img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

Nova ekonomija: Let za Moskvu prekinut zbog ratnih dejstava – putnici ostali bez odštete

08. maj 2025, 13:35 I.M.
Foto: Vreme
Ilustracija
Copied

Let JU138 poleteo je iz Beograda ka Moskvi, ali zbog ratnih dejstava iznad Rusije nije uspeo da sleti. Avion se, nakon neuspešnog pokušaja da dobije dozvolu za prinudno sletanje u Švedskoj i Poljskoj, vratio u Srbiju – bez prava putnika na nadoknadu, jer se radi o situaciji van kontrole avio-kompanije

Avion Airbus A319-132, koji u ponedeljak, u kasnim večernjim satima poleteo sa beogradskog aerodroma „Nikola Tesla”, nije stigao na svoje odredište – aerodrom Šeremetjevo u Moskvi. Razlog je ukrajinski napad dronovima na Moskvu, piše Dunja Marić u Novoj ekonomiji.

Naime, u noći između 5. i 6. maja, ukrajinska vojska je dronovima napala Moskvu. To je bila druga noć zaredom da Ukrajina napada Moskvu uoči održavanja parade povodom Dana pobede u Drugom svetskom ratu, koja se održava u ovom gradu. Kako je na Telegramu saopštila ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva Rosaviacija, sva četiri glavna aerodroma u Moskvi bila su zatvorena nekoliko sati.

Iako bi putnici u drugačijim okolnostima imali pravo na odštetu, ovaj slučaj je specifičan. Naime, avio-kompanija, u ovom slučaju Er Srbija, nije mogla da utiče ili da spreči ratna dejstva u drugim državama, te nije dužna da putnicima isplati odštetu.

Zbog čega je to tako?

Evropska regulativa, odnosno uredba poznata kao EU 261, koja se primenjuje i na letove iz Srbije, čak i u zemlje van EU, štiti putnike i njihova prava u četiri osnovna slučaja. To su kašnjenje leta, otkazan let, nemogućnost ukrcavanja zbog, recimo, prekomernog broja rezervacija, kao i smeštanje putnika u nižu klasu protiv njihove volje. U ovim slučajevima, putnici imaju pravo na novčanu naknadu. Iznos novčane naknade varira, a može da dostigne i do 600 evra.

Međutim, situacija je drugačija kada je razlog kašnjenja ili otkazivanje leta neka vanredna okolnost. To mogu biti nevreme, sudar s pticom, instrukcije kontrolnog tornja ili, kao u ovom slučaju, ratna dejstva u nekoj državi. Drugim rečima, avio-kompanija nije dužna da isplati naknadu štete ukoliko sprečavanje kašnjenja ili otkazivanja leta nije bilo u njenim mogućnostima.

S druge strane, ukoliko je razlog za odlaganje ili kašnjenje leta tehnički kvar, na koji je kompanija mogla da utiče, dužna je da isplati naknadu štete.

Sve ovo, međutim, ne znači da u vanrednim situacijama putnici nemaju pravo ni na kakvu zaštitu. Prema evropskoj regulaciji, putnici i u slučajevima otkazivanja zbog vanrednih okolnosti imaju pravo na preusmeravanje leta ili povrat iznosa karte.

Takođe, ukoliko je potrebno, avio-kompanija je u obavezi da putnicima obezbedi hotelski smeštaj, hranu i piće za vreme očekivanja alternativnog leta.

Šta se desilo na putu do Moskve?

Let JU138 je po poletanju iz Beograda preleteo vazdušni prostor Mađarske, Slovačke, Poljske i Litvanije, ali je oko 1.20 sati (po lokalnom vremenu) napravio zaokret i vratio se u Beograd. Na aerodrom “Nikola Tesla”, avion je sleteo malo posle tri sata ujutru.

Posada leta je, prema nezvaničnim saznanjima Nove ekonomije, zatražila prinudno sletanje najpre od kontrole leta Švedske, a potom i od Poljske, ali ni jedna od te dve države nije htela da dozvoli srpskom avionu da sleti na neki od njihovih aerodroma. Kako tvrdi naš izvor, razlog za odbijanje je činjenica da na avonu nije bilo kvara, već je posada prijavila da joj nije odobren ulazak na teritoriju Rusije. Kontrole leta ovih država zbog toga su dale odobrenje samo za prelet ka Beogradu preko njihove teritorije.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Moskva Air Srbija let
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Struja, dalekovod, trafo-stanica

Energetika

28.oktobar 2026. Marija L. Janković

EPS je potrošio sto miliona evra na kupovinu struje samo u oktobru

Srbija trenutno mora da uvozi ogromne količine struje, a samo u oktobru je čak četvrtina električne energije došla iz uvoza, izjavio je stručnjak za energetiku Željko Marković. To je Srbiju koštalo oko sto miliona evra

Tatjana Vukić i Alksandar Vučić

Fond bivšeg režima

28.oktobar 2026. M. L. J.

Šta će biti sa fondom Vista Rika: Otkazali skup nakon poraza SNS-a

Tatjana Vukić iz fonda „Vista Rika“ otkazala je skup u klubu „Privrednik“ 24 sata nakon pada SNS-a. Šta će biti sa fondom koji okuplja najbogatije naprednjake?

Narodna banka Srbije

Bankarstvo

28.oktobar 2026. M.L.J.

NBS demantuje iznošenje novca iz Srbije: Ko kontroliše transfere

Advokat Ivan Ninić je objavio da ima saznanja da je započet „proces intenzivnog i ubrzanog transferisanja novčanih sredstava prema inostranstvu“. NBS demantuje te tvrdnje

Društvo

27.oktobar 2026. B. B.

NBS: Nema nestašice deviza u menjačnicama

Centralna banka je, reagujući na informacije koje su se pojavile u medijima, navela da menjačnice raspolažu dovoljnim količinama evra

gradiliste, ilustracija

Društvo

23.oktobar 2026. Anja Mihić

Sumnjivi poslovi firme koja rekonstruiše GAK u Višegradskoj gde je pao plafon

Kompanija M Enterijer Gradnja koja rekonstruiše GAK u Višegradskoj dobila je niz unosnih državnih poslova, uprkos kontroverzama koje su pratile pojedine projekte. Njen direktor Marko Ivić nedavno je odlikovan ordenom Svetog Save

Komentar
Tabloidi

Komentar

Tabloidne ptice-preletačice: Kasno, prekasno

Zašto sad odjednom nemamo gde da se informišemo šta smatra Vučić i koga planiraju da ubiju „blokaderi-ustaše“? Čemu ovi patetični pokušaji preletanja?

Nemanja Rujević

Komentar

Kraj

Građani Srbije su izrekli politički sud. O nasilju, progonu, zloupotrebama, proneverenom novcu moraju da odlučuju oslobođene institucije na osnovu zakona

Igor Božić

Komentar

Tabloidni mediji, jutro posle: Rekvijem za zlo

Rekvijem za zlo ne mora da bude svečan. Ponekad zvuči kao drhtav glas u jutarnjem programu i kao priča o zimskim gumama.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure