto je to tako

Evro, inflacija

Ekonomija

11.jun 2026. I.M.

Evropska centralna banka podigla kamatne stope posle skoro tri godine

Nakon što je godišnja inflacija u evrozoni dostigla 3,2 odsto, najviši nivo od septembra 2023. godine, Evropska centralna banka odlučila je da poveća ključne kamatne stope

Wizz air avion

Avio saobraćaj

11.jun 2026. Marija L. Janković

Neizvesna zimska sezona Wizz air-a: Hoće li porasti cene karata za Rim i Madrid

Zimska sezona letenja prvi je trenutak kada bi spor Wizz air-a i Srbije mogao da se prelije na cene karata. Na udaru su letovi za Madrid, Barselonu, Rim i Larnaku

Ekonomija

11.jun 2026. I.M.

MOL potvrdio: Postignut dogovor o NIS-u, finalizacija sporazuma u toku

MOL i Srbija postigli su dogovor o akcionarskom sporazumu za NIS. Pregovori o finalizaciji transakcije i dalje traju, saopšteno ikz mađarkse kompanije

Zgrada Naftne industrije Srbije

Energetika

10.jun 2026. M. L. J.

Ministarka Đedović Handanović: Postigli smo dogovor sa MOL-om oko NIS-a

„Danas smo uspešno zatvorili sva otvorena pitanja sa mađarskim MOL-om i postigli kompromis kada je u pitanju ugovor akcionara („Shareholder Agreement“) između Republike Srbije i MOL-a“, saopštila je na svom Instagram nalogu ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure