img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tržište automobila

Nova ekonomija: Da li će Kinezi spasiti auto-industriju u Srbiji?

12. decembar 2024, 09:42 S.Z.
Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Fabrika Minth Automotive Europe u Loznici
Copied

Kineski investitori mogli bi da preuzmu primat u automobilskoj industriji u Srbiji. Stručnjaci tvrde da situacija na tržištu istovremeno može da bude i opasna i unosna

Izvoz će biti jedna od najbolnijih tačaka srpske ekonomije i u narednom periodu, a njen najviše pogođeni deo je auto industrija, piše Aleksandra Nenadović za Novu ekonomiju. Da će u narednim godinama izvoz biti u većem problemu i to mnogo više nego ranije, već je bilo reči u Novoj Ekonomiji. Stručnjaci veruju da postoji mogućnost da umesto Evropljana slobodno mesto u auto-sektoru u Srbiji popuni Kina, koja već ima i nekoliko fabrika za delove u Srbiji.

Prema podacima o industrijskoj proizvodnji Republičkog zavoda za statistiku (RZS), proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica je u problemu već duže. U 2018. godini ovaj indeks je bio na 9,1 odsto rasta, naredne takođe na 9,5 odsto. Pad kreće 2020. i minus od 8,7 odsto, potom bez rasta naredne godine, a u 2022. beleži se ponovo minus od 0,3 odsto. Zbog ovako niske baze rast je prošloj godini bio visok – 12 procenata. Ali je zato za godinu dana, od oktobra prošle do oktobra ove godine taj rast bio samo 1,6 odsto.

Kad je teško – Kinezi

„Kinezi jesu opasnost, ali su i šansa za Srbiju. Vidimo da dolaze i jave nam se da im predočimo kakva je situacija za poslovanje kod nas. Jedan proizvođač automobila iz Kine se interesuje, ali oni će ako se odluče verovatno kontaktirati Vladu Srbije, jer to su veliki projekti, kojima mi ne možemo da doprinesemo. Jeftinija je radna snaga i energenti nego u Evropi. Jedino što Kineze plaši je da će morati da plate carinu kada iz Srbije budu izvozili u EU“, kaže Igor Vijatov, direktor Automobilskog klastera Srbija, podsećajući da ako 51 odsto vrednosti proizvoda potiče iz Srbije onda se on može izvoziti u EU bez carine, „što oni nisu znali“.

Ovo ne bi bio prvi put da Kinezi dolaze u pomoć srpskoj privredi u lošem trenutku. Setimo se prodaje Smederevske železare ili rudnika Bor, za koje u trenutku prodaje država nije znala ni kome više da ponudi, ali ni šta tačno da radi sa gigantima u koje je trebalo uložiti i uspostaviti dobro poslovanje da ne bi potpuno propali.

Razlozi pada naše auto proizvodnje su kombinacija svetskih dešavanja, ali i nekih domaćih problema kao što je sada već visoka cena radne snage, ali i nedostatak kvalifikovane. Evropska auto industrija je daleko od svojih zlatnih dana i proizvodnje koju je pokretao jeftin ruski gas. Tražnja za električnim vozilima, u koju svi u svetu polažu toliko nade je blago rečeno razočarala.

Prihod iz izvoza

„U prošloj godini je u tom sektoru radilo oko 100.000 ljudi u 150 firmi koje su prihodovale 7,2 milijarde evra. Prihodi uglavnom potiču od izvoza i to dominantno na evropsko tržište, što dodatno otežava poziciju. Među ovim kompanijama vlada umereni pesimizam i  većina se ove godine suočava sa blagim padom prihoda. Naredna godina će biti izazovna u smislu da se kriza nije još uvek u punoj meri prelila na nas iz evropske auto industrije. Pad stranih direktnih investicija iz auto sektora jasno govori da neće biti proširenja pogona ili novih kapaciteta, jer kad imate blagi pad prihoda, ne očekujete ekspanziju. Sve to sugeriše da na proleće možemo očekivati značajne poremećaje u ovom sektoru na domaćem tržištu. Kao i većina kriza, i ova kriza se preliva postepeno da bi onda naglo došlo do eskalacije“, kaže Dušan Marković, profesor na Ekonomskom fakuletu u Beogradu.

Zašto je srpska auto-industrija dospela tu gde jeste, podseća i na situaciju sa padom cene bakra i kretanjima na tržištima u trenutku prodaje rudnika u Boru. Tada je većina analitičara gledala na iskopavanje bakra kao neprofitabilno i neisplativo, pa je država donekle bila srećna što je bilo ko zainteresovan za kupovinu. Tako i automobilska industrija deluje da je u velikim problemima sada, ali videće se da li će Kina ponovo da „pomogne“ Srbiji. Predsednik Aleksandar Vučić je na društvenim mrežama podelio i vest o sastanku sa Zhejiang Geely holdingom ranije ove godine kada se razgovaralo o „razvoju srpske automobilske industrije i kineskim ulaganjima u srpsku privredu“.

Koga bi pogodile promene

Prozvodnja kola i delova za automobile je privukla možda i najviše investicija u Srbiji prethodnih godina ali se u poslednje dve već vidi kretanje ka dole. Tako su prema podacima Narodne banke Srbije strane direktne investicije u auto-sektor od 2020. bile u visini od oko 300 miliona evra, a u prvih šest meseci ove godine tek 127,5 miliona evra stranih investicija je ušlo u Srbiju u ovoj delatnosti.

Ko bi mogao da najviše oseti ovu promenu jednom kada se i kriza u punom obimu prelije na naše tržište?

„To su uglavnom proizvođači električnih delova, kablova dominantno, ali ne samo kablova. Postoji bojazan da će kompanije iz ovog segmenta auto-industrije usled rasta troškova rada, izmestiti svoje pogone na lokacije sa jeftinijom radnom snagom, iako će produktivnost na tim lokacijama biti nešto niža. Solidna produktivnost, dobra infrastruktura i logistika u Srbiji, u ovom segmentu neće moći da nadomeste manjak radne snage i rastuće troškove rada. Ne treba zaboraviti da je Leoni u Rumuniji nekoliko puta selio pogone, pre nego je došao kod nas. Ono što je još opasnije – celi gradovi u Srbiji zapravo zavise od tih pogona. Na primer, Prokuplje zapošljava više od 2.000 ljudi u toj industriji. Ovo nije više pitanje dešavanja u jednoj industriji, već postaje i pitanje regionalnog razvoja i nacionalne bezbednosti. Na žalost, industrija je u fazi restrukturiranja i dominantni igrači koji su kod nas prisutni gube kupce, što se onda odražava i na ekonomsku aktivnost kod nas“, objašnjava Marković.

I jedini proizvođač automobila koji trenutno posluje u Srbiji, svetska korporacija Stelantis, nikako da počne novu proizvodnju u Kragujevcu, koja je najavljivana prvo za oktobar ove godine, potom odložena za novembar. Međutim, ni do sada se nije počelo za izradom „panda fijat grande“, prvog električnog automobila koji bi se sastavljao u ovom pogonu.

„Što se tiče Stelantisa, platforma na kojoj rade u Kragujevcu može da proizvodi više modela automobila, a može vrlo lako da se koristi i za sklapanje plug-in hibrida i običnih hibrida. Panda je bila osmišljena da bude „value for money“ u segmentu električnih vozila, jer je ustanovljeno da Stelantis nije konkurentan cenom u odnosu na kineske auto-kompanije. Cilj je bio da se dizajnira solidno vozilo, čija će cena biti što niža. Ispostavilo se da je tražnja za električnim vozilima u Evropi niska i da ne raste, a da je segment koji brzo raste segment klasičnih hibrida. Vrlo je verovatno da će pogon u Kragujevcu pored čisto električnih ponuditi uskoro i klasične hibride, kako bi se iskoristio rast na ovom segmentu“, kaže Marković.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Autoindustrija Kineski automobili Kineski investitori tržište automobila
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Sankcije NIS-u

27.jun 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.jun 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.jun 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Struja

26.jun 2025. R. V.

Nova ekonomija: Dupli računi za struju – nastavljaju se brljanja Elektrodistribucije

Potrošačima su zbog greške Elektrodistribucije stigli dupli, izmenjeni računi za struju. Sada moraju da doplate razliku

Promo

25.jun 2025. R.V.

Samsung Neo QLED 4K menja način na koji doživljavamo televiziju

Samsung Neo QLED 4k televizor je više od ekrana. On analizira vaš život i prilagođava se njemu, redefiniše granicu između tehnologije i svakodnevnog iskustva

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure